DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 316 — gradiška 400 K., petrovaradinska 100 K , I. banska 50 K., Il banska 80 K., s´unjska 50 K, otočka 100 K., ogulinska 50 K.; slob. i kralj, gradovi: Zagreb 20 K., Osiek 20 K, Varaždin 20 K., Križevac 20 K., Petrinja 20 K. U ime pretplatnine za »Šumarski list« uplatiše: Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu za 16 područnih šumarija 160 K., Kr. nadšumarski ured u Vinkovcima za sebe i 9 područnih šumarija 100 K., Kr. šumarski ured na Sušaku 10 K., Kr. gospodarsko učilište u Križevcih 12 K., Šumarska škola u Sarajevu 12 K., Šum odjel zemalj. vlade u Sarajevu 12 K., Šumarska direkcija kr. zemalj. vlade u Sarajevu 12 K. Sveukupno 3792 K. 50 fil. Razno. Stanje glavnice mirovinske zaklade šumarskih činovnika krajiških imovnih obćina pohranjene u hr. hrv. slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu koncem g. 1912.: 15.926 K 96 f. u gotovom novcu i 1,362 5.5 K 9 f. u vrijednostnim papirima. Stanje glavnice zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika pohranjene u kr. hrv. slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu koncem god. 1912.: 114.864 K 83 f. u vrijednostnim papirima. Organizacija šumoposjednika. Austrijski šumarski kongres, koji je svoje prošlogodišnje zasjedanje — nakon trogodišnje stanke — obdržavao u Beču, uzeo je kao jedno od prvih pitanja u pretres pitanje o «organizaciji šumoposjednika«. Referent šum. nadsavjetnik dr. Trubrig ističe u svom uvodu, da se je o tom pitanju već otprije raspravljalo u raznim šumarskim društvima i predidućim šumarskim kongresima, te predočuje kao cilj ove reorganizacije stvaranje takovih ustanova, koje bi koli općenite, toli i pojedine interese malih i velikih šumoposjednika svrsishodno i pravo promicale. Ova organizacija mogla bi se provesti samo u okviru gospodarstvenih prilika te političkog ustroja Austrije, dakle kao organizacija unutar polit, kotara, zatim kao zemaljska organizacija i kao jedna glavna središnja organizacija. U prvo spomenutoj organizacionoj grupi ima već sada osim množine malih šumoposjednika čitavi niz primitivnih organizacija kao što su udruge, privredne i gospodarske udruge itd. Većina ovih šumskih zadruga su po svom pravnom sastavu naprosto zajednice, tek nekoje osnivaju se na izrazitoj organizaciji. U pravilu se takove šume upravljaju i uživaju po principu tradicije: kako aaši predci tako i mi. Različne od svih ovih zadruga su zadruge za prodaju i promet sa šumskim produktima. Ovakove organizacije obavljaju po svojim šumarsko-tehničkim organima izmjeru, sortiranje i procjenjivanje drvne mase svojih zadrugara, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 317 — posreduju kod prodaje šumskih produkata uz najviše tržne cijene, one savjetuju svoje zadrugare stručnim mnijenjima, da li je shodno ili probitačno obzirom na tržnu konjukturu — za ono vrijeme — stanovite sortimente i vrsti drva u opće sjeći, nadje im, pruža i isposluje za slučaj uužde potrebite jeftine vjeresije U djelokrug ovih zadruga spadati će takodjer podavanje ili priskrbljivanje predujmova na izradjene ali još ne prodane drvne produkte. Obratno, ovakova će zadruga svojim zadrugarima uz povoljne uvjete pribaviti onakove šumske produkte, kojih sami ne bi imali, a od potrebe bi im bili. Nu ova potonja funkcija ovakove zadruge iziskuje već pravnu strukturu organizacije. Ovakova se zadruga za prodaju šumskih produkata može u smislu zakona od 9. IV. 1873 R. G. BI. No. 70. ustrojiti sumo kao »privredna i gospodarska zadruga«, buduć se samo kao takova može uvrstiti u javni zadružni registar, i prema tome steći povjerenje u trgovačkom svijetu s jedne strane, a s druge strane podvrći oblasnoj kontroli u smislu zadružnog zakona. Osim ovih spomenutih najprečih dužnosti spadati će u djelokrug prodajnih zadruga i zadaća, da unapredjuju šumsko gospodarenje. Sve postojeće šumske zadruge u najširem smislu riječi, zatim spomenute prodajne zadruge zajedno sa velikim šumogojnicima i zastupnicima zemaljskih šumarskih društava, imale bi sačinjavati drugi stepen organizacije — zemaljski šumarski savez. Ovim zemaljskim savezima, koji bi se takodjer imali organizirati kao privredne i gospodarske zadruge sa ograničenim jamstvom, spadalo bi u djelokrug ne samo stručna i financijalna revizija podredjenih zadruga, već bi iste imale djelovotvorno suradjivati na organizaciji reč. zadruga. Ovi zemaljski savezi imati će posredovati kod velikih nabava i prodaja šumskih produkata, te novčanih operacija. Jednako će morati preuzeti pravna zastupanja svojih zadruga u svim šumsko- i trgovačko-političkim prilikama. Najviši ciljevi u gospodarskom životu dadu se postići samo sajedinjenjem šumoposjednika velikog produktivnog područja. Buduć se opseg potonjeg ne nalazi uvijek unutar granica jedne kraljevine, da bi od potrebe bilo ustrojiti jedan središnji savez, koji bi obuhvaćao sve zemaljske šumarske saveze. Središnjem suvezu bila bi zadaća, da zastupa sve šumske zadruge kod državnih i gospodarskih središnjih sazeza, zatim u svim šumsko-i trgovačko političkim pitanjima, a konačno spadalo bi mu u redoviti djelokrug da revidira sve pripadajuće zemaljske šumarske saveze. Nakon što je referent obrazložio još nekoliko važnijih točaka glede spomenutih triju stepena organizacije, apelirao je na zastupnike šumarskih društava, da prionu ozbiljno na ostvarenju ovog predloga, te da se ne zadovolje samo sa rezolucijom. U debati sudjelovalo je više govornika te je konačno prihvaćena sljedeća rezolucija: »1 Gospodarska organizacija šumoposjednika od preke je nužde. Naročito mali šumoposjednici trebaju mjesnih udruženja u obliku »prodajnih zadruga«. |