DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 266 — viš e izcrp i djelatnos t kvantitativnog i kvalitativnog prirasta. Istim ovim načinom računanja dala bi se ustanoviti šteta nastala s proloma krošnja onda, kad bi ovo stablo bilo osamce raslo tečajem 120—140 godina, pa kad bi ga htjeli usporediti sa isto tako starim hrastom poraslim u gusto sklopljenoj sastojini Račun bi nam jasno pokazao pâd na kvalit. prirastnom postotku zato, jer se ovakovo deblo usljed svoje kratkoće, uslijed debelih grana na istomu usraslih, te uslijed šiljatosti debla nebi smjelo uvrstiti u isti vrijednostni razred s onim, već u niži. No pri uredno prebornom sijeku ovakav slučaj ne može nastati ili ako i da, to samo u vrlo nizkoj mjeri, pošto se čistine imadu pomladjivati, uslijed česa preostavljena periferična stabla vrlo brzo u sklop sa podrastujućim podmladkom dolaze i doći moraju, ter u takovom ostaju do svoje uporabe. Jošte strasniji su oni izvodi g. P—a , koji su sadržani na str. 480. i sljedećima a to stoga, što su u njima do izražaja došle nesistematične, samovoljne predpostave. Nješto je nežuvena kad g. P. napiše ovo: »ad C. Šteta koja nastaje ostavljanjem mladih, 20—60 god. starih osamce ili u nedostatnom sklopu se naiazećih hrastika do uporabne debljine od 60 cm». Kako g. P. o sastojinskoj slici uredno preborne šume i o njezinim porastnim zakonima misli, dokazuje to, daje u gornjem primjeru stao već kod 60 god. hrastića i što predpostavlja sliku ured. preb. sijeka takovom kakova nikada nastati nemože. Ta izmedju devastirane pašnjačke šume i uredno preborne šume jest velika razlika! Na površini šume, sječene uredno preb. sjekom, ostati će nakog svakog sijeka stajati stabla stara ne samo 60 već i 80, 90, 100, 110, 120 i 140 godina zato, jer je u Lugu uzorno stabto od 56 cm p. p. staro 140 godna (Sušje 9); od 55 cm. staro 81, 105, 110 godina (Sušje 4, Jelas 3, Sušje 17); od 56 cm. staro 108 godiua (Jelas 4); od 57 staro 120 god (Sušje 8), od 58 cm staro 58 god. (Visoka 16); pa usuprot toga nedodje do uporabe sve do one obhodnjice, koja ga nezateče u p. p. sa 61 cm i jer na svakom odjelu odnosno na alikvotnom dijelu stare čistine, moram imati zastupane sve debljinske razrede a novouzgojene, naročito u podpunom sklopu ako hoću, da bude potrajuost užitaka osjegurana Prema tome biti će slika ured preb. šume puno gušća, no je po g P - u. gore, rijetkom suponirana Neće nemože i nesmije nadalje niti osamce niti u nedostatnom sklopu nalaziti se do uporabne debljine od 60 cm pr. promj. 197.000 hrastića (razštrkanih pomišljeno na svih 570i) jut. šume kako ih g. P. predstavlja) zato, što g. P. .. drugom mjestu tvrdi, da je Drag. lug. sklopljena, jednolična šuma u kojoj je dakle gornji slučaj za sada već a priori izključen. Pri uredno preb. šumarenju pako nemože orisana sastojinska slika — nastati zato, što nam slike na str. 136. Š. 1. 1912 predstavljaju nemalo normalne prilike gledom na obrast i deblj. razreda za preb. šumu, kakove su se razvile same po sebi, mimo ikojeg utjecaja šumarevog iz dosadanjeg neuredno preborno sijeka i konačno zato ne, što neima dvojbe, da će se pod utjecajem šum uprave uzgajati sasma obraslima i jošte puno gušćima one površine, na kojima će se u buduće provadjati ured. preb. sijek, kao i u dotičnom odjelu zatečene sadanje čistine. U kakove nedosljednosti može medjutim upasti šumar računar onda, kad u svom radu o jednoj šumi iznosi nesustavne slike, neka je živim dokazom u koje upada g. P. kad jedanput izračuna troškove ogoja za sav Drag. lug. i uztanovi, da će s |