DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 47 <-- 47 --> PDF |
217 — o. g. (na prvi i drugi dan Duhova) svoju redov glavnu skupštinu sa sledečim rasporedom: l.dan: 1 Otvorenje skupštine po predsjedniku. 2. Izbor dvojice skupštinara za ovjerovljenje zapisnika. 3, Izvještaj tajnika o društvenome radu u g 1912. 4 Izvještaj blagajnika o novčanom poslovanju u god. 1912. te izvještaj nadzornog odbora 5 Proračun za godinu 1913. 6. Izbor četvorice članova u upravni odbor namjesto gg ravnatelja I. Selaka, gospodarskog upravitelja M. Steinhauszi. tajnika M Vukmira i vlastel. revizora V. Dečaka, kojima u smislu § 14 društvenih pravila ističe ove godine mandat. 7. Prijedlog upravnog odbora glede koristonosnog ulaganja društvene imovine u »Hrv-slav. gospDdarsko društvo kao središnju zadrugu « u Osijeku. 8. Prijedlog upravnog odbora glede statuta: a) za potpornu zakladu, b) za posmrtnu zakladu. 9. Ini mogući prijedlozi. 10. Predavanje pravoga člana g S. Koydla: »O regeneraciji vinograda u požeškoj županiji«. Poslije podne zajednički polazak na kr. zem ratarnicu i u gradski pecaru žeste u svrhu pregledanja tih objekata. II. dan prije podne: Pregledavanje vlastelinstva preuzv. gospođini dr. A. pi. Rakodczaya u Mitrovici požeškoj i Velikoj. Poslije podna : Polazak na streljanu »Gradjanskog streljačkog društva« u Požegi i prijateljski domjenak. Šumsko trgovački odnosi riječke luke. Export drva riječke luke prošao je u zadnjem deceniju razne faze, te sravnjivanjem statističkih podataka dolazimo do vrlo nepovoljnih rezultata. Mnogim proizvodima, koji su prije tako rekuć gospodovali svjetskim tržištem, kao dužicama, bordonalima, te djelomično pariškoj i belgijskoj rezanoj robi, prošli su lijepi dani, te se sada riječka luka nalazi u sličnoj situaciji kao negda Trst, kad je promet sa drvima iz ove luke na Eijeku prešao. Traž;mo li uzroke toga nazadka ne smijemo prije svega zaboraviti, da Rijeka nije nikad ni bila tržište šumske trgovine u pravom smislu riječi, već samo transitna luka ili stovarištno mjesto za šumsku prekomorsku trgovinu koja je luka uslijed svoga sgodnog položaja a nada sve protektivnom tarifalnom politikom, veći dio iz nulrašnjosti dovezena drva, bez svake daljne manipulacije reexpedirala. Nekoje exportne tvrtke u mjestu nastojale su doduše da si samostalno steknu nova tržišta, ali su za malo morali uzmaknuti pred tuzemnim veleproducentima, koji su vazda sa inozemnim konsumentima u izravnoj svezi stojali. Izim toga znali su si francuski kupci ucrpljenjem zgodnih mjesnih odnošaja glavnu dobit namaknuti. Ovaj Eldorado šumske trgovine bio je od kratkog vijeka. Slavonske šume, a ove đolaza u prvom redu u obzir našle su bolje kupce. Cijene na panju tako su poskočile, da se produkcija dužice više ne isplaćuje. Američka konkurencija postala je sve pogibeljnija Ruska i Rumunjska exploatira sve više svoje šume, dočim su se francuski importeuri milijunima obogaćeni u svoju domovinu povratili. Ali ne sam# kod dužice, nego i kod rezane robe, opaža se znatan nazadak prometa. Prošla su vremena, kad su po nekoliko krcatih parobroda nedeljno otpremljeni u Rouen, Bordeaux, Antverpen, a o Cette, Marseille-u i drugim lukama da i ne govorimo. Gdje su sada pilane Société d´ Importation de Chene, gdje je društvo slavonske drvne industrije? |