DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 203 lugar, taj svoju sječinu lahko nadzirati i podsaditi može. Nastupi li medjutim potreba, lahko mu se, kako se to iz gornjeg vidi, za nadzor dodijele drugi raspoloživi lugari ili koj odbornik. Prema svemu tomu padaju podloge računa g Pa . Nestoje konačno računi g. P-a. razviti na str. 428-430, te padaju ondje razviti posljedci onim časom, čim se dodje sa sječom u onakav jedan odjel, gdje imade već od prije velikih čistina i progalina. U takovim slučajevima neće se kultivirati proplanci, iz kojih su isječeni pojedini hrasti (vrtići), već se izostaviti nepošumljeni ; dočim se se ograditi i posumiti u prvom redu ukupna isječena površina na odnosnoj velikoj čistini, odnosno na odvodnjenom i za pomladnju prikladnom postalom čretu Ovo će imati po posljedicu tu okolnost, da dotični dobni razred nebude porazbacan po cijelom odjelu već grupiran u jednu hrpu, što je po samu kulturu, pošto bude samo manji dio iste postrance zasjenjivan povoljnije, a svejedno je po načelno pravilo, da isječena površiua u jednoj godini i na jednom odjelu, na istomu opeta zasadjera biti mora, ako zato ondje mjesta ima. A pošto imade takovih odjela na pretek u Lugu, to pada kritika te pomladnje putem računa posvema iz teg razloga, što se u tom pogledu nedade unapred ništa tvrditi i predpostavljati, po to takove pomladnje imadu biti rezultatom detailne, dotičnogodišnje ogojne osnove, koja će se morati od slučaja do slučaja izraditi prema konkretnim, pomladivim plješinama. Dosljedno tome padaju svi računi g. P-u. razvijeni na str. 451—457. Naglašujem, da sam se vrlo začudio nad metodom radnje po kojoj se je putem računa došlo do posljedka, da će radnje u Drag. lugu, budu li se morale u odjelima ogradjivati pojedine veće plešine, nastale već od prije, ili dovoljno povećane isjecanjem hrastova debljih od 61 cm. p. p., stojati pedeset i osam (Sum. 1. str. 347.), odnosno pedeset i devet (str. 464. Š. 1 ) milijuna kruna. To su zaista kolosalne brojke i prikladne, da svakoga uvjere, kako je — recimo moj predlog pomladnje u Lugu zaista poguban pa Drag. ovlaštenike. Nu pri tim računima dogodila se jedna velika — nedaća koja leži u tome, da u mogućnost izdatka tih svota i ogradnih troškova malo tko vjeruje, dok nasuprot postoji mogućnost da se u Drag lugu zavede uredno preborni sijek, i dok je moguća i umjetna pomladnja sječne površine uz sasma normalne, odnosno samo na toliko veće ogojne izdatke, na koliko ih prouzročuju nuzgredni užitci paše i žirovine iz čijih dohodaka se plus istih i pokriti imade. Gornje bi se račune bili mogli računatelji prištediti, da su ili kao ŠUIEOgojski preispitali ono, što su kao račundjije sračunali, ili da sam na dan izleta imao prilike da izletnike odvedem na mjesto, koje predočuje slika 2. predočena u S. 1. za travanj 1912. Kod ovoga računa moralo se je i uvažiti ono glavno pravilo kultivatora, da se pod granje periferičnih stabala nesmije nikada niti sijati sjeme, niti saditi biljka onih vrti drva, koje ne podnose zasjene, kao što je to slučaj kod hrastova, jasena i brijesta. Isto tako motritelj fizioloških i stojbinskih prilika u Drag. lugu mora uvažiti, da se progalina, koja iznosi 50—60...° (g. P. govori na str. 428. Š. 1. ob onima 20, 30, 40Q°!) sama za sebe nemože i nesmije kultivirati, jer ih granje periferičnih stabala unutar dobe od ca. 2. godina nadraste i tako zastre, da i evetualni mladj, koj bi na toj čistini niknuo ili zasadjen bio, u razvitku spriječi. Da se je kritika na taj bitni momenat |