DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 333 —
Uslijed vanjskih zaprijeka pak ne razvija potišteno stablo
dovoljno asimilacionih i drugih fiziološki važnih organa te stoga
ne proizvadja dosta hranivog soka.*) Ovaj manjak hranivih produkata
asimilacije ide ne samo na štetu gornjih, nego i donjih
dijelova stabla, te uslijed toga pada ne samo visinski prirast,
nego i debljinski i to gotovo u istom razmjerju.


Iz skrižaljke II. vidi se, da svako pojedin o stablo unutar
ne razdalekih granica individualno t. j . nepravilno prirašćuje.


Pravilni (normalni) tok prirastnih krivulja bilo bi iz rezultata
analize jedno g stabla samo onda moguće konstruirati,
kad bi se to stablo razvijalo posve samostalno — bez ikakovog
vanjskog upliva. Budući da toga u nijednoj sastojini nema,
to je nužno u tu svrhu uvijek po nekoliko (čim više, tim bolje)
stabala analizirati. Na taj se način izjednačuju pojedine nepravilnosti
same od sebe.


U tu svrhu analizirao sam od svake vrsti drva po tri
stabla. Iz rezultata ovih analiza ustanovio sam za svaku vrst
drva prosječn e brojčane redove pojedinih vrsti prirašćivanja
(aritmetička sredina).


Ovaj prosječni tok prirašćivanja nije doduše takodjer posve
pravilan, no razlikuje se od potonjega toli malo, da ga je kod
nekih vrsti prirasta trebalo još samo vrlo neznatno izjednačiti.


Izjednačivanja sama izveo sam samo na prirastni m
redovima**) (grafički u velikom mjerilu), a redove samih visina,
debljina etc. ispravio sam tada prema rezultatima gornjih
izjednačivanja.


Na taj način ispadaju pojedine nepravilnosti u prirašćivanju
jače u oči, te izjednačenje ispadne preciznije, nego kad bismo
redove visina i debljina direktno izjednačivali.


*) Pressler: Gesetz der Stammbildung, Leipzig 1865. — H art i g Dr.
Rob.: Uber das Dickenwachstum der Waldbâume. „Zeitschrift fur Forst- und
Jagdwesen" 1871. (.. Band). — Nôrdlinger : Der Holzring als Grundlage des
Baumkôrpers. Stuttgart 1872. i dr.


**) Ovi su kod brijesta (očito pod uplivom brijesta broj III.) znatno nepravilni.
Stoga sara se kod njihova izjednačivanja obazirao više na prva dva stabla.