DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 2.6 su u tu svrhu upotrebili ? Kada i gdje sam j a tvrdio, da će se godimice o gradjivati 1640 odnosno 1440 vrtića? Kada i gdie sam ja tvrdio, da će periferija ogradnje za godišnju sječinu mjeriti ´69 odnosno 3(5 hiljada metara ili hvati? Kada i gdje sam ja ustanovio jedinične cijene za tekući metar ograde i vrst iste ? Nikada i nigdje, pa niti na izletu, jer dotle na odpočetoj raspravi niti došli nismo; dok sam glede načina pomladjenja konkretno stavljeno pitanje odgovorio samo to, da ćeseizsječena, dovoljno velika mjesta i plešine poput >vrtića« ograditi i kultivirati, čime sam htio označiti da neće — jer i ne može — biti saveznih branjevina poput onih pri oplodnom sijeku. Držim, da me ne može stići prikor s toga, što neogradjujem i nezasadjujem pojedine, osamljene vrtiće od 60Q° i manje. Prije svega zasadjuje se njihov prostorni ekvivalenat svake godine i bezuvjetno na starim čistinama, s druge strane bilo bi svako pomladjivanje tog tako malenog prostora i izdatak za to uzaludan. Pri tom propuštaju neima u ogojnom i prihodnom pogledu nikakovog znatnijeg gubitka, jer će obodna stabla oko tako nastale plešinice znatnije prirašćiva´i, što prije roditi žirom, a sama plešinica davati do ponovnog sklopa pitkiju pašu. Sve su to aktivni čimbenici, koji govore u hatar prebornog sijeka tako dugo — dok postoje one obće gospodarstvene prilike ovlaštenika, koje ga danas po njihovoj želji i uvjetuju. Usuprot svih povoljnih okolnostih vladajućih pri tim vrtićima, nastupa s preloma krošanja kod istih ipak ta jedna neugodnost, što se time snizuje tehnička vrlina okolišnih stabala za toliko, na koliko prirast u visinu (do ponovnog sklopa okolišnih stabala) iza krošnjoloma jenjava, što se ogrevna drvna gromada razvojem granja umnožava, što se duljina krošnje spušta po deblu prema dolje, a usljed toga se umanjuje i tehnička duljina debla. Razumijeva se samo po sebi, da ovo vrijedi samo za mlada, rastiva stabla, dok se neodnosi, ili samo u sasma maloj mjeri, na ona starija stabla, koja su svoj porast u visinu već navršila, a skoro nikako na stabla starija od 80 godina. To je pasivna strana svakog jačeg, ranog prebora u obće, pak će se svakako imati ustanoviti računom koliko iznosi godišnje taj gubitak na vrijednostnom prirastu. Taj gubitak imati će da izjednači onaj višak na gromadnom prirastu, koj tečajem vremena nastupa pri svakom stablu, koje se ma iz kog razloga domogne slobodnijeg stajališta, kao i godišnji prihod na žirovini i paši odnosno ekonomska vrijednost istih, pošto su ti nuzgredni užitci i krivi, da se taj niječni učinak postizava. Svakako će biti jedna od vrlo zahvalnih zadaća šum. upravitelja Drag. luga, da na godišnjim sječinama analizom i sravnivanjem jednako debelih i približno jednakodobnih stabala, izraslih pod protivnima razvojnima prilikama, ustanovi kvalitetnu razliku pojedinih sortimenata i u sadržini i u novcu, ter da taj dio radnje upodpuni, kad je ja — akoprem je sa svake strane vrlo zanimiva, s pomanjkanja vremena obaviti ne mogu. Podjedno će biti vrijedno ustanovljivati kako radjaju žirom hrastovi jednakih prsnih promjera u gustim sastojinama, a kako oni, koji će se nalaziti oko vrtića ili na progalinama, pošto glede toga neimamo usporedjajnih podataka, akoprem je obće poznato, da hrastovi tim obilnije rode žirom, čim su im krošnje razvijenije i čim su stariji. |