DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 209 — krošnjeg obstora pojedinih debljinskih razreda na dotičnom odjelu i uzgojiti. Po mojem mnijenju počinio je g. P. glavnu pogrešku na str. 457. i sljedećima, gdje pute m formul e (str. 458) dokazuje: »da će nakon prve obhodnjice biti sva šuma pod zabranom« i gdje tvrdi da: »kod redovitog prebirnog sijeka mora daklem tečajem prve obhodnjice sva šuma doći u zabranu i pod tom zabranom ostaje ondatakodugo dokle god traje prebirni sijek. Zem. zajednica Draganić dakle nakon prve obhodnjice neće moći u svojoj šumi uživati nit i jedn e stop e paš e i to će trajati dotle, dokle god bude trajao redoviti prebirni sijek« (str. 459). Sa slabog pregleda sječinskog poredka pri uredno prebornom sijeku, takova se šta napisati nije moglo. Od ljubavi za samu stvar — jošte manje. Ovlašteno držim, da si je pisac morao biti svjestan, da je kao hypotezu za svoje zaključke napisao jednu neizpravnost, na temelju koje i njezinog časovitog učinka bi se bila imala postići zbrka u cijelom mom dosadanjem uredjajnom radu! Nedozvoljava lig. P ote predpostave, onda mora dozvoliti, da je do tako strašnih posljedaka mogao doći samo na taj način, da je sasma pogrješno konstruirao i svoju matematičku predpostavu za gornje svoje tvrdnje, i samu formulu. Kad bi ta kolosalna stručnjačka recimo samo »nemogućnost« mogla u obće nastupiti, i kad bi uredno preborni sijek mogao do toga dovesti, da će se nakon 22 godišnje njegove uporabe cijeli Drag. lug, svih oko 5700 jut. šume staviti u zabranu i zagaju tako, da se neće moći u cijeloj šumi uživati »niti jedne stope paše«, kako to g. P. piše, onda se nebi za tim sijekom tako uporno otimali sami ovlaštenici. S druge strane moram naglasiti, da ono što je g. P. gore glede posvemašnje zabrane paše uztvrdio nije i nemože biti istina, ne da je on to i računom uglavio. Niti nakon prve, a niti nakon nijedne, pa niti nakon svijuh obhodnjica nemože cijeli Drag. lug doći pod zabranu zato, što sam na dotične želje ovlaštenika pristao samo pod tim uvjetom, da se svake godine i odmah ha provedenog sijeka bud shodno izsječena mjesta, budna mjesto njih alikvotni dio starih čistina bezuvjetno ograde i ponovno pošume. I upravo iz tog razloga stavio sam na jednoj od minulogodišnjih glavnih skupština ovlaštenicima predlog, da se predhvatnom prodajom od 4000 hrastova stvori unutar 40 godina potrošiva investiciona glavnica, koja bi imala u prvom redu omogućiti regulaciju potoka, odvodnju čretova i provedbu uredno prebornog sijeka prema gornjim načelima. Taj predlog bje i prihvaćen. Pitam medjutim : zar moj uporni zahtjev za ugradnjom izsječenih mjesta upravo neizključuje zabrane cijele šume? Hi ćemo ogradjivati za to prikladna izsječena mjesta, odnosno alikvotne stare čistine, i onda ostaje sva ostala šuma otvorenom, ili nećemo ogradjivati označene prostore, ali tada u Drag. lugu ni neima uredno prebornog sijeka. Tertium non datur! Usuprot računičkoguglavljenja g. Pa. tvrdim, da se cijeli Drag lug nebi niti mogao, niti smio staviti u zabranu od paše niti onda, da se u jednoj godini posječe ili posuši svih 35057 hrastova, koji su danas jači od 61 cm. u prs. promjeru i koji bi se event imali izsjeći tečajem prve obhodnjice zato, jer bi se na taj način odgalila tek površina od circa 900 —1000 jutara. Zar bi se zato moralo zagajiti svih 5700 ju |