DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 268 mara koj gospodari u hrastovim šumama, jer je svaka od njih upravo izvor stručnih zasada i pravila, uglavljenih na posljedcima iztraživanja i na ... lizama provedenima u šumi. Tih djela na obranu uredno prebornog sijeka niti mogu niti kanim citirati. No tko želi, da kritički prouči ovo što je na radu g. P—a. znanstvena i uvaženja vrjedna, tomu ih preporučam. Da ali svi oni gubitci koje je g. P. sračunao, pri sistematski vodjenom uredno prebornom sijeku nemogu nikada nastati, dokazuje ponajbolje ta okolnost što su i glasoviti Spessartski hrastovi — akoprem njihova starost od 400 godina i dosadašnji prihodi, nemogu iz čistoprihodnih razloga biti idealom našeg budućeg gospodarenja, odrasli u neuredno uživanim prebornim šumama. Kada bi uredno preb. sjek mogao u sebi kriti tako katastrofalne gospodarske učinke kako ih je nastojao predpostaviti g, P. u svojem članku, tad bi Njemci te svoje odlik-hraste bili već odavna posjekli. Umjesto toga podsadili su ih još prije kojih 70—80 godina bukovinom, da time zaštite stojbinu i da rijetka mjesta u sastojini te s prebiranja nastale piješine, pri dovršnom sijeku i sa svoje strane konačnom prihodu doprinesu. S te gospodarstvene operacije ubiru oni danas ne samo svjetsku slavu već i puno suhog zlata. S druge strane navesti ću u hâtar uredno prebornog sijeka jošte slijedeću činjenicu. Po iztraživanju taj. vlad. savjetnika Uzenera u Strassburgu*, imade hrast u 120 godini i na istom stojbinskom razredu : a) koj je uzrasao u uzgoju visoke šume 23 m. vis. 31 cm p p. i 0.92 m3 b) koj je uzrasao u uzgoju srednje šume 19 m. vis 54cm. p. p. i 2 31 m3 (dakle više za 1.39 m3 u istoj obhodnji !) Uoči li se ova golema razlika, koju valja smatrati kao izključivu funkciju vrsti uzgoja, tad se neće nikomu biti teško odlučiti, da u onim hrastovim šumama koj e valj a (naglašujem i podcrtavam) uzgajati za našega seljaka, imade izabrati onakova vrst uzgoja koja uz uporabu njemu potrebnih použitaka, u tako kratkom vremenu omogućuje i proizvodnju tako znatnih gromada naročito onda, ako on takav način uredjaja može opravdati svojima gospod, potrebama. Zdrav li je inače takav hrast, to neima dvojbe, da u svakom pogledu podpuno odgovara svrhama i potrebama seljakovima, naročito za piljenu gradju i za znatnu produkciju ogrevnog drva. Isto tako ne može biti dvojbe, da će se svaki takav hrast dati i na javnoj dražbi povoljno prodati, ter da će pri gornjim omjerima biti u potonjeg i postotak vrijednostnog prirasta veći no u prvanjeg zato, jer je stablo sa 31 cm. prs. promj. tek puno bijeli, dok se stablo sa 54 cm, p. p dade već u svaku vrst običnijeg tvoriva upotrebiti. Drugo je pitanje kako će vrijednostni omjeri tih obijuh stabala stajati za daljnih 50—100—150 godina? O tome nemože biti dvojbe, da će stablo uzgojeno u visokošumskom uzgoju u tom pogledu i u gornjoj dobi daleko nadkriliti ono, koje je uzgojeno na prostorini bud posvema (nadstojno stablo srednje šume), bud djelimicesamo prolazno (uredno preborni sijek). No uzgajati stabla s tako visokim odhodnjama stvar je države, povjerbina, nadarbina i veleposjeda. Naš seljak nemože šnjima računati i pri uzgoju svoje šume spekulirati sa čistoprihodnima zasadama, jer je on gospodarstveno eksistentan samo onda, ako u što kraćem vremenu proizvede što više i što moguće boljih surovina. . * Allg. Forst-und-Jagd-Zeitung. Frankfurt .. Main 1910. str. 4. |