DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 316 — gradiška 400 K., petrovaradinska 100 K , I. banska 50 K., Il banska 80 K., s´unjska 50 K, otočka 100 K., ogulinska 50 K.; slob. i kralj, gradovi: Zagreb 20 K., Osiek 20 K, Varaždin 20 K., Križevac 20 K., Petrinja 20 K. U ime pretplatnine za »Šumarski list« uplatiše: Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu za 16 područnih šumarija 160 K., Kr. nadšumarski ured u Vinkovcima za sebe i 9 područnih šumarija 100 K., Kr. šumarski ured na Sušaku 10 K., Kr. gospodarsko učilište u Križevcih 12 K., Šumarska škola u Sarajevu 12 K., Šum odjel zemalj. vlade u Sarajevu 12 K., Šumarska direkcija kr. zemalj. vlade u Sarajevu 12 K. Sveukupno 3792 K. 50 fil. Razno. Stanje glavnice mirovinske zaklade šumarskih činovnika krajiških imovnih obćina pohranjene u hr. hrv. slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu koncem g. 1912.: 15.926 K 96 f. u gotovom novcu i 1,362 5.5 K 9 f. u vrijednostnim papirima. Stanje glavnice zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika pohranjene u kr. hrv. slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu koncem god. 1912.: 114.864 K 83 f. u vrijednostnim papirima. Organizacija šumoposjednika. Austrijski šumarski kongres, koji je svoje prošlogodišnje zasjedanje — nakon trogodišnje stanke — obdržavao u Beču, uzeo je kao jedno od prvih pitanja u pretres pitanje o «organizaciji šumoposjednika«. Referent šum. nadsavjetnik dr. Trubrig ističe u svom uvodu, da se je o tom pitanju već otprije raspravljalo u raznim šumarskim društvima i predidućim šumarskim kongresima, te predočuje kao cilj ove reorganizacije stvaranje takovih ustanova, koje bi koli općenite, toli i pojedine interese malih i velikih šumoposjednika svrsishodno i pravo promicale. Ova organizacija mogla bi se provesti samo u okviru gospodarstvenih prilika te političkog ustroja Austrije, dakle kao organizacija unutar polit, kotara, zatim kao zemaljska organizacija i kao jedna glavna središnja organizacija. U prvo spomenutoj organizacionoj grupi ima već sada osim množine malih šumoposjednika čitavi niz primitivnih organizacija kao što su udruge, privredne i gospodarske udruge itd. Većina ovih šumskih zadruga su po svom pravnom sastavu naprosto zajednice, tek nekoje osnivaju se na izrazitoj organizaciji. U pravilu se takove šume upravljaju i uživaju po principu tradicije: kako aaši predci tako i mi. Različne od svih ovih zadruga su zadruge za prodaju i promet sa šumskim produktima. Ovakove organizacije obavljaju po svojim šumarsko-tehničkim organima izmjeru, sortiranje i procjenjivanje drvne mase svojih zadrugara, |