DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 216 —
B) iz društvene imovine:


1. Terezi Krvarić 50 K, 2. malodobnom Gjuri Jugović i dr. 50 K,
3. Albini Ćelija 50 K, 4. Mariji Ilijić 50 K, 5. Mariji pl. Aue 50 K i 6.
Pavlu Antoliću 50 K, ukupno 300 K.
V. Dalnje iznajmljenje prostorija u »Šumarskom domu« za šumarsku
akademiju.
Savezno k zaključku uprav, odbora od 4. kolovoza 1912. točka III./6
čita se odpis kr. brv. slav. daim zem. vlade, odjela za bogošt. i nastavu
od 6. studena 1912. broj 27796, kojim ista saobćuje, da je voljna za
nastavne svrhe uzeti u najam ponudjeni stan, kojeg sada uživa društveni
pazikuća, ako se zahtjevana godišnja najamnina od 000 kruna primjereno
snizi.


Odbor zaključuje, da se vis. kr zemalj eraru uz godišnju najamninu
od 500 K ponude u daljni najam sve u govoru stojeće prostorije,
osim male izbe, koja je prije služila za pran´e rublja, a sada je bez porabe,
jer bi ju društvo upotrebilo za pohranu starih šumarskih listova i
ostalih časopisa. (Broj 145.—912.)


VI. Eventualni predloži
Odbornik Ivan Kônig predlaže, da bi se kr. hrv. slav. daim zemalj.
vladi, odjelu za unut. poslove od strane društvene uprave podastrla predstavka
glede izpravnog provadjanja al. 2. §. 42. zak. o vodnom pravu;
zatim da se ishodi obćenita dozvola, da šumske uprave mogu same provadjati
ona odvodnjivanja, koja se kreću unutar vlaslitog šumskog posjeda,
a radnje ne zasjecaju u okolišnja tudja zemljišta, te sa više primjera iz
prakse obrazlaže opravdanost i važnost toga predloga po napredak šumskoga
gospodarstva.


Predlog taj podupire odbornik Kosović time, da bi jošte valjalo
tražiti ustanovu, da kod onih obćenitih vodovodnih razprava, koje se protežu
na veće komplekce i kada se na doprinos troškova namjeravaju potegnuti
i okolišna šumska zemljišta zemljištnih zajednica, imovnih obćina
itd., da bi vazda u takim slučajevima kod predradnja i izradbe laborata
imao sudjelovati i oblastni šumarski stručnjak, da se osujeti, da se u
njekim slučajevima veliki troškovi odvodnjenja razporezuju i na susjedna
šumska zemljišta, a da za dotično šumsko tlo nije tim odvodnjenjem nastala
nikakova korist, već naprotiv šteta.


Odbor taj predlog usvaja time, da odbornik Konig sastavi obrazac
odnosne predstavke, koju će odbornik Kosović nadopuniti prema svojem
predlogu, a po tom da se obrazac predstavke podnese društvenoj upravi
na dalnju razpoložbu.


Po tom predsjedatelj zaključuje sjednicu, a zapisnik ovaj ovjerovljuju
u slijedećoj sjednici od 14. travnja 1913 izabrani odbornici Marino de
Bona i Ivan Konig.


M. Bona v. .., I. Konig v. r., Fischbach v. r., Jakopec v. r.
Razno.


„Hrv. zemaljsko društvo gospodarskih i šumarskih činovnika",


obdržavati će u Požeg i u dvorani svratišta kjanjetu, dne 11.i 1L. svibnja




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 47     <-- 47 -->        PDF

217 —


o. g. (na prvi i drugi dan Duhova) svoju redov glavnu skupštinu sa sledečim
rasporedom: l.dan: 1 Otvorenje skupštine po predsjedniku. 2. Izbor
dvojice skupštinara za ovjerovljenje zapisnika. 3, Izvještaj tajnika o društvenome
radu u g 1912. 4 Izvještaj blagajnika o novčanom poslovanju
u god. 1912. te izvještaj nadzornog odbora 5 Proračun za godinu 1913.
6. Izbor četvorice članova u upravni odbor namjesto gg ravnatelja I. Selaka,
gospodarskog upravitelja M. Steinhauszi. tajnika M Vukmira i vlastel.
revizora V. Dečaka, kojima u smislu § 14 društvenih pravila ističe ove
godine mandat. 7. Prijedlog upravnog odbora glede koristonosnog ulaganja
društvene imovine u »Hrv-slav. gospDdarsko društvo kao središnju zadrugu
« u Osijeku. 8. Prijedlog upravnog odbora glede statuta: a) za potpornu
zakladu, b) za posmrtnu zakladu. 9. Ini mogući prijedlozi. 10. Predavanje
pravoga člana g S. Koydla: »O regeneraciji vinograda u požeškoj
županiji«. Poslije podne zajednički polazak na kr. zem ratarnicu i u gradski
pecaru žeste u svrhu pregledanja tih objekata.
II. dan prije podne: Pregledavanje vlastelinstva preuzv. gospođini
dr. A. pi. Rakodczaya u Mitrovici požeškoj i Velikoj. Poslije podna : Polazak
na streljanu »Gradjanskog streljačkog društva« u Požegi i prijateljski
domjenak.
Šumsko trgovački odnosi riječke luke. Export drva riječke luke
prošao je u zadnjem deceniju razne faze, te sravnjivanjem statističkih podataka
dolazimo do vrlo nepovoljnih rezultata. Mnogim proizvodima, koji
su prije tako rekuć gospodovali svjetskim tržištem, kao dužicama, bordonalima,
te djelomično pariškoj i belgijskoj rezanoj robi, prošli su lijepi
dani, te se sada riječka luka nalazi u sličnoj situaciji kao negda Trst,
kad je promet sa drvima iz ove luke na Eijeku prešao. Traž;mo li uzroke
toga nazadka ne smijemo prije svega zaboraviti, da Rijeka nije nikad ni
bila tržište šumske trgovine u pravom smislu riječi, već samo transitna
luka ili stovarištno mjesto za šumsku prekomorsku trgovinu koja je luka
uslijed svoga sgodnog položaja a nada sve protektivnom tarifalnom politikom,
veći dio iz nulrašnjosti dovezena drva, bez svake daljne manipulacije
reexpedirala.


Nekoje exportne tvrtke u mjestu nastojale su doduše da si samostalno
steknu nova tržišta, ali su za malo morali uzmaknuti pred tuzemnim
veleproducentima, koji su vazda sa inozemnim konsumentima u izravnoj
svezi stojali. Izim toga znali su si francuski kupci ucrpljenjem zgodnih
mjesnih odnošaja glavnu dobit namaknuti. Ovaj Eldorado šumske trgovine
bio je od kratkog vijeka. Slavonske šume, a ove đolaza u prvom redu u
obzir našle su bolje kupce. Cijene na panju tako su poskočile, da se produkcija
dužice više ne isplaćuje. Američka konkurencija postala je sve pogibeljnija
Ruska i Rumunjska exploatira sve više svoje šume, dočim su
se francuski importeuri milijunima obogaćeni u svoju domovinu povratili.
Ali ne sam# kod dužice, nego i kod rezane robe, opaža se znatan nazadak
prometa.


Prošla su vremena, kad su po nekoliko krcatih parobroda nedeljno
otpremljeni u Rouen, Bordeaux, Antverpen, a o Cette, Marseille-u i drugim
lukama da i ne govorimo.


Gdje su sada pilane Société d´ Importation de Chene, gdje je društvo
slavonske drvne industrije?