DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 272 — Osobne vijesti. Umirovljenje i previšnje odlikovanje Kr. šumarski računarski nadsa vjetnik Mirko Kl o koče vi ć, koji je bio sve od godine 1881.— 1913. predstojnik kr. šum. računovodstva, dodijeljenog kr. šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu umirovljen je nedavno uz osobito priznanje preuzvišenog gospodina kr. ug. ministra za poljodjelstvo Umirovljen je pako nakon skoro sveukupnog 57 godišnjeg službovanja probavljenog što kod vojničtvakao častnik, što u državnoj računarskoj službi. U znak priznanja za njegovo mnogogodišnje vijerno i koristno službovanje blagoizvolilo mu je Nj. c. i kr. Ap. Veličanstvo previšnjim riješenjem od 4. svibnja tg. podijeliti častnički krst reda Franje Josipa. Prigodom ovogodišnje redovite skupštine drž. šumarskih činovnika, zahvalili su mu se svi nazočni činovnici za njegovo vanredno točno i kolegijalno uredovanje, te ga je naročito presvijetli gospodin kr. ministarski savjetnik i predstojnik kr. šumar, ravnateljstva I. Havas tom zgodom pozdravio kao muža čelik značaja i činovnika, koji je neumorno i sdušno služio, daleko preko propisnog vremena, uz potpuno priznanje svojih predpostavljenih i uz poštovanje i ljubav svojih drugova. Ove iskrene iz dna srca presvjetlog gospodina ministarskog savjetnika J. Havasa izviruće riječi, vrlo su se ugodno dojmile nazočnih, kôji su mu zaželili, da čila zdravlja još dugo uživa zasluženu mirovinu. R. Razno. Proljetni šumarski državni izpit u Budimpešti je održan od 30. travnja do 6. svibnja t. g, U ispitnom^ povjerenstvu je sudjelovao pod predsjedanjem ministarskog savjetnika Sandora Horvâtha umirovljeni ministarski savjetnik Julijo Tomcsânyi, min. savjetnik i profesor visoke škole Eugen Vadas i tajnik šumarskog društva Dragutiu Bund. Na pismenom ispitu imala su se riješiti slijedeća pitanja : I. Navedite svrhu udomljivanja inozemnih vrsti drveća, te opišite, kakova šumouzgojna i gospodarska načela valja u obzir uzeti i kakove načine pošumljivanja upotrebiti pri uzgoju istih. Navedite one inozemne vrsti drveća, koje u našem šumskom gospodarstvu veće sastojine već sačinjavaju, te izrazite svoje mnijenje o znamenovanju istih. II U brdskoj šumi na sjevernoj, ne jako raztrganoj strani, koja obrubljuje jednu dolinu valja šumsku prometnu uredbu osnovati. Dane su dvije krajne točke, izmedju kojih se ima uredba izvesti : jedna u dolini uz neku inu prometnu uredbu, druga na strani za 250 m, više. Strmina najkraće crte, koja obe točke spaja iznaša popriječno 35°/0 (=19° 20´). Ostvarit se imajućom prugom ima se kroz 4 godine svake godine 6 — 8000 m3. jelovog dugačkog drva u dolinu svesti. Ustanovite 1. koje šumske transportne uredbe će se moći izmedju ovih dvijuh krajnih točka uporabiti ; 2. koju bi izmedju upitnih uredba bilo sa financijnlnog stajališta najprobitačnije osnovati obzirom na troškove |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 273 — gradnje, uzdržavanja i odpreme skopčane sa duljinom i konstrukcijom upotrebit se imajuće pruge, te obzirom na odpremni odpadak i možebitno pomanjkanje vozne snage? Za račun potrebiti podatci mogu se iz šumar, koledara, dotično iz Vašeg vlastitog izkustva uzeti, III. Od nekog šumskog posjeda prodaje se jedno jutro 20-godišnjeg jelika podpunog obrasta II. stojbinskog razreda i jedno jutro 80 godišnjeg bukvika sa 0´7 obrasta III. stojbinskog razreda. Opišite na koji način će te kao strukovfljak ustanoviti podatke, potrebite za ustanovljenje vrijednosti onih šumskih čestica, te izračunajte na temelju obćih skrižaljka prihoda, dotično prema Vašem mnijenju, na temelju pribavljenih podataka vrijednost tih šumskih čestica. Dozvolu za polaganje izpita dobila su 12.. od kojih je 12 izpitu pristupila. Diplomu dobila je desetorica kandidata. Magjarsko zemaljska šumarsko društvo učiniti će ljetos poučno putovanje u Austriju, kojim će ujedno uzvratiti prije dvije godine usljedivši posjet austrijskog šumarskog društva. Udioničtvovati može 40—45 osoba. Troškovi poučnog putovanja iznašati će po prilici 250 K. Raspored poučnog putovanja je slijedeći : 18. kolovoz a o podne dolazak u Beč. U 3 sata poslije podne pozdrav u velikoj dvorani ces. kr. gospodarskog društva. Pregledba Adrija izložbe. 19. kolovoz a pregledba nekojih državnih šumskih posjeda i pokusnih površina u Wienerwaldu. Noćenje u Beču. 20. kolovoz a put u Neuhaus (Češka). Tamo pregledba dvora i zbirke diploma i zbirke diploma grota Eugena Czernina, eventualno šumskog predjela »Gnjetelski vrt«. Noćenje u Neuhausu. 21. kolovoz a pregledba šumarije »Margarethen« gospoštije grofa Czernina. Noćenje u Neuhausu. 22. kolovoz a put preko Budjejovica (Budweisa) — Linza u Gmunden. 23. kolovoz a put iz Gmundena ladjom u Ebensee, odtuda šumskom željeznicom u Offensée. Pregledba tamošnjih državnih šuma i prometnih uredba. Noćenje u Goisernu. 24. kolovoz a pregledba goisernskih šuma »Weisenbachtal«. Noćenje u Anssee u. 25. kolovoz a put iz Ausseea u Trieben (veliko zagradjenje bujica), odtuda u Admont na noćenje. 26. kolovoz a kroz Enns-tijesno (Gesause) u Hieflau i odtuda na Leopoldsteinmasse. Pregledba šuma spadajućih privatnom ces. i kr. posjedu Eisenerz, poslije podne put u Ljubno (Leoben), na večer razstanak. Povratak preko Beča ili Graza. U slučaju dovoljnog odziva namjerava se 27. kolovoz a pregledati velike talionice željeza u Donawitzu. Šumarstvo Bugarske. Cjelokupna površina bugarskih šuma iznaša 3,041.324 ha, od kojih odpada na državni posjed 902 8166 h. a, općinski posjed 1,565.242 ha, privatni posjed 519.636 ha, na posjed škola, crkva, mošeja i inih crkvenih institucija 536289 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 56 <-- 56 --> PDF |
_ 274 (Pisac tvrdi, da je ove podatke crpio iz oficijelne statistike, ali je ukupna površina za 333.640 ha. veća, nego što ju je izkazao g. šumar Petroff u broju 6 šumarskog lista od godine 1909. Ostali slični podatci se inače posvema slažu. Op. prevodioca). Prema tome posjeduje država blizu jedne trećine ukupne šumske površine, općine polovicu, a ostatak od prilike jedne šestine odpada na privatni posjed i onaj crkvenih općina. Državne šume leže ponajviše n brdskim predjelima Stare Planine. Rhodôpe i Rila Planine, Državne šume podijeljene su u 448 gospodarstvenih jedinica. Općinske šume nalaze se ponajviše u južnom dijelu Bugarske, te su razvrstane u 2966 gospodarstvenih jedinica, dočim su privatne šume u manjim površinama po ravnicama razštrkane. Šume Bugarske zapremaju 30% sveukupne površine, te prema tome postotku zauzima Bugarska četvrto mjesto u Europi. U južnoj Bugarskoj zapremaju šume dapače 60"/0 cjelokupne površine. Poprečno odpada na jednog stanovnika 1 ha šume. Ovaj postotni razmjer izgledom je vrlo povoljan, ali se mora obzir uzeti na slabu napučenost zemlje. Gledom na visinu stabala mogu se šume Bugarske u dva razreda razvrstati : Površina od 1,060.463 ha obrasla je sa stablima od 30 m. i preko 30 m., a površina od 1,980.861 ha. obrasla je stablima ed 30 m. visine. Godišnji prirast 100 godišnje dobre sastojine normalne gustoće iznaša 3´05 m3 po ha, kod tvrdog drveća, a godišnji prirast 20 godišnje sasto jine 2´45 m3 po ha Kod 100 godišnje sastojine četinjača iznaša godišnji prirast 5 69 nr´ po ha, a kod dvadesetgodišnje šume 4-15 m3 po ha. Sveukupne šume Bugarske procijenjene su na 600 milijna franaka. Bugarska izvaža sve vrsti tvrdog i mekog drva, dijelom kao surovine, a dijelom u izradjenom stanju. U petgodišnjem razmaku od godine 1898 do 1902. exportirala je Bugarska poprečno na godinu 30,206.468 kg. gradjevnog drveta u vrijednosti od 1,205.146 franaka, a importirala je u istom razmaku vremena poprečno na godinu 36.773.886 kg. u vrijednosti od 1,917.080 franaka. Import smanjio se postepeno od 3,542.078 franaka u godini 1808. na 1,503 591 franaka u godini 1902. nasuprot je izvoz narasao od 1,016 639 franaka, u godini 1899. na 1,563.591 franak, u godini 1902. Bugarska izvaža najviše mekano drvo kao fabrikat. U gore ispitanoj periodi uvezeno je 75% mekanog drveta, dočim je izvezeno 50.5% istoga. Bugarska izvaža u Tursku 85°0. u Srbiju 3°0. u Rumunjsku 1°!0. u Austriju 0´74 svojih šumskih proizvoda, dočim ostatak otpada na ostale zemlje. Iz Austrije uvaža Bugarska najveći dio i to 81 °/0 u obliku fabrikata, iz Rumunjske 10%, iz Turske 9°/0. U Tursku uvaža mekano drvo kao surovine ili polufabrikati a izim toga gorivo drvo i drveni ugalj. U Njemačku izvaža hrastovinu, a u Egipat trupce i daske. U zadnjim godinama je drvna industrija u Bugarskoj znatno napre dovala, dočim su se prije samo manji predmeti u kućnoj industriji izradjivali. Xekoliko tvornica pokućtva. više parnih pilana, jedna belgijska tvornica žigica su obilno zaposlene. Domaće jedno veliko poduzeće izradjuje |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 57 <-- 57 --> PDF |
- 275 u Belevu iz krasnih sastojina oko Rilo manastira trupce na mosnice i daske. Intensivni razvitak drvne industrije sprečava oskudica željeznica za prenos produkata. Taj se transport sada obavlja na bivolskim kolima, ... koja ne mogu kroz cijelu zimu općiti. Većina pilana nalaze se u primitivnom stanju, te rade samo kroz nekoliko mjeseci, i to dok mogu vodenu snagu brdskih potoka upotrebiti. Ove pilane izradjuju svakovrsni gradjevni materijal. Takovih pilana ima u Rhodope planini oko 500, a u Rilo planini 150. Prve izradjuju mekana drva, a potonje tvrda. Osim toga ima po cijeloj zemlji mnogo manjih radiona koje izradjuju tanjure, poklopce, kugle, čunjeve, okvire za slike i t. d. a naročito u Sevlievu i Gabrovu O 1 tih fabrikata izvažaju se samo oni iz mekanog drveta, dočim se oni iz tvrdog drveta u zemlji samoj razpačaju. Predaleko bi vodilo da nabrojimo sve vrsti drva Spomenuti ćemo samo da ima više listača nego četinjača. U visini preko 500 m nadmorske visine su bukva i hrast pretežno zastupani, Osim toga ima cera, jasena, topole, javora, bresta, vrbe a od četinjača jele, smreke i bora. Po vegetaciji mogu se šume Bugarske u četiri visinska pojasa razdijeliti. 1. U toplu zonu do 400 m nadmorske visine. U tom pojasu bilo je njekada krasnih lugova, ali je sada ovo tlo pretežno poljskom gospodarstvu privedeno. 2. U umjerenu zonu do 900 m nadmorske visine. 3. U zonu, koja siže do 1300 m visine, u kojoj je bukva u smjesi sa četinjačama dominirajuća vrst. Bukove sastojine nalaze se većinom u dosta nepristupačnim predjelima, tako, da je njihova exploatacija tegotna i skupa. Nalazi se tu i krasnih sastojina čiste bukovine ili u smjesi sa javorom. Četvrta i najviša zona uzdiže se do 2000 m nadmorske visine. Ova počinje sa bukvom u smjesi sa Picea excelsa, od koje se potonje tu nalaze guste sastojine, Nadje se tu i divnih exemplara Picea pence. U visini od 1800 m nalazimo Pinus mughus pornješanu sa Picea excelsa. U visini preko 2000 m ne raste ništa, nego su to gole stijene. Podjelbu posjeda prema visinskom pojasu pokazuje niža skrižaljka: u nadmorskoj visini Vlasničtvo od 400 do od 1000 do do 400 m Ukupno 1000 m 2000 rn države 290.744 347.546 258 525 902.816 općine 791.365 46 Î.548 307229 1,565 242 privatnika 314.307 179.381 79.576 573 261 Exploatacija u državnim i općinskim šumama provadja se na sljedeći način : Po ministarstvu sastavljena drvosječna osnova opredjeluje način sječe koli u državnim toli u općinskim šumama. Država provadja sječu u |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 276 — vlastitoj režiji ili izdaje pravo izcrpljivanja putem submisije ili prepušta takovo putem pogodbe većem poduzeću. Prodaja drva obavla se putem javne dražbe, ili putem koncesije, te napokon prodajom u malom okolišnom stanovničtvu, prema cjenicima sastavljenim po šumskim uredima. Bor, smreka i jela sijeku se kroz cijelu godinu; druge vrsti samo od septembra do polovice marta. Dohodci iz državnih šuma kao i oni iz općinskih teku ponajprije u državnu blagajnu, te se prema odredbi ministarstva za poljodjelstvo i trgovinu za uzdržavanje i uzgoj šuma upotrebljuju, Eventualni novčani suvišak vraća se općinama. Vrhovni nadzor nad općinskim šumama vrši država. Pošumljenje izvadja se inicijativom i pod nadzorom države Zavedena je oplodna, preborna i čista sječa. Pošto je tlo bogato na bilinskim hranivim česticama, to se stabla brzo iz panja pomlade, te su polučeni dosta povoljni rezultati. Pošto prije nije bilo dovoljno stručno naobraženog šumarskog osoblja, pretvorene su mnoge visoke šume u niske šume. Za čuvanje namješteno je u državnim šumama 500 lugara, a u općinskim 2135, tako, da na jednog državnog lugara otpada poprečno oko 1805 ha, a na općinskog lugara 734 ha. Unatoč svih mjera, koje se upotrebljavaju, teško je branjevine očuvati od navale pučanstva. Seljačtvo slabo mari za branjevine, te svoju marvu pase tamo, gdje mu se mili. Stroge mjere nailaze uvjek na otpor pučanstva, te provedba istih prouzrokuje državi mnogo truda i žrtava, Kraj svijesne i energične šumske politike ubrzo će šume znatnu ulogu u bugarskom državnom proračunu zauzeti, te uloženi kapital obilno ukamatiti. Bugarska vlada će bez dvojbe nastaviti svoje sile u tom smjeru koncentrirati, pa podizanjem ovog za mnoge države tako važnog prihodnog taktora, mladom gospodarstvu zemlje nove životne sile pribaviti, Uslijed svog novog zgodnog geografskog položaja, a tim uvjetovanim izlazom na egejsko i sredozemno more stupiti će Bugarska u red prvih exportnih država, te će već u bližoj budućnosti btti osjetjivo tangiran export drva i naše monarkije. Prema Ô. F. u J. Z. priopćio T. Georgijević. Šumar inženir* traži namještenje. Isti je sin šumara, absolvirao je visoku školu, ima višegodišnju izvrstnu praksu u poslovima uredjivanja šuma, mjerenju, te u računarskim poslovima, o čem se može izkazati izvrstnim svjedočbama. Isti bi preuzeo uredjivanje šuma, kao i procjenjivanje dobara takodjer i uz paušalnu odštetu. Osim njemačkoga govori takodjer i više slavenskih jezika. Cijenjene ponude neka se uprave na uredničtvo Šum. lista pod oznakom: »Samostalan radnik«. Uredjuje kr. zem. šum. nadz. Bogoslav Kosović. Tiskara C. Albrecht, Zagreb, |