DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 175 — netaknutoj cjelini ležale do osmoga stoljeća po našem računu, uticala je atenska i rimska kultura na šume zemalja oko sre dozemnog mora već mnogo stotina godina prije rodjenja Kristova. Već u ono doba navijestila je sjekira rat velikim šumama Grčke i Italije, a kultura, baš hiljadu godina starija od one ostale Evrope, pozobala je u dugome toku vremena šume netom spomenutih zemalja. Premda su po Hôrnesu* u zemljama Bosne i Hercegovine već u doba grčkoga eposa živjela ilirska plemena, ne manje naobražena od starih Tračana, Trojanaca i Helena, došle su ove zemlje u bliži doticaj sa tadašnjom kulturom tek oko rodjenja Kristova, kada su Rimljani, osvojivši i dinarsko zagorje**, otvorili cestama ovu zemlju prometu***. Vjerojatno je, da su oni na onim u kamenu isklesanim cestama s početka izvozili drvo iz bližih bosanskih te hercegovačkih šuma napučenijoj obali, a možda ga i dalje otpremali na ladjama, ali ovo ne bijaše zadugo. Tek zasnovana kultura morala je uzmicati pred seobom naroda. Goti, Langobardi i Avari doskora opustošiše panonsku provinciju. U sedmome stoljeću naseliše ove na dohvatu istočnoga i zapadnoga rimskog carstva ležeće zemlje slavenska plemena, Hrvati i Srbi. Pod utjecajem Bizanta i Rima, franačke i magjarske države, pod banima, a poslije kraljevima, odigrala se je za ove zemlje burna povjest, kojoj su još mnogo doprinosile unutarnje borbe plemstva i vjere. Na dohvatu dvijuh kultura zaostale su ove zemlje znatno za kulturom istoka i zapada. Brdoviti položaj oteščavao je promet, pučanstvo je sjegurno bilo dosta rijetko, a prašume (veća ipolovica ukupne površine) * Dr. Moriz Hôrnes: Dinarische Wanderungen (Wien, Graeser 1888). ** L. pi. Thallôczy u djelu „Oesterreich-Ungarn in Wort u. Bild". ***. Ph. Ballif: Das Strassennvesen in Bosnien u. der Hercegovina. — Allgemeine Bauzeitung. Wien 1903. |