DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 286 opazio je g. Rosmanith, koji je bio upraviteljem nadzorničtva za pošumljenje Krasa god. 1893—1898. u Senju prvi puta pagusjenice ove ose god. 1894. u branjevini Osornjak-Paškvanovac, odmah iza Senjskog groblja na 10—15 god. starim kulturama crnoga bora. Bilo ih je malo a lugar Babić tvrdio je, da ih u prijašnjim godinama nije vidio. Od onda su se raširile prema sjeveru branjevinom Vrški, Mački i Drinak blizu Novoga Vinodolskog a i prema jugu, gdje je u Branjevini Tatinja-Baterija tik Karlobaga opažana već god. 1900. Dolazi u visinama od 300—500 metara. Po g. Nyitrayu dolazi ovaj štetnik u području Novoga u predjelima Vrški, Šator Veliki Vrh; u području Krivog puta u predjelima: Paškvanovac - Osornjak i na Nehaju; u području Sv. Jurja u Vlaškoj dragi; u području Jablanca u predjelima: Stinica, Dušikrava - Gajina ; u području Karlobaga u predjelu Tatinja - Baterija a u području Cesarice u predjelima Sušanj i Basača Ledenik. Sto se tiče štete i obrane proti tom štetniku može se ovo reći: 0 kakovoj znatnoj šteti teško je govoriti, iglice su samo djelomice od pagusjenica* ogrižene, stabla se ne suše, ali stabla slabe se pogledom na jakost i godišnji prirast a to u našem Primorju uz poteškoće pošumljivanja nije bez važnosti. I obrana ima svoje poteškoće. G. Rosmanith mislio je i na različite načine. Svinje natjerati u branjevine, da unište kukuljice neprilično je, jer svinja ima malo u Primorju. Postaviti katranom, ili ljepilom namazane stupove od slabe je koristi, jer se uz toplinu u Primorju brzo osuše. Ptica i miševa ima malo, te se ne može ni u tu pomoć pouzdati. Bilo bi poželjno, da navale gljivice ili muhe na te štetnike i da ih unište. Tek su opažani neki pauci, da opredu pagusjenice i kukuljice. Kane kušati sa štrcanjem sredstva smjese vapna i duhanovoga izvadka. G. Rosmanith dao je pagusjenice zgnječiti po djeci uz nagradu od 40—80 fil. na dan. Taj postupak vrijedi i sada te je u razdoblju 1894—1912. izdana znatna svota od preko 5000 kruna. Veli se, daje pagusjenica osjetljiva na studen i kišu. Tome nasuprot tvrdi g. Rosmanith, da pagusjenice nisu ni na studen |