DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 308 — sada ne plaćaju) i žirovina u Lugu? Nije previše, ako se uztvrdi, da bi se za ugon jednog komada rogatog blaga u šumsku pašu na cijelu godinu rado platilo 5 kruna, za jednog konja 4 i za krme 2 krune, (akoprem se plaćaju tri do četiri puta veće pristojbe u krajevima, gdje pučanstvo oskudijeva na pašnom prostoru za svoje blago). Uzmu li se gornje minimalne cijene za podlogu računa, tad bi iznosile paševne pristojbe za jednu paševnu godinu u svemu oko 29200 kruna, akoprem je vrijednost same paše, prema napred izračunanim rentabilitetnim iznosima puno, puno veća. Pribroji li se gornjem iznosu jošte poprečna godišnja vrijednost žirovne pristojbe, (žirovina nastupa prosječno svake 4. godine, lanjske godine sa ovlaštenici na žirovnoj pristojbi piatili oko 14000 kruna) u iznosu od 3500 kruna, to bi ti godišnji prihodi predstavljali svotu od 32.701 krune. Znademo li jednom to, tada strah pred visinom godišnjih ogojnih troškova nesmije biti razlogom, da se ne zavede uredno preborni sijek u Drag. lugu. Uz predmnjevu, da poprečno ogojni troškovi po jutru i godini ne mogu biti nikako viši od 150 kruna (i to u najgorem slučaju) i da bi ogojna površina pri ur, preb. sijeku iznosila maximalno oko 47 jurara, to bi za pokriće tih troškova bio godimice potreban iznos od maximalno 7500 kruna. Gledom na to, da su se Drag. ovlaštenici za pokriće tih izdataka pobrinuli izcijeliti se imajućom predhvatnom prodajom od 4000 hrastova, gledom na to, da ti maximalni ogojni troškovi predstavljaju jedva jednu četvrtinu od vrijednosti minimalne godišnje paševne pristojbe, koje ali Drag. ovlaštenici u obće (osim žirovine) neplaćaju, to visina godišnjih ogojnih troškova ne smije biti zaprekom, da se ne zavede uredno preborni sijek iz zazloga, jer potonji nalazi sve svoje opravdanje u koristima, koje ovlaštenici crpe iz použitaka, a podmirbu za nj´potrebnih´troškova u pristojbama, koje bi se u slučaju potrebe za te troškove imale uplaćivati. Uvaži li se konačno pogibelj, koja bi prijetila narodno-gospod. probitcima Drag. ovlaštenika, kad bi isti u uživanju svog Luga onako spriječeni bili, kako će to nastupiti pri sječinskom gospodarenju uz oplodnu sječu, i bude li to sprječavanje slijedilo tako naglo, da zateče pučanstvo za taj prelaz gospodarski nespremljeno, tad se iz tog razloga mora pridržati uredjenje na osnovu uredno preb. sijeka barem kroz ono vrijeme, dok će samo pučanstvo, preudesiv svoje gospod, prilike prestati da ga tako odlučno zahtijeva, kako to sada čini i dok ovlaštenici t e godiš , odgojne troškove podmiruju iz svojih džepova, ne obterećujuć time ni najmanje zajedničke imovine. * G. P. je i nastavio svojimi članci. Već na drugi njegov članak se ne osvrćem, pak se neću osvrtati ni na nijedan daljni iz razloga, što cijelu tu polemiku i borbu proti uredno preb. sijeku u Drag. lugu držim posve neplodnom. U Zagrebu, u travnju 1913. Dojković*) *) Za sadržaj i formu ovoga članka ne preuzima uredničtvo Š. 1. nikakove odgovornosti. Podjedno se cijenjenim čitateljima znanja i ravnanja radi priobćuje, da se u S. 1. neće objelodaniti niti nastavak protuodgovora g. K. najavljenoga na str. 237. S. 1. broj 7. od g. 1912. kao niti ini članci, koji bi uredničtvu eventualno s koje druge strane mogli biti priposlaui, a to s razloga, što je upravni odbor šumar društva na jntervenciju g. D. svaku dalnju polemiku o uredjenju Drag. luga iTS. 1. objelodanjivati zabranio. Uredničtvo. |