DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 216 — B) iz društvene imovine: 1. Terezi Krvarić 50 K, 2. malodobnom Gjuri Jugović i dr. 50 K, 3. Albini Ćelija 50 K, 4. Mariji Ilijić 50 K, 5. Mariji pl. Aue 50 K i 6. Pavlu Antoliću 50 K, ukupno 300 K. V. Dalnje iznajmljenje prostorija u »Šumarskom domu« za šumarsku akademiju. Savezno k zaključku uprav, odbora od 4. kolovoza 1912. točka III./6 čita se odpis kr. brv. slav. daim zem. vlade, odjela za bogošt. i nastavu od 6. studena 1912. broj 27796, kojim ista saobćuje, da je voljna za nastavne svrhe uzeti u najam ponudjeni stan, kojeg sada uživa društveni pazikuća, ako se zahtjevana godišnja najamnina od 000 kruna primjereno snizi. Odbor zaključuje, da se vis. kr zemalj eraru uz godišnju najamninu od 500 K ponude u daljni najam sve u govoru stojeće prostorije, osim male izbe, koja je prije služila za pran´e rublja, a sada je bez porabe, jer bi ju društvo upotrebilo za pohranu starih šumarskih listova i ostalih časopisa. (Broj 145.—912.) VI. Eventualni predloži Odbornik Ivan Kônig predlaže, da bi se kr. hrv. slav. daim zemalj. vladi, odjelu za unut. poslove od strane društvene uprave podastrla predstavka glede izpravnog provadjanja al. 2. §. 42. zak. o vodnom pravu; zatim da se ishodi obćenita dozvola, da šumske uprave mogu same provadjati ona odvodnjivanja, koja se kreću unutar vlaslitog šumskog posjeda, a radnje ne zasjecaju u okolišnja tudja zemljišta, te sa više primjera iz prakse obrazlaže opravdanost i važnost toga predloga po napredak šumskoga gospodarstva. Predlog taj podupire odbornik Kosović time, da bi jošte valjalo tražiti ustanovu, da kod onih obćenitih vodovodnih razprava, koje se protežu na veće komplekce i kada se na doprinos troškova namjeravaju potegnuti i okolišna šumska zemljišta zemljištnih zajednica, imovnih obćina itd., da bi vazda u takim slučajevima kod predradnja i izradbe laborata imao sudjelovati i oblastni šumarski stručnjak, da se osujeti, da se u njekim slučajevima veliki troškovi odvodnjenja razporezuju i na susjedna šumska zemljišta, a da za dotično šumsko tlo nije tim odvodnjenjem nastala nikakova korist, već naprotiv šteta. Odbor taj predlog usvaja time, da odbornik Konig sastavi obrazac odnosne predstavke, koju će odbornik Kosović nadopuniti prema svojem predlogu, a po tom da se obrazac predstavke podnese društvenoj upravi na dalnju razpoložbu. Po tom predsjedatelj zaključuje sjednicu, a zapisnik ovaj ovjerovljuju u slijedećoj sjednici od 14. travnja 1913 izabrani odbornici Marino de Bona i Ivan Konig. M. Bona v. .., I. Konig v. r., Fischbach v. r., Jakopec v. r. Razno. „Hrv. zemaljsko društvo gospodarskih i šumarskih činovnika", obdržavati će u Požeg i u dvorani svratišta kjanjetu, dne 11.i 1L. svibnja |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 47 <-- 47 --> PDF |
217 — o. g. (na prvi i drugi dan Duhova) svoju redov glavnu skupštinu sa sledečim rasporedom: l.dan: 1 Otvorenje skupštine po predsjedniku. 2. Izbor dvojice skupštinara za ovjerovljenje zapisnika. 3, Izvještaj tajnika o društvenome radu u g 1912. 4 Izvještaj blagajnika o novčanom poslovanju u god. 1912. te izvještaj nadzornog odbora 5 Proračun za godinu 1913. 6. Izbor četvorice članova u upravni odbor namjesto gg ravnatelja I. Selaka, gospodarskog upravitelja M. Steinhauszi. tajnika M Vukmira i vlastel. revizora V. Dečaka, kojima u smislu § 14 društvenih pravila ističe ove godine mandat. 7. Prijedlog upravnog odbora glede koristonosnog ulaganja društvene imovine u »Hrv-slav. gospDdarsko društvo kao središnju zadrugu « u Osijeku. 8. Prijedlog upravnog odbora glede statuta: a) za potpornu zakladu, b) za posmrtnu zakladu. 9. Ini mogući prijedlozi. 10. Predavanje pravoga člana g S. Koydla: »O regeneraciji vinograda u požeškoj županiji«. Poslije podne zajednički polazak na kr. zem ratarnicu i u gradski pecaru žeste u svrhu pregledanja tih objekata. II. dan prije podne: Pregledavanje vlastelinstva preuzv. gospođini dr. A. pi. Rakodczaya u Mitrovici požeškoj i Velikoj. Poslije podna : Polazak na streljanu »Gradjanskog streljačkog društva« u Požegi i prijateljski domjenak. Šumsko trgovački odnosi riječke luke. Export drva riječke luke prošao je u zadnjem deceniju razne faze, te sravnjivanjem statističkih podataka dolazimo do vrlo nepovoljnih rezultata. Mnogim proizvodima, koji su prije tako rekuć gospodovali svjetskim tržištem, kao dužicama, bordonalima, te djelomično pariškoj i belgijskoj rezanoj robi, prošli su lijepi dani, te se sada riječka luka nalazi u sličnoj situaciji kao negda Trst, kad je promet sa drvima iz ove luke na Eijeku prešao. Traž;mo li uzroke toga nazadka ne smijemo prije svega zaboraviti, da Rijeka nije nikad ni bila tržište šumske trgovine u pravom smislu riječi, već samo transitna luka ili stovarištno mjesto za šumsku prekomorsku trgovinu koja je luka uslijed svoga sgodnog položaja a nada sve protektivnom tarifalnom politikom, veći dio iz nulrašnjosti dovezena drva, bez svake daljne manipulacije reexpedirala. Nekoje exportne tvrtke u mjestu nastojale su doduše da si samostalno steknu nova tržišta, ali su za malo morali uzmaknuti pred tuzemnim veleproducentima, koji su vazda sa inozemnim konsumentima u izravnoj svezi stojali. Izim toga znali su si francuski kupci ucrpljenjem zgodnih mjesnih odnošaja glavnu dobit namaknuti. Ovaj Eldorado šumske trgovine bio je od kratkog vijeka. Slavonske šume, a ove đolaza u prvom redu u obzir našle su bolje kupce. Cijene na panju tako su poskočile, da se produkcija dužice više ne isplaćuje. Američka konkurencija postala je sve pogibeljnija Ruska i Rumunjska exploatira sve više svoje šume, dočim su se francuski importeuri milijunima obogaćeni u svoju domovinu povratili. Ali ne sam# kod dužice, nego i kod rezane robe, opaža se znatan nazadak prometa. Prošla su vremena, kad su po nekoliko krcatih parobroda nedeljno otpremljeni u Rouen, Bordeaux, Antverpen, a o Cette, Marseille-u i drugim lukama da i ne govorimo. Gdje su sada pilane Société d´ Importation de Chene, gdje je društvo slavonske drvne industrije? |