DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1913 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 329 — što ono u razmjeru naprama deblu reprezentira vrlo neznatnu vrijednost, a drugo zato, što u ovom slučaju sve tri vrsti drveća imaju poprečno gotovo jednaku množinu i jednako vrijednog granja, tako, da se ove oline medjusobno eliminiraju. Budući, da t. zv. »pravi« oblični brojevi (Brusthôhenformzahlen) ne mogu služiti mjerilom drvne punoće (ovdje mi je naime stalo samo do potonje, kao i do m e d j u s o b n o g o d n o š a j a drvne punoće hrasta, brijesta i jasena u pojedinim razdobljima života), to sam ovdje računao Rinickerove »apsolutne « oblične (reduktione) brojeve,*j koji sravnjuju sadržaj samo onoga dijela stabla sa sadržajem valjka iste temeljnice i visine, koji se nalazi iznad prsne visine. Pod prirastom ima se ovdje razumjeti »periodični« prirast u prosječnom iznosu za jednu godinu. Brojčani redovi pojedinih vrsti prirašćivanja složeni su za svako stablo posebice u skrižaljki II. (str. 330.—332.). Od krivulja, koje ovim brojčanim redovima odgovaraju, narisane su samo one, koje prikazuju visinski i debljinski prirast hrasta broj II. i brijesta broj III. (Milimetrički list I. i II.), dočim se — kako je već rečeno — sve ostale krivulje iz priloženih skrižaljki dadu takodjer vrlo lako nanijeti. Promotrimo li ove četiri narisane krivulje nešto pozornije, to upada odmah u oči neka sličnost izmedju visinskih i debljinskih prirasta. Obje vrsti prirasta padaju gotovo u isto doba — »samo s tom razlikom, da padanje visinskog prirasta, kao i daljnje rastenje njegovo . . . pokadšto tek nešto kasnije nastupljuje, nego padanje i rastenje debljinskog . . prirasta«/*) Hrast broj II. ne pokazuje izmedju 10. i 20. godine dovoljnog visinskog prirasta, a ovome manjku odgovara u istoj periodi slični manjak u debljinskom prirastu. Isto se opaža i kod brijesta III. u srednjoj dobi stabla i to još mnogo jasnije. *) Rinicke r H.: Cber Baunform und Bestandesmasse, Aargau 1873. **) Guttenberg : Uber den Einfluss des Bestandesschlusses auf den Hôhenzuwachs und die Stammform. „Oesterreichische Vierteljahrschrift fur Forstwesen" 1886, IL, Str. 107. — Gornji kao i sve ostale citate preveo sara radi jedinstvenosti jezika na hrvatski. |