DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 6. U ZAGREBU, 1. LIPNJA 1913. GOD. XXXVII. 51IJYIHR5KI LIST Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove i. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4 u ime pretplate. — iLugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum listac stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K| četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Mjestni običaji* (usance) u trgovačkom poslovanju i prometu u okružju senjske trgovačko-obrtničke komore. POGLAVJE I. 1. O ugovorima u obće. § 1. Trgovački se poslovi sklapaju po volji stranaka budi ustmeno budi pismeno listom ili ugovorom, neposredno ili pako posredno preko trećega. §. 2. Ugovor o sklopljenu poslu treba da sadržava : a) Mjesto i dan ugovora. b) Ime i prezime ili tvrdku kupca i prodavača, a gdje je bio posrednik, takodjer njegovo ime i prezime i prebivalište. c) Naznaku količine, vrsti, kakvoće, lika (il tipo), biljege (la marca) ugovorene robe i ako je bilo pogodjeno porijeklo robe, takodjer naznaku toga porijekla d) Cijena za svaku jedinku broja, objama (volume) ili težine robi, kao i platežne uvjete. e) Naznaku mjesta predaje ili primitka, kao i pogodjeno vrijeme, u kojem se ima ugovor izvršiti. * Prošle godine donjeli smo usance bečke burze za trg. drvom, a sada douašamo naše senjske usance, koje vrijede za promet sa Italijom i dr. južnim zemljama a ko,e su izdane u smislu §. 3. si. f. zak. Članka VI. od g. 1868. iz redovite skupne sjednice trgovačko-obrtničke komore u Senju dne S. ožujka 1891. br. 195. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 222 f) Ako se je dao zadavak (kapara), mora se potvrditi, da je primljen g) Podpis prodavačev ili kupčev i ako je bilo posrednika, po volji takodjer njegov podpis. §. 3. Svaki ugovornik može zahtijevati, da se sastavi i izmijeni ugovor, makar da je posao sklopljen ustmeno, do 12 sati o podne djelatnoga dana, koji slijedi danu sklopljenoga posla. §. 4. Svaki ugovor mora se sastaviti i izmijeniti za 24 ure poslije stavljenoga zahtjeva, ako stranke stanuju u istom mjestu. U protivnom slučaju i ako se posao ugovara listom, treba da se izmjena izvrši za vrijeme, koje je potrebno u normalnim okolnostima, da se odgovori na pitajući list. §. 5. Ugovori se izmjenjuju predavajući prodavač kupcu primjerak ugovora, što ga je prodavač podpisao, i predlažući drugi istovjetni primjerak, da ga kupac podpiše i povrati. §. 6. Ako se ugovori nisu izmijenili u roku odredjenom u §. 4., ugovornik, koji redovito zadovoljuje svojim obvezama, ima pravo podignuti prosvjed proti zakasniocu, što je propustio sastaviti i izdati ugovor ili što je uzkratio primiti ga, te može u tom slučaju zahtijevati, da mu se tim nastala šteta naknadi. §. 7. Ugovor se može prenijeti na drugoga samo onda, ako je prenos ugovoren medju strankama i navodi se izrično u ugovoru riječima: »po naredbi« fali´ ordine) ili drugima sličnima riječima §. 8. Prenos se izvršuje ustupom ili naledjem. Pravo prenosa ide samo kupca. Prodavač neima toga prava. §. 9. Sva prava i obveze, koje idu kupca po ugovoru, napose i pravo daljnjega ustupa, prelaze prenosom na ustupnika, odnosno na prenosnika (naledjnika). § 10. Svaki ustupnik ili prenosilac odgovara slijedećim ustupnicima ili prenosnicima za izvršenje ugovora, osim ako je ustupio ili prenesao izpravu sa zaporkom »bez obveze« (senza obbligo). §. 11. Zadavak, (kapara), primljen i potvrdjen u ugovoru, razumijeva se uvijek, da je primljen u gotovu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 223 §. 12. Ako je posao sklopljen po posredniku, koji nije propisano protokolirani mešetar, smatra se dotični naručilac obvezanim ugovornikom samo onda, ako je izdao u odredjenom roku redoviti ugovor, na kojem je po propisu podpisana njegova tvrdka, ili ako priznaje ustmeno ili pismeno, da je posao sklopljen na njegov račun. Ako se to nepotvrdi, ostaje rečeni posrednik pravi obvezanik prama protivnoj stranki, s kojom je uglavio posao. U pogledu posredovanja u poslovih, koje izvršuju propisano protokolirani mešetari, vrijede jedino odredbe trgovačkog zakona, sadržane u §§. 534—548. §. 13. Roba, koja je ugovorena uz zaporku „pregledana i povoljnom pronadjena" (per visitata e piaciuta) bez ikakova drugoga dodatka, smatra se prihvaćenom po kakvoći, izuzam slučaj prevare. §. 14. Kod prodaje po uzorku (mustri) može kupac zahtijevati, da mu se predade uzorak zapečaćen pečatom prodavaoca. Otvoreni uzorak može služiti, da se sravni roba, koja se ima. predati samo onda, ako obadve stranke priznavaju taj uzorak pravim. §. 15. Nijedna se roba ne može odbiti uz pogodjenu cijenu samo radi toga, što je bolje kakvoće, nego li je uglavljena, ako se inače sudara s bitnima zahtjevima ugovora (na pr. o porijeklu robe, o biljegi i sličnima). §. 16. Ako je roba ugovorena uz zaporku »pregledana i povoljnom pronadjena izim kvara« (per visitata i piaciuta salvo avarea), može ju kupac odbiti, ako je sva roba pokvarena, kao što može takodjer neprimiti one tovarke (colli), koji su tek ponješto pokvareni ; ali one tovarke, koji se pronadju zdravi, mora primiti. Radi li se o robi „ukrcanoj ili pohranjenoj u hrpi" (caricata ô deposita alla rinfusa), mora se primiti ona količina, koja se nadje zdrava, dočim se može odvrći onoliko, koliko se dokaže da je pokvareno. §.17. Zaporka »bez kvara« (escluso avareato) u ugovoru o putujućoj robi (vidi §. 25.) razumijeva se samo u korist kupcu koji ima |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 224 — pravo izlučiti sve one tovarke i svu količinu, što se pronadju pokvareni, ali opet ne samo jedan dio takovih tovaraka ili tolike količine. §. 18. Kvarom se smatra svaka šteta na robi koja potiče bilo od vlastite njezine mane, bilo s kakovog drugoga uzroka; ali neizbježno naravno pogoršanje, kojemu je gdjekoja roba na svojoj kakvoći putem podvržena, nerazumijeva se kvarom, ako se roba odpremi s pažnjom, kao što to zahtijeva njezino svojstvo. §. 19. Ako je roba ugovorena sa zaporkom »ako se pregleda« (salvo la visita), i nalazi se u mjestu, mora se izuzev višu silu pregledati i izjaviti, da li se prima ili neprima, u djelatni dan iza dana ugovora. Ako pako roba leži van mjesta, treba da se ugovori mjesto i vrijeme za pregledanje, a izjavit će se o njoj odmah kako se svrši pregledanje. Ako se propusti robu pregledati u gori naznačenom roku ili u vrijeme i na mjestu pogodjenu, izuzimajući uvijek višu silu, smatra se ona po kakvoći primljenom. §. 20. Roba putem (putujuća, § 25.) prodana bez naznačene kakvoće, mora da bude dobre prolazne trgovačke kakvoće (buona mercantile). §. 21. Svaka roba, za koju se nenapominju iznimke u §§. 77—133, ugovara se po čistoj težini t. j . uz odbitak prave tare. .Ako je roba u izvornih zamotih, odbija se za taru težina označena na zamotu, nu kupac je ovlašten, kad je to neposredno izjavio, izvidjeti za 48 sati pravu taru te ju mjesto one odbiti. §. 22. Zaporka „od prilike — po prilici" (circa) tumači se kao pripust (tolleranza) prodavaču do 5% iznad ili izpod ugovorene količine; gdje se pako radi o punom teretu broda, označuje se tom zaporkom pripust sve do 10°/0 više ili manje od ugovorene količine. §. 23. Ako se je ugovorila roba putujuća, a brod, označen u ugovoru ili drugčije, neprispije na odredište radi više sile (vis major), kupac je obvezan primiti robu, ako mu se preda na odredištu pod utanačenim uvjetima i ako se dokaže, da potječe |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 225 — s toga broda; ali roba mora biti svakako prekrcana i opet odpremljena za predaju u tri mjeseca od dana nesreće. Ako bi se pako takov brod bio posve izgubio ujedno sa svojim teretom, prodavač prestaje biti obvezan da preda, kao i kupac da primi drugu robu u naknadu, ma da je ova roba jednaka s izgubljenom po kakvoći, kolikoći i porijeklu. §. 24. Ako se roba ugovorena putujuća, slaže u kakvoći samo djelomice s ugovorom, kupac je obvezan primiti taj dio, koji se slaže s ugovorom; što se pako nesudara, može odbiti. §. 25. Nazivom „putujuća roba" (merce viaggiante) razumijeva se roba, koja je već predana kapetanu ili vozaču, da se preveze na odredište. §. 26. Odgovornost za štetu i pogibelj, kojoj bi roba bila izvržena putem ili prevozom, odredjuje članak 344. trg. zakona. Ako je roba prodana sa zaporkom »trošak, vozarina« za mjesto ili izvan mjesta, takova zaporka neobvezuje prodavača na odgovornost za navedenu štetu i pogibelj. Ako je pako prodana ovdje ili van sa zaporkom „trošak, vozarina i osjeguranje", to prodavač takodjer neodgovara za navedene štete i pogibelji, ako je izručio kupcu osim ustupnice još osjegurnicu (asekuracijonalnu policu) proti gori navedenim štetama i pogiblima, kojima je roba putem podvržena. §. 27. U cijeni robe, pogodjenoj sa zaporkom »bez troška na kolodvoru« (franco la stazione), nerazumijeva se sadržana carina ili potrošarina Roba, koja se ima prodati na kolodvoru, smatra se skrcana na kolodvoru i vozarina plaćena. Troškovi za preuzimanje idu na teret primaoca. §. 28. »Teret vagona« (carico di vagone) bez druge posebne naznake razumijeva se, ako se radi o robi težkoj ili o takovoj, koja uživa normalnu podpunu sposobnost vagona u težini, količina do 105 met. centi ili 10500 kg, ali ne izpod 100 met. centi; ako se pako radi o robi laganoj, razumijeva se ona količina, koja može napuniti normalni vagon do skrajnje granice, dopuštene po željezničkih propisih. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 226 » Malim teretom vagona« (piccolo carico di vagone) ili polovicom vagona (mezzo vagone), isto tako bez druge oznake, razumijeva se polovica navedene količine. §. 29. Ako jedan ili drugi ugovornik nebi mogao udovoljiti ugovoru radi obustavljena plaćanja, smatra se rok za predaju ili primitak i po tom dan izvršbi ugovora dospjelim na dan obustave. 2. O predaji i primanju. §. 30. Kod kupoprodaja gotove robe (compravendite di merce pronta), koja se ima predati iz skladišta ili s obale, prodavač daje sam propisano baždarenu tezulju (vagu) ili mjeru ili pako podmiruje vagarinu ili mjeračinu. Nosačinu (fachinaggio) i sve ostale troškove za preuzimanje robe plaća kupac. Kupac može zahtijevati, da se roba važe na javnoj tezulji (vagi) koli na obali toli u skladištu, nu onda sam plaća vagarinu. §. 31. Roba, koja se važe ili mjeri uz prisutnoga kupca ili njegova opravnika, smatra se predana kupcu odmah poslije vaganja ili mjerenja. §. 32. Kod kupoprodaja robe, koja se ima predati s broda, mora se roba postaviti bez troška (franko) na obalu. Ako je roba u hrpi (alla rinfusa), dužan je kupac pribaviti posude ili vreće, ali prodavač ih ima puniti o svojem trošku. Roba, koja se je nasula ovako u posude ili vreće, mora se postaviti na obalu na trošak kupca. Pomagala za skrcavanje kao koševe, kable i drugo, mora pribaviti prodavač (Iznimke se navode u §§. 77.—133.) §. 33. Kod kupoprodaja robe s broda na brod, ima se roba predati na onom brodu, na kojem se nalazi u vrijeme prodaje. §. 34. Ako je ugovorena roba pripravna za primanje iz skladišta (pronta), nesmije se primanje započeti kasnije od dana djelatnika, koji slijedi za ugovornim danom, kao ni prekinuti izvan više sile. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 227 ;— §. 35. S obale ima se roba primiti isti dan, kad je tamo postavljena. (Pogl. V. §§. 193 i 194.) §. 36. Posude, zamatala i prekrivala nevraćaju se prodavaču, izim da su predane slijedeće stvari maslinsko ulje iz Puglie, Sicilije, Dalmacije i Levanta u bačvah, mjehovih itd.; mendule svakoga porijekla, uljevito sjemenje svake vrsti ; žito i sočivo u vrećah; lješnjaci; sućine (essenze); groždje; droždje (drop) ; šišarica (vallonea) u vrećama ; solajka (soda) i sumpor u vrećama ili u kakovom drugom sudju. (Vidi pojedine vrsti robe. §§. 77.—133). §. 37. Za izvršivanje ugovora i za predajne rokove razumijeva se naznačeno vrijeme po običaju ovako : Prvog a tjedna ili prve nedjelje u mjesecu — od 1. do 7. dana uključno. Prve polovice mjeseca = od 1. do 15. dana uključno Drugoga tjedna ili druge nedjelje mjese c a = od 8, do 15. dana uključno. Polovicom m j e s e ca = od 13. do 17. dana uključno. Trećega tjedna ili treće nedjelje mjesec a = od 16. do 23. dana uključno. Druge polovice mjeseca — vrijeme, koje počima 16., a svršuje posljednjim danom mjeseca. Četvrtoga tjedna ili četvrte nedjelje mjeseca— o d 24. do konca mjeseca. Koncem mjeseca = počam od 27. sve do uključno zadnjega dana mjeseca. 3. O platežu cijene. §. 38. Ako je ugovoreno, da će se cijena za kupljenu robu platiti u inozemnoj vrednoti (valuti), kupac je vlastan, pošto je to i/javio kod primanja, platiti u dotičnoj pogodjenoj inozemnoj vrednoti ili pako u austrijskoj vrednoti po tečaju na dan predaje, osim, da je pokraj označene vrednote upotrebljen izraz »u gotovom novcu« (in effettivo) ili drugi slični dodatak, u kojem se siučaju uzima, da je ugovoreno platiti uprav u označenoj inozemnoj vrednoti, a ne u drugoj. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 228 — Za temelj preračunavanja i plaćanja u austrijskoj vrednoti treba da služi srednji tečaj medju novcem i robom dotične inozemne vrednote na dan izvršene predaje robe. §. 39. Ako je utanačeno platiti cijenu gotovinom (per cassa), mora se platiti odmah kod predaje robe ili fakture. Ako stranke nisu drugčije ugovorile ili nije drugčije odredjeno u ovih običajih, cijena se za kupoprodaje u svih sklopljenih poslovih razumijeva u čistoj gotovini bez odbitka (per cassa netta senza sconto). Osim iznimaka, navedenih u ovim običajima, iznos odbitka ili popusta od cijene moraju ugovornici ustanoviti kod sklapanja posla i mora se naznačiti u fakturi. §. 40. Ako se roba predaje na dijelove, prodavač može zahtijevati kod predaje svakoga pojedinoga dijela primjereni tomu iznos po ugovorenoj cijeni na račun (a conto). §.41 . Prodana roba treba da se plati bez svakoga troška i poštarine u ruke prodavaču ili na prije ustanovljenu i naznačenu mjestu. Ako je ustanovljeno platiti na mjenbeni prihvat, koji dospijeva za njeko vrijeme poslije dana izdatka, dospjetak se računa od dana dovršenoga primanja, pa ako se je s primanjem zakasnilo, od posljednjega dana, koji je bio ugovoren za primanje. Biljegovina za mjenbene prihvate ide na teret prodavača. 4. O teži i mjeri. §. 42. Cijena se ugovara redovito za robu po težini na temelju 100 kilograma, a za robu po mjeri na temelju hektolitra ili metra. Iznimke ovomu pravilu navode se koliko u člancih, u kojih je riječ o pojedinih vrsti robe, toliko u §. 170. pod nazivom »0 drugoj robi«. §. 43. Postojeći statuti za javne prisežne mjerače lijesa i žita ustanovljuju pristojbe za mjerenje, izuzam dalje slijedećih preinaka. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 229 — 5. O pristojbi (Délia provvigione). §. 44. Pristojba za sklopljenu i izvršenu prodaju iznosi kod vina i lijesa 2%, a kod sve ostale robe 1% prodajne cijene. Ako sklopljena prodaja nije izvršena, pristojba se smanjuje na polovicu. §. 45. Pristojba, koja pripada komisionaru za prodaju robe u komisiji, računa se od prodajne cijene, smanjene dogodičnim odbitkom. 6. Mešetarina (la senseria). §. 46. Mešetarina se zaračunava, ako neima posebne pogodbe, po slijedećem cijeniku: Od vozarine brodova bez razlike 4°/0, koju plaća kapetan ili gospodar broda. Od prodaje brodova, kuća i zemljišta 2°/0, koju plaća svaka stranka na polovicu. Od prodaje dragocijenosti, dragulja, zlatnih i srebrenih stvari 2%, koju plaća prodavač. Od prodaje slika i kipova 4%, koju plaća prodavač. Od prodaje pozlaćenih stvari, pokućtva, sprava i raznih potrebština 3%, koju plaća prodavač. Od prodaje lijesa, drva i svake vrsti gradiva 2°/0, koju plaća prodavač. Od prodaje vina lV%» koju plaća prodavač. Od prodaje bilo koje mu drago ine stvari, robe i proiz voda l°/0, koju plaća prodavač. Od kupnje ili prodaje dionica, zadužnica, založnica i dru gih javnih vrijednostnih papira l°/00 od efektivne vrijednosti, koju plaća naručitelj. Od skontiranja mjenica l°/00 na mjesec plaća naručitelj. Od svake ine stvari, ovdje nenabrojene, l°/0, koju plaća prodavač, a kod osjeguranja osjeguravatelj. §. 47. Ako ugovor glasi na stanovitu količinu robe, koja se ima predati u odredjeno vrijeme, mešetarina se podmiruje odmah, kako je posao sklopljen. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 230 — Ako se pako ima ugovor izvršiti odmah ili količina robe nije opredijeljena ili se roba prodala putem sa zaporkom »ako prispije« (salvo arrivo), mešetarina se ima platiti odmah poslije predaje. Mešetarina od vozarine neplaća se, dok nije krcanje dovršeno. 7. O pristojbi za vještake. §. 48. Pristojbe za vještake, koje za izvansudbene poslove imenuje predsjednik trgovačko-obrtničke komore, ustanovit će komorsko predsjedničtvo. 8. Predaja mjere i teže (La resa). §. 49. Kod predaje preračunava se težina ili mjera inostranih zemalja na temelju jednakih ustanova, po kojima se preračunava na riječkom tržištu. 9. Tara. §. 50. Tara, ako nije u ovim običajima naznačena, računa se po istim običajima, koji su mjerodavni za riječko tržište. * * * Poglavje IL, III. i IV. i z p u š t e n o, jer se neodnosi na šumske proizvode. * * * (1 — 4 izpušteno). POGLAVJE V. 5. Kože i kožice. §. 102. Kože se ugovaraju po obćenitom pravilu na težinu osim kožica janjećih i jarećih, kožica od divljači i zečjih, koje se pogadjaju na broj. §. 103. Sirove kože domaće ugovaraju se po čistom kilogramu s naznakom vrsti i porijekla. Kože moraju biti bez rogova, lubanje, papaka, kosti u repu i dronjaka (cacole), s manje od 3 grčice (gospi) i očišćene prije nego se potegnu. Treba da su dobro ostrugane, bez rezotina i škulja. Kupac ima pravo neprimiti koža, koje nezadovoljavaju ovim zahtjevom, ili potražiti odštetu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 231 — §. 104. Ako se ugovaraju kože putem za predaju na obali ili u skladištu bez drugih posebnih ustanova, kupac je vlastan da iztrijebi sve kože mokre, kao i kože manjičave i pokvarene ; nadalje je vlastan iztrijebiti od suhih koža sirove, osoljene i poškropljene solju (a fior di sale). Kože, ugovorene putem, primaju se iz skladišta, ako nije o tom drugo pogodjeno. §. 105. Za kože se manjičave drže: a) kod telećih koža: parnule, prorezane, plešave, starene i pokvarene; b) kod soranella, kravljih, volovskih i bikovskih suhih i soljenih sve, koje imaju više od dvije grčice, plešave, gnjile, pokvarene, starene, parnule, prorezane i škuljave; c) kod janjećih, jarećih, kozjih i bravljih suhih i soljenih sve parnule, prorezane, boginjave, šugave, starene i pokvarene ; d) kod inozemnih koža volovskih i kravskih suhih i soljenih sve plešave, porezane, pokvarene, grčićave i s drugimi vidnimi manami. §. 106. Ako je kupac sporazuman primiti takodjer maničave kože, mjestni običaj daje mu odštetu, najme: kod soranella, kravskih i govedskih, ako imaju 3 ili više grčica ili su plešave, 20°/0 ; ako su plešave i pokvarene, povrh odštete od 20% još nadodštetu, koja se utanači. Kod drugih koža, kao telećih, janjećih, jarećih, kozjih i bravljih, suhih i osoljenih, daje se odšteta po pogodbi. 6. Šišarice i šiške (Vallonee e gallone). §. 107. Šišarice i šiške ugovaraju se po ogledku na 100 kg .s naznakom vrsti, porijekla i ljetine i to u hrpi ili vrećama. * * * 7., 8., 9. i 10. izpušteno, jer se neodnosi na šumske proizvode. 11. Lijes. Obćenite ustanove o lijesu. §. 134. Hrastovin u sačinjavaju proizvodi od gorskoga hrasta ili kitnjaka (Quercus rober s. Quercus sessilinora, Traubeneiche, quercia di montagna, rovere) od hrasta lužnjaka |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 232 — (Quercus pedunculata, Stieleiche), od maljava hrasta (Quercus pubescens) i od istarskog hrasta. Ce r (Quercus cerris, Zerreiche) se uzima samo za ogrjevna drva, dočim su sve vrsti lijesa od cera uzete. U jelovin u spadaju svi proizvodi od jele (Abies pectinata, die Tanne), od omorike ili smreke (Abies excelsa, die Fichte) i od bijeloga bora (Pinus silvestris, die Weissfôhre). Piljeni lijes jelovi i smrekovi običaje se kadšto kupovati in monte, pa se onda prima svç osim polomina i gnjilih komada. Mjerenje . Osim piljenica jelovih, smrekovih, ariševih i bukovih na odredjenu mjeru, koje pregledava primalac, mjeri lijes prodavač i kupac, kako se pogode; ako se pako zahtijeva javni mjerač, to ga plaća stranka, koja ga zahtijeva. Predaja . Lijes u obće predaje prodavač na lučkoj obali krcališta ili u vlastitim skladištima. Mjere . Kockovi ili kubični metar sjednačuje se s mjerami, koje su običajne u našem drvotržtvu, kako slijedi: 1 m3 = 31-66 kubičnih stopa bečkih. 1 m3 = 23-75 „ „ mletačkih.* 1 m 3 = 29-17 „ „ parižkih, Kockovni ili kubični račun za sve klade i grede splohom provadja se kod kupoprodaja sve do tisućina; 5 i više desetitisućima uzima se za cijelu tisućinu. Kockovna mjera izražava se najviše sa tri desetinke, naime ovako : 0-000 m3. A. Hrastovina. Lijes o b a o. §. 135. Trupci hrastovi obli za piljenice naravni su komadi s korom (ako nije pogodjena roba bez kore) i posječeni u sgodno doba godine, ponajviše od 3 do 6 m dugački s promjerom od 0-5 m i više. Izvan posebne pogodbe srednja dužina treba da ima barem 4 m. * Mletačka mjera: 1 metar = 2-87 ml. nogu = 34-5 ml. coli. 1 ml. noga = 12 ml. coli = 34-8 cm. 1 ml. col = 29 cm. 1 kubična ml. noga = O042 m*. 1 m´ = 23-75 kub. ml. nogu. Pod 1 ml. kubikom razumijeva se 1 kub. ml. noga. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 233 Kakvoća . U prvu vrst idu komadi podpuno zdravi, bez kvrga i drugih mana, lijepo izrasli, najme valjkastoga oblika, upravni i upravne žice. U drugu vrst spadaju komadi podpuno zdravi ili koji imaju najviše po jednu zdravu kvrgu na svakom metru u dužini, koji imaju eliptički oblik, koji nisu sasvim upravni i žica im teče ponešto koso, kao i komadi ponešto manjičavi, koji se mogu naknaditi odštetom na mjeri; ali crvotočni se posve izuzimaju. Obli hrastovi komadi razumijevaju se bez odviše čunjastoga dijela na podanku stabla. Nedrže se primjereni tomu komadi, kod kojih je razlika izmedju tanjega i debljega kraja veća od 12 mm po svakom metru dužine. Mjerenje. Trupci se mjere po dužini od 25 do 25 centimetara, a promjer od centimetra do punoga centimetra u sredini dužine, služeći se konjićem, pošto je kora do bijeli oguljena. Ako ima na ovom mjestu kvrga, mjeri se malo dalje od kvrge. Ako se traži promjer na temelju obsega, izmjerena vrpcom, obseg se mjeri od dva do dva centimetra. Kockovna ili kub. mjera razumijeva se uvijek pravim geometrijskim kubičnim metrom na temelju formule .. D ili r2X 314159 .. . kojoj r% znači umnožak od polumjera, a D dužinu. Cijen a pogadja se po kubičnom metru. §. 136. Stupovi (pilotti) su komadi u prirodnom stanju s korom i svakako posječeni u zgodno doba godine. Omjere im se mijenjaju od 5 do 20 metara u dužinu i od 20 do 40 cm u promjeru. Kakvoća . U otrebak (scarto) se odvrgavaju komadi s gnjilom strženi (testa marcia), truhli, crvotočni i oguljeni; komadi krivi, kojima se oba kraja ne mogu spojiti upravnim potezom, idućim kroz drvo; pa napokon proizvodi od obumrlih na podanku stabala. Mjerenje. Mjeri se dužina od 25 do 25 cm dužine. Promjer pravi ili obseg uzima se od centimetra u sredini dužine, odbiv koru, te se izvede geometrijski kubični račun. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 234 — Cijen a se utanačuje po kubičnom metru. Lijes uglas t. §. 137. Lijes uglast dijeli se: I. u komade za brodogradnju. II. u komade za gradjevine i raznu porabu. Komadi za brodogradnju razredjuju se opet u: 1. obične komade upravne i krive, 2. rebra (corbame) i 3. komade likovite (pezzi figurati). I. 1. Obični komadi upravni i krivi. To su proizvodi četverouglasto otesani od 22 za 22 cm* sve do 40 za 40 cm, a dugi od 6—10 m i više. Ovi komadi (ako neima posebne naredbe) otesani su na trgovački rub (a spigolo mercantile) t. j . pripušta se okrnjen srh (obli brid lo smusso) do Vio širine na svakom rubu kusa. 2. Rebra (corbame) su otesani komadi poput prijašnjih od 14 cm debljine i 1*5 m dužine. Kod rebara neodbija se okrnjen srh, samo ako nije prekomjeran, najme ako se neproteže. predaleko 3. Likoviti komadi (pezzi figurati) jesu komadi izrasli na oblik, kakov treba za brodogradnju. Nemoraju biti otesani. II. Komadi za gradjevine i raznu potrebu (gradja) izdjelavaju se uvijek na živi rub, (a spigolo vivo) te su posve upravni, 3 m i više dugi i 2%o** cm i više debeli. Kakvoća . U otrebak (scarto) izlučuju se komadi s ovim manama: s gnjilimi smogori, natruhli, okružljivi (la cipolla), crvotočni i mušičavi, uvrnuti (le tressature), pukli od zime (le sventrature), sa crnim smogorom (il grigio), a napose za brodogradnju komadi sa šupljim smogorom (occhio di pernice) ; nasuprot imaju se uz odštetu primiti komadi, koji na dvije trećine neimaju navedenih grešaka te se mogu upotrebiti za opredijeljenu svrhu. * Odgovara diagonali od 31 cm bez kore i bjelike. ** Odgovara diagonali od 28 cm mjerenoj bez kore i bjelike. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 235 — Pripuštaju se ove pogrješke: napuklina od dozrijevanja drva, ako neprelazi pol metra dužine, ponješto rujavine (vena rossa), bijel (. alburno), gdjekoji gnjili smogor (novo marcio), ako neprodire dublje do u jednu šestinu čitave debljine, pa crvotočne škulje u ograničenom broju. Mjerenje. Komadi I. i II. mjere se po dužini, pa onda usred dužine debljina obiju strana, a za okrnjeni srh odbija se Vri širine po svakom tupom uglu. Ako se ugovara lijes na živ rub, nepripušta se nikakov okrajak. Komadi, otesani na zubove (con denti), mjere se od zuba do zuba. Cijen a se razumijeva po kubičnom metru osim kod likovitih komada, za koje se može ustanoviti po svakom pojedinom kusu, kako je već njegov lik manje ili više porijedak. §. 138. Prečnice ili podkladci (traversine). Omjere i oblik ustanovljuju se prama svrhi i sustavu, za koji ih treba. Kakvoć a se ugovara napose, te se mora sudarati s pogodbom kao i omjere. Cijena ide po komadu §. 139. Daske i brvna pile se na živ rub i samo po naručbi. Omjere (dimensije) su navadno : u dužini 3 m i više, u debljini 4 cm i više, a u širini 20 cm i više. Kakvoća . Za otrebak odlaze komadi s grješkami, izbrojenimi kod ostalog hrastovog lijesa. M j e r e n j e. Mjeri se dužina, uzimajući po 10 do 1.0 cm, širina posred dužine, pa tako i debljina, kod koje se računaju ulomci do 2 mm. Cijena se ustanovljuje po kubičnom metru. §. 140. Hrastove duge. U nazivu »merce vergine« razumijeva se bačvarska gradja kako dolazi ravno iz šume, ali ipak uvijek omjerena (dimensionata), t. j . duge su razredjene po svojih omjerah u dužini, širini i debljini. U nazivu »monte vergine« razumijeva se bačvarska gradja, kako dolazi ravno iz šume, ali uvijek omjereno t. j . duge po |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 236 — zabačenom t. zv. lošem otrebku ili otrebku za vatru (scartone dafuoco); a »merce in monte« zove se bačvarska gradja neobradjena (utaslačena), iz koje je izuzet takodje srednji otrebak. O t r e b a k (scarto) je trovrstan : loš ili za vatru, srednji i dobar otrebak. U loš otrebak ili otrebak za vatru (scartone da fuoco) idu duge: a) koje imaju kroz svu debljinu više od 5 škulja od mušice ili više od jedne škulje od crvotoča; b) rujave ili mokričave naskroz debljine i preko polovice površine ; c) gnjile i truhle; d) cijepane poprijeko (contro filo), najme okomito Da srčnice drva mjesto uporedo, kako je običaj. Za srednji otrebak (scartone) drže se duge: a) sa dva ili više sagiba (grbe) po dužini; b) jako zavite (vitopere = imberlate), kojima najme zavoj prelazi debljinu duge; c) koje su ujedno sagnute i zavite, onda duge crvljive, (najme koje neimaju više od pet škulja od mušice ili više od jedne škulje od crvotoča), dalje duge rujave, mokričave ili košćate (affette de vena rossa, nera o bianca), sa smolenicom (uz uraslu ili neuraslu koru) (gelatura), kljuhtave (pukle, con fenditura), čvorave ili kvrgave i to ako ove mane prolaze svu debljinu duge od jedne strane na drugu ili se takodjer pokazuju nasuprot na obje strane, te se od takove duge, razcijepane ili razpiljene po debljini u dvoje, nemože napraviti niti jedna poluduga bez mane. U nazivu dobar otrebak (buono scarto), kakov se mora primiti s robom u gori (merce in monte), pošto spada u nju, razumijevaju se ovakove duge : a) slabo izradjene t. j . koje,, izmjerivši ih na raznim mjestima, pokazuju razliku preko četvrtine svoje debljine ili širine ili preko desetine svoje dubljine; |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 237 b) duge s jednim samo pravilnim sagibom (grbom), koji prelazi 6 mm (3 linije) oblučne visine na 3 dm (1 nogu) tetive ; c) lako zavite (con leggera imberlatura) ; d) takozvane krivulje ili sablje (sciabolate), naime kojim su strane krive mjesto upravne; e) rujave i mokričave (affette da vena rossa o nera), čvorave i kvrgave (con nodi e groppi), sa smolenicom (con gelatura), ako ove grješke neprodiru naskroz duge ili se nesastaju na obje strane, da se od takove razcijepane ili razpiljene duge po debljini može napraviti barem jedna poluduga bez mane. § 141. Duge se mjere na kraju najkraćem, najužem i najtanjem. Ako neima druge pogodbe, razumijevaju se duge ovako : U dužini: od punih sve do kao ili parižkih parižkih pariž. pariž. m palaca m palaca m palaca stopa 0-49 = 18 0-60 = 22 0-49 = 18 = lVi -Vi duge 0-60 = 22 0-76 = 28 0-65 = 24 = 2 = 2/ 0-76 = 28 0-92 = 34 0-81 = 30 = 17» = ´ /.. » » .-92 = 34 1-08 = 40 0-97 = 36 = 3 = 1 duga cijela 1 08 = 40 1-25 = 46 1-14 = 42 = 3 = I1/, duge 1-25 = 46 1-41 = 52 1-30 = 48 = 4 = : 1% » 1-41 =52 1*62 = 60 1-46 = 54 = 47, =: IV. » 1-62 — 60 1-79 = 66 1.62 = 60 = 5 =; IV, » U širini: od punih 0-081 m = 3 palca sve do 01108 m = 4 palca kao dvije trećine duge od 0.108 m do 0162 = 4 do 6 palaca; od punih 0-108 m = 4 palca sve do 0´162 m — 6 palaca i više kao cijela duga (ili jedinka). Za veće širine treba sporazumka od slučaja do slučaja, kao što prigodice za duge izpod 0*081 m = 3 palca široke, ali je stavno, da treba mjeriti širinu bez svake prigodične bijeli, a duge krivulje računati samo toliko široke, koliko bi bile uz upravne strane. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 238 — U dbljini: od punih do m = p. linija m = p. i. linija m palaca 0-011 : = 5 7 0-0135 = 0-016 -V* 0016 == 7 9 0-018 = il 0-020 = /3 0020 : -9 11 0-0225 = 0-025 = ´6 0-025 : = 11 0 032 = 14 0-027 = 1 (jedinka) 0032 = 14 17 0-034 = 0-038 = 0-038 = 17 22 0-04 = 0-050 = IV» 0-050 : == 22 26 0-054 = 2 0.059 = Iz navedenoga slijedi, da ako nisu ugovor ene posebne omj ere, dolaze duge, koje nestižu najmanju omjeru dužine, širine i debljine stanovite vrste (kategorije), uvijek u bližu nižu vrstu, kao primjerice duge, koje neimaju uprav 0-92 m = 34 palca u dužini, vrstaju se u razred duga od 0-81 m = 30 palaca dužine, a koje nisu 0-025 m = 11 crta debele, idu u vrstu sa 0-020—0-025 m = 9—11 crta debljine itd. Kada se mjeri širina dugam, da se dozna prosjek, može se takovo mjerenje izvršiti po sporazumku stranaka učestnica na temelju dostatnoga izkušavanja ili pako na najužem kraju svake duge, ili u sredini komada, ili napokon na glavama kako proviru iz slogova, u t. zv. snopovima ili vitlima (gabbie, chebe) redom i bez prebiranja. Ako se nije prihvatio unapred nijedan ovaj način mjerenja, ima se mjeriti na glavama po gornjoj uputi. §. 142. Cijena hrastovim dugam ustanovljuje se po stotini ili tisući duga; uzima se za temelj duga, zvana »monte 87, i Ve«, najme 0-92 m (=34") do 1-08 m (=40") dugačka, 0-108 m (=4") do 0-162 m (= 6") široka i 0-025 m (= 11´") do 0-032 m ( = 14´") debela. Druge se omjere svedu na 36., kako je gore razloženo. Nu cijene se mogu ustanoviti takodjer za svaku omjeru napose. Gdje nije izrično drugo ugovoreno, cijena se razumjeva u gotovini bez odbitka (per cassa pronta senza sconto). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- ^39 — §. 143. Velike su duge (dogoni) one, koje imaju 164 cm (5 stopa) i veću duijinu, po žici su cijepane ili piljene, pa poslije oblanjate. Ugovaraju se na kubičuu mjeru, po komadu ili na tekuću uzduljnu (linearnu) mjeru. Za ovu robu valja isto, što je rečeno za obične hrastove duge. §. 144. Kada bi se prodavalac obvezao predati količinu (partiju) duga u opredijeljenom roku, a ne bi je predao, to može kupac: a) neprimiti pravodobno nepredanu robu, odustati od ugovora i zahtijevati, da mu se odmah povrati preplata (antecipazione) ili kapara, ako je preostala kod prodavača; ili b) javiv prodavaču, kupiti na njegov račun izostalu robu na tržištu predaje; ili takodjer c) tražiti odštetu na temelju vrijednosti nepredane robe, koju će vrijednost ustanoviti predsjedničtvo trg. obrt. komore, §. 145. Kada se je kupac obvezao primiti stanovitu koli činu u opredijeljenom roku, a nebi primio, prodavač može: a) uzkratiti predaju robe, neprimljene na dobu, i od ugovora odustati, ili b) javiv kupcu, prodati za njegov račun neprimljenu robu na dobu na tržištu predaje, ili takodjer c) tražiti odštetu na temelju vrijednosti neprimljene robe, koju će vrijednost ustanoviti predsjedničtvo trg. obrt. komore. §. 146. Ako se je prodavač obvezao predati duge s opredijeljenom prosječnom širinom tako, da 100 duga daje stano« vitu ukupnu širinu, to se razumijeva bez svakoga pripusta (tolleranza) ili bez svake odštete, te prodavač mora bezuvjetno predati duge, koje imaju ugovorenu prosječnu širinu, niti se neprepušta odšteta za razliku bilo u novcu bilo u većem broju duga, isto tako ne može prodavač naknaditi nedostatnu prosječnu širinu duga jedne vrste (ili jedne omjere) drugom vrstom, koja bi imala veću širinu, kao što neima prava povisiti cijenu, ako bi predao veću prosječnu (srednju) širinu od ugovorene. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 240 - Ako je pako bila cijena uglavljena po njekoj jedinki prosječne širine bez uvjeta, da roba mora u istinu dati uprav taj prosjek širine, prodavalac može onda predati ugovorenu prosječnu širinu u primjerno većem broju duga ili cijenu obaliti u razmjeru, u kojem stoji predana širina pram širini, uzetoj za temelj cijene. Kada je ugovorena predaja na više puta (u partijama), to se ima širina urediti za svaku pojedinu dionu predaju i za svaku pojedinu vrstu. §. 147. Kupac ima pravo neprimiti plavljenih duga (doghe flottate), ako prodavač nije ugovorio predati takove duge. Kupac nije dužan u »monte-dugama« (in monte) primiti duge predjelane ili popravljene poslije dovršene šumske izradnje. Isto tako neima prodavač prava iz srednjega otrebka, prodanog napose ili istodobno uz monte, obrati duge prikladne za popravak, da ih poslije popravljene preda kupcu za monte ili zadrži za sebe. Ako se je ugovorilo, da nesmije biti dobra otrebka od opredijeljenoga postotka kod robe in monte ili kod pojedinih omjera, sadržanih u robi in monte, kupac nije obvezan primiti višak dobra otrebka, niti odštetu u novcu. Isto tako nemože se jedna omjera naknaditi drugom, već se svaka omjera ima predati u razmjeru, koliko je pogodjeno za cijelu količinu (partiju) robe »monte buono« ili s dobrim otrebkom. Ako se opet nije ugovorio opredijeljeni postotak dobra otrebka, razumijeva se, da roba in monte nesmije imati preko 35% dobra otrebka, a u ovom nesmije biti preko trećine žilovitih duga (venate). Ako su pogodjenoj količini dodane u ugovoru riječi »po prilici« (circa), mora se pripustiti predaja za 5% veća ili manja; gdje neima tih riječi, prodane se količine imaju predati tačno po ugovoru. Ako se je povodom nedostatnoga prebiranja prodavačeva u robi, prodanoj za monte, pronašlo srednjega otrebka ili nedomjernih duga (mancanti in misura) izpod 5%, kupac ih nemože ne primiti, ali ima pravo na primjerenu odštetu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 241 — §. 148. Ako bi došla na ovo tržište bačvarska gradja od hrastovine po običaju njemačkom, mjerodavni su ovdje običaji riječkog tržišta. §. 149. Isto tako valjaju riječki običaji za hrastove parkete, ako bi prigodice došli ovamo na tržište. §. 150. Drva za gorivo. Cjepanice ili razcijepana u šumi hrastova drva, premda nedolaze na ovo tržište, ugovaraju se po ustanovama, valjanima za bukova drva. Oblici, kakovi se prodavaju na barkama s kvarnerskih otoka, dugi su od prilike 40 cm, a debeli 5 cm i više. Ova se drva prodavaju na četvorni metar t. j . na kup (catasta) metar dug i metar širok. B. Jelovina. Lijes o b a o. §. 151. Stupovi ili kolovi jelovi, smrekovi i borovi jesu komadi u prirodnom stanju s korom ili oguljeni. Omjer e opredjeljuju ugovornici Kakvoća . Kao otrebak se izlučuju komadi nagnjili, loši, crvljivi, s gnjilimi kvrgami, krivi i proizvedeni od stabala, obumrlih na podanku. Mjera . Mjere se po dužini mjerilom na vrpcu, a promjer šestilom. Cijena. Pogadjaju se po komadu ili takodjer po kubičnom metru. §. 152. Kolovi ili stupovi jelovi za brzojav izradjuju se od mladih i oguljenih stabala ili u prirodnom stanju ili zasićeni (impregnirani). Oba kraja treba da su pravilno odpiljena. Omjere su od 7 do 8 m u dužini i od 10 do 14 cm u promjeru na vrhu. Kakvoća . Bez drugoga propisa razumijevaju se jelovi komadi, koji moraju biti zdravi. Za otrebak se izuzimaju nagnjili, crvljivi, razpucani i jako kvrgavi, kao i krivi. Mjera. Mjeri se samo, da se prigleda pogodjena dužina i promjer. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 24a — U potrebi traži se kockovna mjera geometrijskim načinom, za koji se uzima obseg ili pravi promjer usred dužine. Cijena. Pogadjaju se po komadu. §. 153. Jedrila ili jarboli jelovi nazivaju se komadi u prirodnom stanju s korom ili oguljeni i otesani samo na dolnjem kraju na 2-25 do 2*55 m u dužinu u osmokutnom obliku. Omjer e se propisuju za dužinu i debljinu i to debljina na grlu, usred dužine i na vrhu. Kakvoća . Izlučuju se kao otrebak komadi od stabala na podanku obumrlih, nagnjili, loši, sa črnimi smogori, s kvrgami gnjilimi i vezanimi na okolo (a corona), rakavi ili koravi, kao i krivi i oštećeni od posjeka ili od prevoza. Mjera . Mjeri se vrpcom dužina od dolnjega do gornjega kraja i onda razni obseg na tri gore naznačena mjesta a debljina se kore odbije. Cijena se ustanovljuje po komadu ili po kubičnom metru. § 154. Križiće (antenne) jesu takodjer komadi za potrebu brodova, koji se proizvode isto na način jedrilja, samo nijesu nigdje otesani. Omjer e se naredjuju za dužinu i debljinu nasred dužine. Kakvoća, mjera i cijena pogadja se kao za jedrilje. § 155. Za jedrilje i križiće smrekove kao i borove služe jednaka pravila kao za jelove. Lijes uglas t. §. 156. Klade (bordonali). Jesu četverouglasto otesani komadi, duži od 8 m i deblji od 26/26 cm u četvorini.* Komadi izpod ovih omjera smatraju se kladicama (bordonalići). Kod ugovora na živ rub (aspigolo vivo) dopušta se okrnjak (lo srnusso) na srhu od 2 do 3 cm prema veličini komada sve do na Vio dužine, postao od bradvilja ili trenjem od prevoza. Ali u sredini treba da su srhovi svakako oštri. * U mletačkoj mjeri izraženo glasi : dugačko najmanje 24 noge a debelo 9/9 coli. Gradja počam od 15 ml. nogu duljine (5*20 met.) otesana 6/6, 6 7, 7/7, 7/8, 8/8 ili 8/9 coli, kao i komadi, koji imadu debljinu bordonala ali nemaju njihove duljine, zovu se „Skala-drvo". |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 243 — ... se ugovore točne omjere, izuzima se svaka razlika na manje, ali prodavač može ipak bezplatno ustupiti višak kod 20 do 30 cm u dužini i 1 cm u četvorini. Mjera . Klade, prodane po kub. metru, mjere se po dužini sve od 10 do 10 centimetara, a debljina nasred komada od centimetra do punoga centimetra. Kod prodaja na mletačku mjeru uzima se u dužini, što prelazi 9 palaca, za cijelu nogu, a u debljini, što prelazi 9 crta, za cijeli palac. Kakvoća . U otrebak se meću klade nagnjile i loše, jako okružljive, mušičave i crvotočne, s gnjilima kvrgama, klade krive ili slabo otesane, jako razpukle, prekoredno oštećene prevozom i proizvedene od obumrlih stabala na podanku. Cijena . Po kubičnom metru ili po 0-042 m3 = kubičnoj nogi mletačkoj. Kladice se pogadjaju po istih pravilih. Grede. Dolaze slijedeće vrsti, koje imaju svoja pučka imena i naznačene omjere i to : DupljaciŠestari 12-5 m dužine i 17 9-4 » » 17 sa » 23 23 cm » debljine » Petaci 7-7 » » 17 » 23 » » Četrtaci 6-3 » » 17 » 23 » » Sestakinje 9-4» » 12 > 17 » > Petakinje 7-7 » 12 » 15 » » Gredice 6-4 » » 15 » 17 » » Mernice 5*5 » » 9 » 12 » » Trećaci 4-2 » » 9 » 12 » » Kakvoć a i mjera. Kao za klade. Cijena . Za grede pogadja se kod prodaje cijena ili po kubičnom metru ili po kubičnoj nogi mletačkoj = 0*042 m3; a prodavaju se takodjer i na kar (carro),* te broji: dupljak . . za 3 kara šestak . . > 27* » petak ...» 2 » * Stoga se grede običajno i zovu caro-gradja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 244 — četrtak za l12 kara šestakinja . » Vit » petakinja . . » 1 kar gredica . . » 1 » mernica . . » 7» kara trećak . . » ´/„ ´ » Kod prodaje na kar pripušta se nepodpuna debljina. §. 157. Prečnice ili pokladci. Za pogodbe valjaju ista pravila kao kod hrastovih prečnica (§. 138.) §. 158. Piljenice jelove i smrekove. Brvna su piljenice 4 m. dugačke, 24—35 cm široke i 86 mm, 58 mm, 43 mm i 36 mm debele. Iste piljenice dolaze takodjer jednako široke i debele, ali 3-75—3-85 cm dugačke. Dask e (trenice) su : Dužina Širina Debljina obične 4 m 23—35 cm 27—30 mm široke 4 » 36—60 » 27—30 » od 3/4 palca .. . 4 » 20-3 5 » 20—22 » škurete(poludaske) . 4 » 20—35 » 13 — 15 » Pod imenom pajo l smatraju se daske 4-1 do 4-2 m dugačke. Na ime 1 a t i ž a n a pile se daske iste širine kao gori, ali samo 3´75—3*85 m dugačke, a debele po vrsti 24-2 5 mm (poput daske obične), 20—22 mm (poput daske 3U) i 13—15 mm (poput škurete). Mjera . Dužina se mjeri vrpcom ili metričnjakom, širina i debljina pako metričnjakom ili ravnalom na mjestu, dok čovjek stoječ doseže. U dužini treba da su piljenice punomjerne. Ako je debljina naznačena omjerom od toliko do toliko, u tom se razmaku sadržava takodjer pristup za robu dobru; nu ako se debljina naznačuje samo jednim omjerom (jednim brojem), može biti za milimetar veća ili manja. Za širinu se napominje, da se stara mletačka mjera sravnjiva s metričkom mjerom ovako: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 245 — 6 unača mletačkih = 17 cm 7 » » = 20 » 8 » » = 23 » 9 » » = 26 » 10 » » = 29 » 11 » = 32 » 12 » » = 35 » 13 » » = 38 » 14 » » = 40 » 15 » » = 43 > 16 ´ » » = 46 » 17 » » = 49 » 18 » » — 52 » 19 » » = 55 » 20 » » = 58 > 21 » » = 60 » Ako se predaju daske po izboru običajne širine od 23/35 cm — 8/12" mletačkih, to se uzimaju 22 cm ( 7" 7´" mlet.) do 24Vi cm ( 87»" mlet.) za 23 cm 25 » ( 8"7´" » > 27*/ ( 97." » ) » 26 28 » ( 9"7´" » » 307i (107," » ) » 29 31 » (10"7´" » > 33 (HV » ) » 32 34 » (11 "7" » » 367, (121/;´ » ) » 35 i tako dalje dalje za najniže i najviše omjere širine dotičnoga običajnog izbora. Kakvoća . Piljenice se vrstaju u 3 razreda: u prvom su razredu piljenice izborite, u drugom s dobrim, u trećem sa srednjim otrebkom. U prvi razred idu piljenice posve zdrave s propisanimi omjerami, lijepo piljene, na kojima ima samo njekoliko zdravih čvorova (kvrga), da komad negubi na svojoj čvrstoći, i koje nijesu na glavi pukle više od širine daske; a kod oblih glava nesmije da bude razlika veća od 5 cm od zakladnice krivulje do vrha. U drugi razred spadaju piljenice, koje, potječući od zdrava drva, po gdjedje su ipak trule ili loše, koje imaju njekoliko crnih ili bijelih kvrga, koje se pokazuju malo crvotočne ili mu |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 246 — šičave, koje su gdješto razpucane i pocrnjele, koje nijesu dobro piljene i napokon koje imaju na glavama razpukline preko 6 cm (2" mlet.) od širine komada ili ako je kod oble glave obluk viši nego je prije naznačeno. U treći se razred (srednji otrebak) meću piljenice obćenito s većim pogreškami nego li su navedene za dobar otrebak, pa osobito koje neimaju mjere, koje su crne od vlage, koje proizlaze od suharaka, zatim jako crvotočne ili mušičave, veoma korave i razpucane, nadalje koje imaju pukline na glavama veće nego u drugom razredu, koje imaju crnih i mrtvih smogora ili takodjer vrlo mnogo makar i zdravih smogora ili kvrga. Kod prodaja in monte prestaje razredjivanje i mjesto toga pogadja se budi s izuzetim srednjim otrebkom (III. razred) ili naprosto izuzam gnjilih i polomljenih komada. Kod predaje piljenica nečini se navodno razlika medju jelovima i smrekovima, ali se može ustanoviti, neka su piljenice sve smrekove ili neka ima po njeki postotak takove vrsti. Ako se kod prodaje piljenica nije ustanovilo, kakve da budu glave, razumijevaju se uvijek piljenice upravnih (ravnih) glava. Predaja piljenica na kraju oblih treba da je ugovorena, pa prodavač neima prava davati drugu vrst. Kod navadnih prodaja, gdje je izbor širine naznačen na pr. 23/35 cm ili 8/12" mlet, razumijeva se, da ima svaki 100 predanih komada donijeti prosječnu širinu od naznačenih skrajnih omjera, najme 29 cm, pa isto pravilo valja i za druge izbore po širini. Cijena . Po 100 komada ili takodjer toliko po širini t. j . po 29 mm = 1 mlet. unči ili takodjer po 28.98 m = 1000 mlet. unača širine. §. 159. Letve jelove ili smrekove (moralame) jesu piljeni komadi u četvorini sa slijedećim omjerama: Letv e od 4 m dužine i 110/110 do "7,15 mm > 4 » > 80/80 » % » Letvic e (mezzi morali) imaju istu dužinu, ali debele su samo polovicu naznačene debljine za cijele letve. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 247 — Kakvoća . Letve i letvice bez najmanje mjere, zavite, (vitopere) gnjile, trule, razpucane, jako korave i crne od vlage, odbijaju se u otrebak. Cijena, po 100 komada. §. 160. Duge jelove proizvode se po slijedećim omjerama i nazivima: Koliko snopova Dužina Debljina Koliko ima Širna snopa Koliko ima ima u tovaru m mm podova u snopi i u srijedi duga u tocm varu Stukanice 4 0-60—0-55 20-25 20—22 20-23 140-160 Rebice 2 0-85 15-20 20—22 22—25 68— 74 Uljenjaci 2 0-65-0 68 15-20 23-25 24 76— 74 Pintarice 4 0-55 15 28-31 20-25 oko 100 Stotinjaci ili bijele 2 1-10—1 15 15—20 25—27 25-2 8 92—100 Šimle (Daščice) 2 1-20 15—20 26 35—40 100 Trećaci 2 0-73 25 18—21 23—25 72— 80 Velike duge od 4 pednja 2 1—1-15 25 19-22 34-40 70— 80 » 5 » 2 1.28 25 16—18 28—34 62— 70 » 6 » 2 1-40 30 13—16 26—32 50— 56 » 7 > 2 1-50 30 11 — 13 26—30 48— 54 Cijena i k a k v o ć a. Prodavaju se <)bično po tovaru od 2 i 4 snopa pregledane i povoljne. B. Borovina. Lijes u g 1 a s t. §. 161. Klade borove proizvode se debele 20 cm i više i dugačke od 5 metara dalje. Debljina može se pram kraju smanjivati, ali razmjerice ne preko 5 mm na svaki tekući metar. Kakvoća, mjerenje i cijena kao za jelove i smrekove klade. §. 162. Prečnice borove imaju omjere i oblik, kako se svaki put ustanovi prema sustavu, za koji se upotrebljavaju. Kakvoć a treba da se sudara s pogodbom kao i omjere, pošto se to ustanovljuje posebno. Cijena ide po komadu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 248 — D. Bukovina. Lijes uglas t. §. 163. Klade bukove prave se debele 25 cm i deblje, a dugačke 6 metara i duže. Kakvoća, mjerenje i cijena kao kod klada jelovih i smrekovih. §. 164. Prečnice bukove imaju ustanovljene omjere i oblike prema svrhi, za koju će se upotrebiti. Kakvoća . Kao što omjere i oblici, ugovara se posebice i kakvoća, te se mora sudarati s pogodbom. C i j e n a je po komadu. §. 165. Bukove su piljenice brvna, daske, testoni (glavine, zaglavci) i daščice. Brvna i daske proizvode i donose se na prodaju s omjerami i uz uvjete kao i jelove daske. Testoni (glavine) su daščice od 2-23 do 2-28 m dugačke, od 21 do 24 mm debele i od 248 do 230 mm široke. Kakvoća . Izmeću se u otrebak komadi gnjili i loši, razpucani i škuljavi, s gnjilima čvorovima, sa cjepotinama većimi od širine komada i komadi neokruženi (neokrajčeni). Cijena za 100 komada. Daščice po genovskom običaju (uso Genova) kupuju i prodaju se navadno sa 10 desetinaka, sadržanih u 100 komada. Koliko desetinke, toliko jednostavne daščice dugačke su 2-23 do 2-28 m, a široke ili od 170 do 246 mm ili od 248 do 300 mm. Debljina je daščicam od 7 do 8 mm, a desetinkam od 14 do 15 mm. Kakvoća kao kod testonâ. Cijen a se pogadja za 100 komada, od kojih barem polovica mora imati najveću širinu, označenu za dvije vrsti širine. Daščice po messinskom običaju (uso Messina) dugačke su 2-23 do 2-28 m, široke 248 do 300 mm, debele 4*/2 do 5 mm. Kakvoća . U prihvatan otrebak vrstaju se zdrave daščice od 246 sve do 220 mm široke, ali se ovakovih nemora primiti |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 249 preko 20%; onda daščice punomjerne. koje imaju slijedeće pogreške: neznatno gnjile ili oštećene, sa pukotinami, koje na nijednoj strani komada nepresežu 80 cm; kojim cjepotine, veće od širine komada sežu sve do trećega dijela dužine; koje imaju gnjilih čvorova; daščice sa njekoliko škulja od preko 3 do 5 cm u promjeru; neokrajčene daščice i splohom svaka takova daščica od pravilnih omjera, od koje se mogu izvaditi barem % dobre daščice. U neprihvatan se otrebak izvrgavaju sve, koje imaju veće pogreške od navedenih. Cijen a za 100 komada, od kojih se 7. sastavljaju od 300 mm i 7. od 248 mm. Po običaju plaća se za prihvatan otrebak dvije trećine cijene, pogodjene za bezpogrješne daščice. §. 166. Vratila (subbie) nazivaju se bukovi komadi, izcijepani od trupaca i otesani bradviljem na živ rub u slijedećim omjerama: Dužina Četvorina 115/115 5-15 do 5-25 m ,06/.o5 do ili 15´ V ml. 4-10 , 4-20 „ „ „ , , 12´ „ „ 2-05 „ 1-10 „ , „ . „ 6´ „ . 5-15 „ 5-25 , ´/,, , % „ 15´ »/," . 4-10 „ 4-20 „ , „ , , 12´ „ „ 2-05 , 2-10 . , , . „ 6´ „ „ Kakvoća . Neprimaju se komadi nedomjerni, sa srcem, krivi, zavinuti, pukli, oštećeni i gnjili, kvrgavi, mokričavi i rujavi (con vene nere e rosse) kao ni crvljivi i s bjelikom (. alburno). Cijena po 100 komada. §. 167. Vesla neuradjena bukovi su komadi izcjepani i izradjeni na oblik vesla te dolaze u slijedićim omjerama: Dužina Pero Ručica 8´ ral. = 275 do 3-— m 13 do 14 7s cm 6 do 9 cm 10´ » = 3-45 » 3-70 » 14V, » 16 » 6 Vi » 9 » O > 12´ » = 415 » 4-40 » 14V, » 16 » 67s » 10 > "S 14´ » = 4-85 » 5-10 » 16 » 17 Vi > 7 » 10 » ´ fm c -* 16´ » = 5-60 » 5-80 » 17 V, » 19 » 9 » 11 » 18´ .> == 6-25 * 6-50 » 19 » 20 » 9 » 11 » Mes > 20´ > = 6-90 .» 7-20 » 22 » 24 » lOVi » 12 » Cfl |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 250 — Kakvoća . Za otrebak se drže komadi s pogrješkama kao kod vratila, pa osim toga još komadi neprimjerenih omjera. Cijena po 100 komada. §. 168. Bukove duge prodavaju se od 3, 4, 41/« i 5 pedanja t. j . 78, 104, 119 i 135 cm dugačke, od 10 do 15 cm široke, koje sačinjavaju in monte prosječnu širinu od 12 cm, i debele na začelju 9 do 12 mm po grčkom i od 12 do 15 mm po francuzkom običaju. Još su duge uljenice s dužinom od 0-80, 1, 1-30 i 160 m, a pripušta se 5 cm više ili manje; širina im je 10 cm i više uz najmanji prosjek od 12 cm ; debljina se pako ugovara od 16 do 20 mm s prosjekom od 10 ili od 18 do 24 mm s prosjekom od*21 mm. Duge se mjere na najtanjem kraju. Kakvoća . Za otrebak se priznavaju duge nedomjerne i nesložnih omjera, oštećene i gnjile, čvorave i mušičave, sa cjepotinami većimi od širine i jako pocrnjele od vlage. Ugovorene in monte razumijeva se samo bez gnjilih i polomljenih. Cijen a po 100 komada ili takodjer po tovaru, u kojem ima od 3 pednja 300 komada, od 4 pednja 200 komada, od 4´/2 pednja 150 komada i od 5 pedanja 126 komada. §. 169. Bukova drva I. razreda (cjeplje) cjepaju se od trupaca na 1 m dugačko. Kakvoća . Ugovorene „in monte" moraju se primiti, kako stoje i leže. osim nedomjernih komada, ali se pripušta za 2 do 3 cm manja dužina. Ako se ugovore bez otrebka, neprimaju se komadi truli, obli od ogranaka i jako kvrgavi i nedomjerni. Cijen a po prostornom metru ili takodjer na mjeru u obliku četvorine, koja ima 2 metra u dužinu i 2 metra u visinu, te daje po tom 4 prostorna metra ili jedan metrički hvat. Oblici ili ogranci, koji spadaju u drugu i treću vrstu bukovih drva, razumijevaju se drva od grana i cjepalja na pô, ali grane nesmiju biti tanje od 5 cm u promjeru. Kod duljine se pripušta razlika do 10 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 251 — Neprimaju se komadi posve truli i izpod najmanje mjere Cijen a po prostornom metru i po metričkom hvatu. §. 170, Obruči su proizvodi od ljeskovine i grabovine. Ljeskovi su obruči: 1. mali ljeskovci ili bižice, dugački 1 do .5 m kojih ima u svakom svezku 16, ako su jednostavni, ili 24 komada, ako su dvostruki. 2. srednji ljeskovci ili stotinjaci od 1-5 do 2 m dužine, 100 komada u svezku. 3. batišnjači od 2*5 do 3 m dužine, 32 komada u svezku. 4. š e s t a c i, koji se proizvode takodjer od grabovine, 3 5 do 4 m dugački, 18 komada u svezku. Grabovi su obruči: 1. B a d e n j a c i, 5 do 7 m dugački, 16 komada u svezku. 2 Maže i to: šestaci 4-5 do 5 m. dugački, kojih ima u svezku 30 komada, i batišnjači, dugački 4 do 4-5 m, kojih se broji u svezku 50 komada. Kakvoća . Obruč treba da je čist bez čvora ili kvrge i neprekršen kod smatanja. Cijen a se pogadja po svezku, koji treba da broji naznačeni broj obruča dotične vrsti, ili takodjer po tovaru, u koji idu po 2 svezka. Drveni ugalj. §. 171. Drveni se ugalj dijeli na ugalj od bukovine ili od drugoga posebno naznačenog drva ili takodjer od mješovitog drva. Kakvoća. Ugalj treba da je posve gotov suh i bez praha osim onoga, koji postaje po sebi od naravi stvari. Cijen a se ustanovljuje po 100 kg, po cijelom vagonu ili na korbe od 6-34 hektolitra, na koje ide još naravni vrh, dolazeći od napunjivanja korbe lopatom. Na vrh se meće, dok ugalj nepada. §. 172. i 173. izpušten. POGLAVJE III. Pomorski poslovi. 1. O najmu broda (Del noleggio). §. 174. Brod na jedro ili paru, koji je najmljen »spreman da krca« (pronto a caricare), mora bili sasvim spreman i pripravan primiti teret. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 252 - Ako je najmljen sa samom i naročitom zaporkom »izčekivan « (atteso), mora mu se dati teret kad bi i kasnije nadošao,, nego se je nagadjalo, osim ako ima u ugovoru dokidni dan (la data di cancellazione) ili će se dokazati, da je izvršio medjutim vožnju, koja se u govoru nespominje. Ako je u najamnom ugovoru naznačeno, da će brod doći izmedju dva opredijeljena dana, a došao je prije prvoga dana, obveza traje netaknuta, da će se nakrcati, samo što počima tek na prvi ustanovljeni dan; ako je pako brod nadošao poslije drugoga opredijeljenoga dana i to iza ponoći toga konačnoga dana, prestaje ta obveza, da će se nakrcati, osim ako kapetan nesumnjivo dokaže, da je zakasnio iz odlazišta ili putem uslijed više sile. Za prvi slučaj mora dokazati, da bi bez zapreke od više sile bio mogao otići na dobu, te stići u luku za krcanje još prije đospjetka ili na dospjetak opredijeljenoga dana; u drugom pako slučaju, da bi bio, pošto je otišao u sgodno vrijeme, došao redovito, koliko se može predmnijevati, u luku za krcanje prije ili na drugi opredijeljeni dan. Ako je u najamnom ugovoru navedeno vrijeme dolazku riječima: »izčekivan« ili »prispjet će oko ovoga ili onoga dana«, to riječ »oko« znamenuje za jedrenjake 20 dana, za parobrode 10 dana prije ili poslije naznačenoga dana. Obveza za krcanje traje kod ranijega dolazka od naznačenoga dana, a kod kasnijega dolazka, dok mine 20, odnosno 10 dana, osim ako se dokaže viša sila, kao gore. Slijedeća naznaka vremena za dolazak broda ili za krcanje razumijeva se ovako: Prvih dana mjeseca: od 1. do 10 dana uklopno. U prvoj polovici mjeseca: od 1. do 15. dana uklopno. Polovicom mjeseca: od 11. do 20. dana uklopno. U drugoj polovici mjeseca: od 16. do konca mjeseca. Koncem mjeseca: od 21. do posljednjega dana mjeseca uklopno. 2. O dolazku (Dell´ arrivo). §. 175. Drži se, daje brod na jedro ili paru došao u luku, da izvrši najamni ugovor gledom na dan dolazka, čim je javio |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 253 svoj dolazak lučkim organima te mu ovi naredili, gdje da se privremeno ili stalno veže. Dok se neizvrše ovi propisi, nedrži se, da je brod došao, osim ako se računa dospjetak ugovorenih dana, gdje se onda mora i može inače utvrditi, da je brod stigao u noć i to uprav pred noć ili o ponoći. 3. O vezanju na obali (Dell´ ormeggio aile rive). §. 176. Brod se mora vezati uz obalu, koju mu lučki ured unapred odredi po želji krcača ili primaoca ili po svojoj misli. Ovo se netiče parobroda, koji imaju stalni red vožnjam te pristaju uvijek na svojem opredijeljenom mjestu. Ako primalac ili krcač zahtijeva, da se koji brod premjesti, a lučki ured privoli na takov premještaj, nemože se kapetan dotičnoga broda tomu protiviti, ali primalac ili krcač mora naknaditi brodu prave troškove za odvezanje i novo vezanje, a vrijeme, koje se je zato moralo izgubiti, uračuna se u tovarne dane. Ako se je brodu označilo privremeno mjesto, s kojega će preći poslije na drugo stalno mjesto ili sa sidra, da se konačno priveže, troškovi ovoga premještanja idu prvi put na teret broda. 4. O tovarnim danima (Dclle stallie). §. 177. Tovarni dani počimaju teći obćenito, kako slijedi: 1. Kod jedrenjaka na dan poslije onoga dana, kad je kapetan izjavio pismeno primaocu ili krcaču, da je spreman predati ili primiti teret. Ovakova se izjava mora učiniti do 4 sata poslije podne, ako će vrijediti za slijedeći dan, inače se računa istom za treći dan. Kod podpunih tereta u hrpi (alla rinfusa) moraju se svakako istodobno, kad počinju tovarni dani, takodjer pripraviti lijes za oblaganje, pretinci i potrebna branila, jer se inače drži i pored izjave kapetanove, da tovarni dani nepočinju sve dotle, dok spomenute pripravne radnje od drva nisu izvršene. 2. Kod parobroda na isti dan, u koji kapetan pismeno izjavi primaocu ili krcaču, da je spreman predati ili primiti teret. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 254 — Ako je ta izjava učinjena do 10 sati prije podne istoga dana, onda počinju tovarni dani teći od 2 sata poslije podne. Izjava, učinjena poslije podne, vrijedi za drugi dan, ako je stigla do 7 sati u večer. Za terete u hrpi vrijede u pogledu početka tovarnih dana i za potrebne pripravne radnje ista pravila, kao i za jedrenjake. §. 178. Parobrodarska poduzeća, koja podržavaju redovite vožnje po stalnom voznom redu, riješena su svake izjave o počimanju tovarnih dana, ako je poznat dolazak i odlazak njihovih parobroda, ako su najme svaki vozni red i preinake u njem oglasila 8 dana prije započete vožnje, te jedan primjerak oglasa predložila trg. obrt. komori. Nu roba, koja dolazi prekrcana s drugih pruga, mora se ipak dojaviti primaocem. §. 179. Ako se u najamnom ugovoru navodi naprosto njekoliko tovarnih dana »tekućih« za krcanje ili skrcanje, razumijevaju se ovo dani, kako idu redom po kolendaru. Kapetan nemože se onda uztezati, da radi u nedjelju ili blagdan, osim ako bi to oblast zabranila. Ako se je ova zabrana mogla predvidjeti, ubraja se taj dan u tovarne dane kao slijedeći; nu ako se nije mogla predvidjeti, nebroji se taj dan makar je bio uvršten u tekuće tovarne dane. §. 180. Ako krcač ili primalac nebi htio da se radi u ne djelju ili blagdan, ubraja se taj dan jednako tekućim tovarnim danima. Ako se u najamnom ugovoru napominje njekoliko tovarnih dana »tekućih osim nedjelja i blagdana«, razumijevaju se izuzeti samo nedjeljni i svetačni dani, koji su u ugovoru izrično na vedeni ili koji su u mjestu zapovijedani. §. 181. Ako isti ugovor napominje njekoliko tovarnih dana »djelatnih«, razumijeva se, da se izuzimaju nedjelje i zapovije dani blagdani, kao i dani, u koje se nemože raditi radi više sile. Uzima se, da je radnja zapriječena višom silom, ako ju zabrani oblast ili ju elementarne nesgode zaustavljaju na mjestu krčanja ili skrcavanja t. j . takovo nevrijeme, koje nedopušta |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 255 — brodu da se krca ili skrcava, a primaocu ili krcaču može kod prevažanja pokvariti ili oštetiti robu. §. 182. Ako najamni ugovor neustanovljuje potanko tovarne dane ili sadržava zaporku »ima se krcati (skrcavati) po mjestnom običaju« ili takodjer drugu: »odmah na zahtijev kapetana «, to se ima krcanje ili skrcanje izvršiti u toliko djelatnih dana, koliko ih po §. 181. treba za predaju ili primitak tereta uz neprekidnu radnju u navadno vrijeme. Ako neima najamnoga ugovora, pa se tovarni dani za primanje robe mogu razjasniti po teretnici (polizza di carico), treba se držati navoda teretnice; nu ako neima ni u teretnici napomene o tovarnih danih, to se onda mora postupati po odredbah, koje navodi predjašnji §. 181. 5. O nuztovarnim danima (Delle contrastallie). § 183. Nuztovarni su dani, koji počimaju teći nakon poslijednjega tovarnoga dana, te se broje redom, kako idu po koledaru. Za nuztovarne se dane zahtijeva, ako nije protivno uglavljeno, da se naplate brodu u novcu unapred dan po dan. Ako najamni ugovor ili teretnica opredjeljuje nuztovarne dane, ali ne koliko će trajati, traju oni obćenito 14 dana. Ako pako nisu ustanovljeni nuztovarni dani, kapetan je broda na jedro obvezan dopustiti ih sve do 10 dana, a kapetan parobroda sve do 5 uz primjerenu novčanu odštetu, koja se plaća po ustanovama slijedećega §. 184. §. 184. Odšteta za nuztovarne dane iznosi po svakom danu, ako nije drugo utanačeno, kako slijedi: Domaćim jedrenjakom, počev od 200 bačava registra, po 20 nč. za svaku bačvu registra; jedrenjakom izpod 200 do 50 bačava registra 25 nč. po bačvi registra, a za jedrenjake izpod 50 bačava registra 30 nč. po svakoj bačvi registra. Inozemnim jedrenjakom iznosi ta odšteta postepenice prama gore naznačenoj bremenarini 0´16, 0-21 i 0-25 for. u zlatu, koja se možo platiti u papiru s pridometnutim pridom na zlato po dnevnom tečaju. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 2.. — Parobrodima, počev od 400 bačava registra, plaća se 0 25 for. u zlatu po bačvi registra; izpod 400 bač. 029 for. u zlatu po bačvi registra, a može se platiti u papiru s pridometnutim pridom po dnevnom tečaju. Kod preračunavanja zlata u papir treba držati 8 for. a. vr. u zlatu = 20 franaka. § 185. Parobrodi, koji uzimaju samo dijelove tereta ili koji su na redovitim vožnjama, nisu dužni privoliti na nuztovarne dane. 6. O krcanju i skrcavanju (Della caricazione e scaricazione). §. 186. Brod je gotov da krca ili skrca, pošto se je usidrio ili vezao privremenice ili stalno na mjestu, odredjenu mu za te radnje lučkim uredom (§. 176.), nu mora, ako krca, imati dno pometeno, pribaviti si potrebnu pritegu (zavorra), kao i pripraviti oblagala (il pajuolo), što ga spada, a parobrod još stajati s parom za svoje klube (verricolli) i posve pripravan na radnju ; ako pako skrcava, treba da su mu otvorene na odredjenom mjestu luknje ili vidjelice (beccaporte), a parobrod biti posve pripravan sa svojim klubama. Osim toga, gdje se to zahtijeva, kapetan je dužsn prije izjaviti, da je gotov (§§. 177. i 178.). Ako je brod pristao uz lučki kraj, mora imati za potrebu mostnice na obali, bilo da krca ili skrca. §. 187. Brod nosi troškove za oblaganje, za pretince i obrane, za potrebne čavle, za slaganje u obće (lo stivaggio), za iztrganje lopatom (la paleggiature), za mostnice ili upotrebu mostnica, za ukrcaj (. imbarco), kad je roba predana; za skrcaj, dokle se je roba po običaju postavila na obalu, primila kod ruba broda ili pod klubama (sotto paranco sulla chiatta). Iznimice daje primalac o svojem trošku mostnice za skrcaj ugljena 1 kamenja na kola. §. 188. Šture, koje treba za očuvanje tereta, daje krcač o svojem trošku i one su njegove, a kapetan potvrdjuje, da ih je primio. §. 189. Mjeračinu (troškove za mjerenje) kod žita plaća krcač ili primalac, brod nikad. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 257 — §. 190. Ako je brodarina pogodjena po ukrcanoj težini, vagarinu plaćaju krcač i brod na polovicu. Isto tako plaćaju primalac i brod na polovicu brodarinu, koja je pogodja po skrcanoj težini. §. 191. Mjeračinu za sve vrsti lijesa, ako i koliko se bro darina plaća na temelju takove izmjere, nosi brod, dok je od redjen za luke izvan gibraltarskog tijesna; inače, ako je od premljen put luka sredozemnoga mora, podmiruju mjeračinu brod i krcač, svaki polovicu. §. 192. Za predaju i primanje robe kod krčanja odredjuje se slijedeće: Roba u obće, koja se ima krcati, postavlja i predaje se na trošak krcača na lučkoj obali, gdje je brod pristao ili vezan, pa ako stoji dalje od obale, roba se postavlja i predaje na najbližem mjestu na lučkoj obali. Iznimke su od ovog pravila ove: Duge, koje se krcaju na jedrenjake, broje i predavaju se u skladištu, ali prevozne troškove na obalu nosi krcač. Klade i grede može krcač predati plivajuće u luki. Dotegljenje k brodu plaća brod. Žito, koje se ima ukrcati u hrpi, donosi se k rubu broda nastojanjem i o trošku krcača. Vreće se razrešuju i izpražnjuju na teret broda, te njegovi ljudi moraju paziti, da konopci veza nepadaju u brod medju žito. §. 193. Ako se krca žito u hrpi i puni teret, kapntan može zahtijevati, da prepriječi nagibanje broda (ingallonamenti), neka mu se dade iste robe takodjer u vrećah, ali ne više od 15%, nu mora to zahtijevati pravodobno, te daje ili plaća potrebne vreće, kao što i naknadjuje prigodični pravi višak troška za sipanje u vreće. §. 194. Ako se krcaju sabirani (a colletta) ili dioni tereti (carichi parziali), red, kako će pojedini krcači predavati robu jedan za drugim, ustanovljuje kapetan ili opravnik (agente). §. 195. Za krcanje valjaju ove odredbe: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— . — Ako je brod pristao tik lučke obale, roba se prima na obali, a inače izpod kluba. U ovom posljednjem slučaju trošak za barku, nije li protivno ugovoreno, nosi primalac Parobrodi na redovitih vožnjah, koji imaju odredjeno mjesto kod lučke obale, moraju predati robu na lučkoj obali, ma da su i dalje vezani. Roba postavljena na obalu, nora se isti dan, ako nije primalac prisutan, čuvati od nevremena, pa ako se nebi primila i odnesla toga dana, može ju kapetan ili opravnik dati pohraniti u skladište na trošak i račun primaoca. Ako bi roba ostala postavljena na obali kroz noć, te trebala čuvara, platit će ga primalac. Gdje parobrodarska poduzeća imaju posebnih pravila za pohranu robe, to su ta pravila valjana. Primalac kakvagod tereta nije dužan primiti oblagala. Za skrcavanje voća i druge robe u hrpi, gdje treba vreća i ljudi, da ih napunjivaju, mora to sve priskrbiti primalac o svojem trošku; ali ljudi broda moraju pune vreće skrcavati i postavljati na obalu. §. 196. U jedan djelatni dan, ako vrijeme dopušta te se radi u zimsko doba, najme od 1. listopada do konca veljače, od 7 sati u jutro sve do mraka s prekidom na pol ure u jutro i na jednu uru o podne, a u ljetnje doba, najme od 1. ožujka do konca rujna, od 6 sati u jutro sve do večera s prekidom na pol ure u jutro i na jednu uru i pol o podne, ima se ukrcati ili skrcati slijedeća količina: a) Duga bukovih srednjih omjera, a od ostali omjera u razmjeru, u zimsko doba 20,000, u ljetno doba 25.000. b) Gradje, klada i greda oko 30 kub. metara na jedrenjacima izpod 200 bačava, a na većima 45 m3 u svako doba godine. c) Dasaka, brvana i ostalih piljenica od 40 m3 na jedrenjacima izpod 200 bačava oko 70 m3 iznad 200 bačava registra u svako doba godine. d) Bačava s tekućinami oko 50 s pomoću barke ili oko 80 na obali. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 259 — e) Vreća i koševa oko 600 barkom, 800 na obali. f) Žita i sjemenja oko 800 hektolitara na jedrenjacima izpod 200 bačava, oko 1200 hektolitara na jedrenjacima iznad 200 bačava. g) Eoba u bačvama (barilima) osim tekućina oko 250. Naznaka »oko« znamenuje 10°/0 više ili manje. Na ove količine obvezani su zamjenito koliko krcač ili primalac, toliko brod. 7. O brodarini (Del nolo). Ako je brodarina ugovoreva po 100 kilograma, po hektolitru, po tisući, po bačvi ili inače ovako, mora se platiti na temelju težine, mjere ili broja predane robe. Brodarina se plaća odmah poslije predaje, a kapetan ima pravo pitati u svako doba predplatu na račun razmjerno i shodno dijelu predanoga tereta. Brodarina, naznačena »po dužnosti « (a dovere), razumijeva se najmanja, koja se je posljednji put ugovorila iz istoga mjesta za isto odredište ili za isto porijeklo i za istu robu. Izim protivne pogodbe plaća se brodarina za bukove daščice, ustanovljena po komadu, za omjere širine izpod normalnih u razmjeru. Testoni se navadno sjednačuju svaki sa 3´. daščice uso Messina. Preporučnik (il raccomadatario) tereta kojega god porijekla, osim tereta za mali okrajni plov (piccolo cabotaggio), ovlašten je primiti pristojbu od 2% od cijele brodarine uvijek, gdje najamni ugovor nesadržava izričnu zaporku »teret se ima predati bez pristojbe« ili drugu jednaku zaporku. §. 198. Brodarina, koja je ugovorena u inozemnoj vrijednoti, a plaća se u austrijskoj vrijednoti, izračuna se na temelju prosjeka srednjih tečaja za pogodjenu vrijednotu, kako ju bilježe burze bečke peštanska i tršćanska i to na dan dovršena skrcanja punoga tereta ili na predhodni dan, ako na dan dovršena skrcanja nisu izašli burzovni listki. §. 199. Ako u najamnom ugovoru ili u teretnici ima radi brodarine zaporka, da će se platiti u gotovu i bez odbitka ili |
| ŠUMARSKI LIST 6/1913 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— ?60 — u kovanom novcu (ili jednakima riječima), brodarina se ima podmiriti po volji platca budi u odnosnoj inozemnoj efektivnoj vrijednoti ili u austrijskoj vrijednoti po burzovnom tečaju. §. 200. Predplate brodarine kod jedrenjaka na odlazku temelje se u pogledu burzovnih listaka (§. 198.) na tečaju dana, kad je brod dovršio krcati, te se odbija odbitak (sconto) dotičnoga tržišta za rok od tri mjeseca. 8. 0 teretnicah (Delle polizze di carico). §. 201. Ako kapetan ili gospodar broda podpiše teretnicu sa zaporkom »kaže se, da ima« (diče essere), ova ga zaporka oslobadja od odgovornosti samo za sadržinu, težinu i mjeru tovaraka, ukrcanih na njegovu brodu i navedenih u teretnici. §. 202. Ako kapetan ili gospodar broda podpiše teretnicu bez svake zaporke, odgovoran je sasvim za stvari ukrcane i navedene u teretnici, samo se pripušta naravni manjak u težini i mjeri. 9. O manjku u teži i mjeri (Del calo). §. 203. Trgovački običaj na ovom tržištu pripušta gubitak na robi, koja dolazi morem, te ga zove naravnim manjkom. Za takov manjak pripušta se kod slijedećih stvari, kako je naznačeno : kod riže do l°/0 ; » rogača svježih 2—30/o, stari 1—2%; » ruja u hrpi 1—2%, u vrećama V do 1%; » ugljena do 2°/0; » ulja u bačvama do 2°/0; > vina u bačvaama do 2°/0; » žita ´´.,, ali iz crnoga mora 2% ; » željeza staroga do 2´/2% Konačna ustanova. Običaji protivni ovim ustanovama, prestaju vrijediti od dana proglašenja ovih mjestnih običaja. |