DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 303 na večer opet kući vraćaju, to odajem slijedi, da se u Drag. lugu, u kojemu dosele branjevina (osim malih površina) u obće neima, šumska paša najintenzivnije izcrpljuje. Vrijedno je izpitivati, da li sadanja površina, koja stoji pašnom blagu na razpoložbu za isto i dostaje, kakovu godišnju rentu ta pašarina i žirovina odbacuje, te kako bi stajalo sa pašom i žirovinom, kad bi se u Drag. lugu mjesto uredno prebornog sijeka zavelo sječinsko gospodarenje sa naravnom oplodnjom Dok Gayer navodi,*) da je za prehranu jedne krave u blagom podneblju potrebno 1.8—2 hektara pašne površine obrasle travom, dozvoljen je zaključak, da je u gornju svrhu od šumske površine jer obrasle, potreban najmanie jedan i poldrugi iznos, daklem 2 9 hektara. Nu gledom na to, da je paša u Drag. lugu (dok imade čistina, plješina, čretova, povodnji itd.) obilna, te da valja istoj priračunati i nešto brsta, sniziti ću potrebu za jedan komad rogatog blaga i za jednogodišnju paševnu sezonu na 2 hektara Gledom na to, da Drag. blago i po noći pašom nastavi, čim se je odmorilo i ogladnilo, počem se pase u najintenzivnijoj mjeri, to potreba gornjeg pašnog prostora za jedan komad rogatog blaga nije uzeta prevelikom. Uvaži li se, da Drag. ovlaštenici posjeduju 3405 kom. samo rog. blaga (bez 895 konja i 4298 svinja) to odatle slijedi, da je za prehranu pašom samo rogatog blaga potrebna površina od 6800 kekt, dok cijeli Drag. lug zaprema nešto preko 3256 hektara.**). Već ove brojke pokazuju, da je broj pašne stoke u Drag. lugu postigao svoju kulminaciju, ter da će se ova znatna narodno-gosp. glavnica, koju predstavlja Drag. blago, moći u buduće i nakon uredjenja šumskog gospodarstva, na istoj visini jedva održati. To će medjutim biti samo uvjetno moguće i to onda, ako će se pridržati gosp. uredjenje uredno prebornim sijekom, koji dozvoljava, da se u pojedinim odjelima uz postojeće već otvaraju i nove plešine, dok se iste u onima, preko kojih je sijek prešao zagajuju, ali samo postepeno, tečajem više obhodnjicâ i u alikvotnom dijelu izsječenih krošnjih zistora, čega oplodno-sječinsko gospodarenje ne poznaje zato, jer isto ima sasma drugi zadatak, da najme *) Die Forstbenutzung von Karl Gayer. Berlin 1878. Str. 452. **) Da Drag. lug sam po sebi i u ovakovom stanju obrasta u kakovom se sada nalazi, za pašu blaga već danas ne dostaje, potvrdjuje osim gornjih brojki, jošte i ta okolnost, što pučanstvo na svojima, ispred šume nalazećim se livadama pase svoje blago i preko Jurjeva, osobito iza obilne žirovne godine, kad uslijed silnog prerova šumišta prikladna trava tekar u mjesecu lipnju za pašu priraste. Očito je, da je uslijed toga košnja već prve trave kasna, a po tome i neizdašna. Kao daljnjom zlom posljedicom tog postupka može se priznati loši i kasni nakos otave osobito u suhim godinama ili onakovima, gdje atmosferičke nepogode spriječe njezinu pravodobnu pospremu. Da se Drag. pučanstvo iz te neprilike izbavi, imati će se nastojati o tome, da se posagrade takove naplavne spreme, da se, čim budu svi potoci što livadama protiču uredjeni, moći iste umjetno natapati, ter tada trokosnima postati. U tom stanju moći će one podati potrebnu kolikoću krme za prehranu tolikog blaga, pak će prestati potreba, da se krma za isto cak iz Poljske dobaviti mora, kako je to bio slučaj prije 3—4 godine. Ovo je, istina, ekonomska strana pitanja o uzdržavanju drag. blaga, ali je tako važna, da savjestan sastavljač gosp. osnove preko njega preći nesmije, neće li, da mu izradak već unapred postane neprovediv. Jer je šuma Drag. lug glavni imetak te zem. zajednice, to je njezin šum. upravitelj upravo pozvan, da svojim djelovanjem utiče na poboljšanje obćeg gosp. stanja njezinih ovlaštenika i da ga unapredjuje, jer će time s vremenom posredno i šumi koristiti. |