DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 204 — osvrnula, te ga dolično uvažila, tad bi se moralo odložiti računalo i napustiti dokaze, da se tim putem predoči ruinoznost i neopravdanost zagaje vrtića u onom slučaju, ako isti nisu najmanje tri do četiri puta veći od 60Q°, pošto samo u tom slučaju postoji mogućnost, da zagajena i zasadjena površina u sastojinu zbilja odraste. U onom dakle slučaju, kad imade na odjelu gdje se isjecaju pojedina debela stabla, još od prije čistina i plješina većih ili jednako velikih svoti zastora isječenih krošanja, ostaju troškovi ogradnje ogojne površine sasma normalni i isti, kao kad se uzgaja visoka šuma načinom predzabrana i naravne pomladnje. Isti je trošak ogoja odnosno ogradnje i onda, kad se isječe 1400 hrastova pojedince iz gusle sastojine, jer se i taj puta ogoj isječene površine provadja kao i u gornjem slučaju, (Vrtići se neogradjuju i nepodsadjuju već stare plešine. Neima li takovih u tom odjelu tad ondje, gdje se čistine nalaze. Neima li ih u cijeloj šumi, tad se u onom debi. razredu, koj je na odjelu jače zastupan no bi normalno smio biti granicama etata proredi sječina i uzgoji najmladji debljinski razred. Moguć je daklem u oba ta slučaja uredno preborni sijek odnosno, vadjenje sadanjih starih i prestarih stabala kao i osjeguranje postupnosti ogojem čistina uz normalne troškove, a da nenastupa slučij izdatka onih milijuna koje su računima uglavljeni. Nastanu li isjecanjem tri do četiri ili više stabala jednog do drugoga, jer iz inače sklopljenih sastojina na odjelu takove plešine, koje se kultivirati (obzirom na zasjenu okolišnih stabala mogu i smiju, tada će troškovi ogradnje tih zasebnih vrtića naravno više stojati no da su oni svi stegnuti u površinu jedne čiste sječine. Te ali više troškove ne imadu pokrivati prihodi s glavnog užitka, već oni s paše i žirovine, jer se upravo radi njih ote radnje i provesti imadu. Da neima paše i žirovine, omanje od tih plješina naplodile bi se i usuprot prebornog sijeka same odpadom žira, a većih, umjetno popunjenih, nebi trebalo ogradjivati. Neprouzročuje i neuvjetuje dakle te ogradnje preborni sijek sam po sebi, već použitak paše i žirovine, pak je i pravo, da višji prihodi s njih i pokrivaju nastale kulturne višetroškove. O stvari idem jošte dalje ter tvrdim, da ogojni višetroškovi smiju stojati i sračunane milijune uvijek onda, ako ih prihodi iz etata na drvu i gospod, razvoj ovlaštenika iz paše i žirovine, amortizirati mogu, odnosno, ako je to jedino sredstvo, da se obća gosp. snaga ovlaštenika uzdrži aktivnom. Moguć je dakle u svima gornjima slučajevima uredno preborni sijek, odnosno vadjenje sadanjih starih i prestarih stabala kao i osjeguranje postupnosti ogojam čistina uz normalne, odnosno u pojedinim slučajevima samo nešto veće troškove, a da se ne moraju izdati oni milijuni, koji su na naslov ogradnje sračunani. Pomladive čistine i plešine, nastale s neuredno i uredno prebornog sijeka imadu u obće toliko raznolikih periferičnih oblika, da se ogojni troškovnici nedadu unapred pouzdano sraćunav a t i ! Takovi se imadu sastavljati tekar nakon dovršene godišnje sječine, kad su pred nama likovi pomladnih ploština jasni. Ovu tvrdnju najbolje objasnuju brojke gg. K—a i P—a kao i njihove premise, pomoćju kojih su došli do onih petdeset i toliko milijuna. G. K. računa (str. 347, obseg ogradnje moje jednogodišnje sječine kao četvorinu, g P. (str. 460.) obseg kao krug. G. K. kalkulira sa 1640 |