DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 205 — krastova g. P. sa 1440 godišnjeg usjeka. G. K. ustanovljuje periferiju godišnje sječine vrtića sa 39360, g. P. sa 36173 tek. hvati. G. K. ustanovljuje cijenu tek. hvata ograde si 20, g. P- sa 40 filira. G K. ustanovljuje trošak jednogodišnje ogradnje sa 8000 K. g P. sa 14469 K. G K. ustanovljuje putem rent konačnih vrjednota trošak svakogodišnje ogradnje kroz 145 godina, pak dobiva 58,760 000 K, a g. P. računa gornji trošak samo na 88 godina pak dobiva 59,798,951 K Glavno je da se dodje do istoga resultata i da se.uglavi, da će te ogradnje što ih D. kani izvesti u Drag. lugu radi šumskog ogoja, stojati oko petdeset osam, devet milijuna kruna i da po tome bude uglavljeno, da je uredno preborni sijek neprovediv. Kod laika ti milijuni nisu upalili, tako me barem uvjeravaju Drag. odbornici. Nu stručar će, koj na brzo i zasebno pročita izvode, dati im u prvi mah pravo, jer te brojke upravo zasljepljuju. Tko si ali usporedi podatke s kojima se je operiralo onako, kako su gore svrstani, ter tko ustanovi toliko protuslovje medju pojedinima od njih, kako se to na prvi pogled iz gornjeg sravnenja razabire, taj će morati, da u taj matematički račun dublje zaviri, jer se inače neda protumačiti, odakle i kako je nastao nemalo sas m a jednaki računični posljedak, a pri tako različnim p re dp o stava ma? Nesuvislost tih računa i posljedka od 58 i 59 milijuna, koji bi navodno imali predstavljati glavničnu vrijednost svakogodišnje ogradnje mojih vrtića leži u tome, što je g. P. prestao onda dalje računati, kad je došao do resultata blizog računa g. K—a! Dok je g K. računao konačne rentovne vrijednosti ogradnog troška svakogodišnjih vrtića do 145. godine, onda je to imao nčiniti i g. P. u svojem računu osno vanom na sličnim predpostavama, a ne stati s njegovim razvojem u 88. godini. Ako i je résultat sličan, ali nije račun ispravan. Eačunamo li ispravno onda stoji pcsljedak ovako: g. K. tvrdi, da će ogranja svakogodišnjih vrtića u Drag. lugu stojati 8000, a g. P. da će stojati 14469 kruna. Računamo li rentovne konačne vrjednote [^ 1, opn — li za 88 godina po g K—u. = 8000 K, 88 godina i 4%> tad iznose troškovi ogradnje s kam. na kamate = 33,057.371 krunu a po g. P—u. = 14469 kruna, 88 god. i 4% = 59,798.951 krunu. A ako gornje ogradne troškove računamo na 145 godine tada dobijemo po računu g. K—a. = 8000 kruna 145 godina i 4°|0 troškove ogradnje s kamat. na kamate sa 58,760,000, a po g. P—u. = 14469 kruna 145 godina i 4 % kamate 106 274.805 kruna. Razlika dakle iznosi izmedju računa obojice gospode u prvom slučaju 26, au drugom slučaju 47 milijuna kruna odnosno 55 2°|0 ! Iz toga slijedi, da oba gospodina ne samo da nisu isti računični résultat postigla za svoje premise glede ogradnje moje jednogodišnje sječine u formi »vrtića«, već su se nasuprot sasma razišli u istima ter došli do tako oprečnih resultata, da se smatram ovlaštenim, te ne trebam u obranu po meni objašnjenoga načina pomladnje svakogodišnjih sječina, pa i »vrtića od dovoljne i za kultiviranje prikladne veličine« — ništa više navesti Oba su gospodina nastojala, da sračunanim milijunima dokažu, kako se uredno preborni sijek nedade u Drag. lugu provadjati, jer da bi kultiviranje već radi ogradjivanja bilo nesmozivo skupo. A što ih je ovlastilo na računične predpostavke kuje |