DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 267 — istih nastati po ovlaštenike šteta od njekih petdeset i toliko milijuna i kad drugi put računa, da će na milijune nastati šteta po nje stoga, što će 197,000 hrastića i hrastova osamce ili u nedostatnom sklopu stajati po cijelom Drag lugu! Ili će biti štete od provedbe ogoja, onda neće biti ove druge štete s osamce stojećih hrastova, jer će ih obrasti branjevine osnovane na čistinama i oko periferije stabala, ili će biti štete s ovih potonjih, tad neće biti štete s ogojnih troškova, jer sječine ogojivati i imati osamce ili u nedostatnom sklopu hrastiće na sječini — jest nemo guće. Odakle medjutim pitam tih osamce ili u nedostatnom se sklopu nalazećih 197-000 hrastića, kad u odjelu 135 jutara velikom unutar 22 godine samo jedanput izsječem plješinu od 17. jutara i odmah pošumim (vidi primjer gore više)? jedni se dakle od gornjih milijuna moraju brisati, jer to logika gornjih činjenica zahtjeva. Koji? to mi je svejedno, jer nedržim do nijednih, pošto je njihova višima u svakom slučaju odvisila lih od volje i predpostavaka g. P—a, a u nijednom slučaju od podataka pribavljenih bud iz Drag. luga, bud pruženih po meni Da pod stanovitim uvjetima ekonomske prilike ovlaštenika iziskuju provedbu sasma zasebnih sječinskih operacija, neka g P—u. služi dokazom i ta okolnost, što je u šumama Turopoljskih sudčija pok. šum nadz. Borošić, koj je s njima gospodario, usuprot propisa postojeće gosp. osnove morao dozvoliti preostavljanje svih, manje više u hrpama stojećih ili na okupu se nalazećih hrastića na tekućim sječinama i u sadanjim branjevinama krsteć takove hrpe »Gruppenwirtschaft«. Taj »Gruppenwirtschaft«, nastao je odatle, što tih hrastića ovlaštenici jednostavno nisu htjeli da sijeku, ohrazlažuć to time, da će isti hrastići već onda, dok će se sadanje branjevine otvarati za pašu blaga — roditi žirom za njihovu krmad. Kad ja dakle pok. Borošić smio (i morao) ostaviti mlade hrastiće na Turopoljiskim sječinama, a da time nije ogrješio svoje duše i Turopoljaca oštetio za milijune, valjda neću niti ja zatrajati Drag. milijuna, ako ono 197.000 hrasrova i hrastića neposjećem u Drag. lugu, kada ovlaštenici osim gornje motivacije glede žirovine nežele, da im mjesto visoke šume uzgojim sitnu ili srednju. — U oba ova slučaja odlučnija ie ekonomska potreba ovlaštenika nego li su to računi g. P-a, koji nisu niti Borošića, smeli a neće niti mene smesti, da se ono provede, što ovlaštenici po se dobrim drže. Nedadu se u obterećenim šumama prastari i zagrizli se običaji preko noći odstraniti i preko koljena prelomiti. Evolucija je onaj ispravni put, kojim i u tom slučaju polaziti valja. Normalna šuma — osobito ona ovlaštenjem opterećena — i prva obhodnja, rijetko kada zajedno večeraju! Kanio li je g. P. da nas u gornjoj partiji šumarske znanosti poduči, da na tom polju nješto novo obrete, tad nije smio postavljati irrealnih hypoteza. Osim toga je on udarenim putem k´ tome zakasnio. Pokraj drugih njemačkih pisaca naročito se je statičkim učincima raznih gosp. metoda obsežno bavio, ali na sasma drugom, na pozitivnom temelju eksaktnih iztraživanja preduzetih u šumi i na stablina prof Dr. Martin*. Od onih prvih triju knjiga nebi smjela nijedna manjkati na stolu hrvatskog šu * Die Folgerungen đer Bođenreinertragstheorie fiir đie Erziehung und die Umtriebszeit der wichtigsten deutschen Holzarten. 7. die Eiche im Hochwaldbetriebe. Leipzig 1898. 7 K. 40 h. Die forstliche Statik. Berlin. 1905. 8 K. 70 h. Berlin 1911 II. Theil 8 K 70 h. Die Forsteinrichtung. Berlin 1910. 10 K. 95 h. |