DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 287 — ni na buru osjetljive, jer je opažano kako pagusjenice brste iglice, dok još snijeg leži, 3—4 na jednoj iglici, 80—150 na boru od 1—15 m. visine. Pita se, kako smo došli mi do toga štetnika. G. Rosmanith je čuo god. 1895 kada je proučavao krške kulture oko Trsta, da tam već odavna poznaju te pagusjenice, da ih ima i u Istri nad Opatijom te on sluti, da ih je odanle vjetar sjeverozapadnjak donio u naše krajeve. Uzgredce spominjem, da sam osice vidio u zbirci Dra. A. Henscha u Krapini, koji mi reče, da dolaze i tamo na boru. Nazivi ljudskih obitavališta u našoj domovini potičući od imena šum. drveća i grmlja. U davno doba — tamo nekako početkom 7. stoljeća kada su naši predji doselili sa sjevera preko Karpata u današnju našu postojbinu, bila je ona veoma šumovita. Tako je barem zabilježio u X. stoljeću grčki car Porfirogenit. Da je tako sigurno i bilo zasvjedočuju nam ne samo razne pribrane kulturne crtice iz kasnijeg doba o toj našoj postojbini, već i ini mnogobrojni još i danas postojeći nazivi raznih većih i manjih ljudskih prebivališta u istoj. Kao što to i danas biva, tako se je i u ono doba, uslijed umnožanja žiteljstvo raseljivalo, naime svaka obitelj, zadruga ili pleme osnovalo si je svoje kućište odijeljeno od drugih — jedni u dolini, drugi na brdu, brežuljku, uz rijeku, potok i t. d- pa tako su nastala pojedina sela — mjesta — obitavališta, koja su naseljenici nazvali bud po svom položaju, konfiguraciji tla, imenu svoga poglavice i t. d. ili pako po vrsti drveća i grmlja medju koje se naseliše, koja i danas još njihova prebivališta u mnogim slučajevima okružuju. Iz popisa svih ljudskih prebivališta, koja se smatraju kao jedna cjelina u političkoj razdiobi Hrvatske i Slavonije — a imade ih danas 7940 — povadio sam sva imena, koja su nedvojbeno potekla od imena raznog šumskog drveća i grmlja pa sam razvrstav ih po županijama dobio slijedeće podatke: |