DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 174 — Želimo li predočiti razdoblja ljudske povjesti, mjerimo ih po ljudskim pokoljenjima. Usporedimo li ali s tim mjerilom predmet ovoga razmatranja: bosanske prašume, kolike li razlike! Kako je malovječan čovjek prema onim drvenim divovima ! Ljudske se generacije radjaju, ginu, radjaju i opet ginu u okviru jednog stoljeća, a dok ovi gorostasi svoj vijek izviju, radjaju se i ginu po više puta — stoljeća! Zemaljska je vlada za Bosnu i Hercegovinu objelodanila na milenijskoj izložbi u Budimpešti grafično i brojkama analize uzor stabala vladajućih razreda (der praedominierenden Stammklassen) iz bosansko-hercegovačkih prašuma*. Tu imamo na pr. smreku u dobi od 240 godina, jelu od 370 godina, bijeli bor od 237 godina, te crni bor od 264 godina starosti. Žao mi je, da nema podataka i za hrastovimi. Kako je na dotičnim tablama izrijekom navedeno, nijesu ovo možda kakove iznimke, niti kakvi izabrani Metuzalemi šumskog drveća, nego — kako navedoh — to su tek »uzor stabla vladajućih razreda u prašumi«. Najdeblja jelika, kojoj sam pristupio u bosanskoj prašumi imala je u prvome promjeru 180 cm. Ako dosljednosti radi navedem još nekoliko osobito dugovječnih gorostasa prašume po prije označenim analizama kao muniku (P. leucodermis Ant.) od 476 godina, crni bor od 334 godine, medjetku (Corylos Colurna L ) od 204 godine, tisu od 442 godine, držim, da će si čitaoc moći stvoriti sliku o mijenjaju generacija u prašumi tokom vremena, te da će uvidjeti, da su one mase, nagomilane u vladajućim razredima naših prašuma, nikle čak tamo pri koncu šestnaestog odnosno na početku sedamnajstoga stoljeća. Dok su nekadanje neizmjerne šume sjeverne polovice Evrope — kako ih opisuju rimski historici i geografi — u * Zidne table pohranjene su sada kod šum. odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu. |