DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 39     <-- 39 -->        PDF

- 209 —
krošnjeg obstora pojedinih debljinskih razreda na dotičnom odjelu i
uzgojiti.


Po mojem mnijenju počinio je g. P. glavnu pogrešku na str. 457.
i sljedećima, gdje pute m formul e (str. 458) dokazuje: »da će nakon
prve obhodnjice biti sva šuma pod zabranom« i gdje tvrdi da: »kod redovitog
prebirnog sijeka mora daklem tečajem prve obhodnjice sva šuma
doći u zabranu i pod tom zabranom ostaje ondatakodugo
dokle god traje prebirni sijek. Zem. zajednica Draganić dakle
nakon prve obhodnjice neće moći u svojoj šumi uživati nit i jedn e
stop e paš e i to će trajati dotle, dokle god bude trajao redoviti prebirni
sijek« (str. 459). Sa slabog pregleda sječinskog poredka pri uredno
prebornom sijeku, takova se šta napisati nije moglo.


Od ljubavi za samu stvar — jošte manje. Ovlašteno držim, da si
je pisac morao biti svjestan, da je kao hypotezu za svoje zaključke napisao
jednu neizpravnost, na temelju koje i njezinog časovitog učinka bi
se bila imala postići zbrka u cijelom mom dosadanjem uredjajnom radu!
Nedozvoljava lig. P ote predpostave, onda mora dozvoliti, da je do tako
strašnih posljedaka mogao doći samo na taj način, da je sasma pogrješno
konstruirao i svoju matematičku predpostavu za
gornje svoje tvrdnje, i samu formulu.


Kad bi ta kolosalna stručnjačka recimo samo »nemogućnost« mogla
u obće nastupiti, i kad bi uredno preborni sijek mogao do toga dovesti,
da će se nakon 22 godišnje njegove uporabe cijeli Drag. lug, svih oko
5700 jut. šume staviti u zabranu i zagaju tako, da se neće moći u cijeloj
šumi uživati »niti jedne stope paše«, kako to g. P. piše, onda se
nebi za tim sijekom tako uporno otimali sami ovlaštenici. S druge strane
moram naglasiti, da ono što je g. P. gore glede posvemašnje zabrane
paše uztvrdio nije i nemože biti istina, ne da je on to i računom uglavio.
Niti nakon prve, a niti nakon nijedne, pa niti nakon svijuh obhodnjica
nemože cijeli Drag. lug doći pod zabranu zato, što sam na dotične
želje ovlaštenika pristao samo pod tim uvjetom, da se svake godine
i odmah ha provedenog sijeka bud shodno izsječena mjesta, budna mjesto
njih alikvotni dio starih čistina bezuvjetno ograde i ponovno pošume. I
upravo iz tog razloga stavio sam na jednoj od minulogodišnjih glavnih
skupština ovlaštenicima predlog, da se predhvatnom prodajom od 4000
hrastova stvori unutar 40 godina potrošiva investiciona glavnica,
koja bi imala u prvom redu omogućiti regulaciju potoka, odvodnju
čretova i provedbu uredno prebornog sijeka prema gornjim načelima. Taj
predlog bje i prihvaćen. Pitam medjutim : zar moj uporni zahtjev za ugradnjom
izsječenih mjesta upravo neizključuje zabrane cijele šume? Hi ćemo
ogradjivati za to prikladna izsječena mjesta, odnosno alikvotne stare čistine,
i onda ostaje sva ostala šuma otvorenom, ili nećemo ogradjivati
označene prostore, ali tada u Drag. lugu ni neima uredno prebornog sijeka.
Tertium non datur! Usuprot računičkoguglavljenja g. Pa. tvrdim, da se
cijeli Drag lug nebi niti mogao, niti smio staviti u zabranu od paše niti
onda, da se u jednoj godini posječe ili posuši svih 35057 hrastova, koji
su danas jači od 61 cm. u prs. promjeru i koji bi se event imali izsjeći
tečajem prve obhodnjice zato, jer bi se na taj način odgalila tek površina
od circa 900 —1000 jutara. Zar bi se zato moralo zagajiti svih 5700 ju