DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 202 — u tom postupku tražiti povod, što su Drag. ovlaštenici konačno navalili na svoj Lug, ter si nanjeli štete do stotinu tisuća kruna? G. P. ističe, da je te hrastove dao prebirati neuredno po cijeloj šumi (po prilici kroz deset godina), a sada spočituje meni što kanim urediti uživanje šume na načelu uredno prebornog sijeka. G. P. nije u cijelom gornjem vremenu zasadio ni žirića u Lugu, akoprem je svojim neuredno prebornim sijekom stvorio plešina od kojih 170—180 jutara, a sada, kad sam u sporazumu sa ovlaštenicima osjegurao i sredstva za kulturne troškove, te kad tražim shodan način ogoja spotiče mi, da će pomladnja tog luga na moju, stajati milijune i prigovara joj Uglavljujem samo protuslovja izmedju čina i riječi g. P-a, i — prelazim preko njih( Svakako mi ali mora biti dozvoljeno da ustanovim, da ja, dok siječem šumu za ovlaštenika u okviru privrem. etata, ter se brinem za to, da ju odmah i pomladim, osjeguravajuć u ogojn´m predlozima potrebne iznose, imetka zajednice razoriti ne mogu. G. P. pokušao je. da računima dokaže neosnovanost uredno prebornog sijeka i zasnovane pomladnje. Najprije tvrdi, da bi čistinice i sijevnice (vrtići) imale biti po svoj šumi raštrkane istr 425, 428, 429) umjesto što su svagda stegnute lih na pojedine odjele u trim zasebnim uredjajnim razredima, i što bi se s istima tek nizom dvadeset i dvijuh godina jedanput imao obaći cijeli Lug, i onda, da bi ta četiri lugara, koje ima zem. zajednica, morali sve umjetne ogojne radnje s težacima obaviti i nadzirati ih 1 jedna i druga od tih supozicija — ne stoje. Prije svega se neima ništa kultivirati po cijeloj šumi, jer bi se uredno preborni sijek imao provadjati u sva tri uredjajna razreda uvjeke samo na jednom odjelu, odnosno na jednom dijelu istoga, koj se iz godine u godinu na tom odjelu povećava tako dugo, dok se iz njega nepovade svi hratovi, deblji od 6 i cm. p promjera. A drugo nestoji ni to, da zem. zajednica Draganić ima samo četiri lugara, već ih ima sedam. Pa zašto nije onda kod svojih računa upotrebio (kod izračunavanja nadzornih troškova pri ogojnim izdatcima) sedam lugara mjesto četiri? U mom jur podanom odgovoru potanko sam obrazložio onaj način ogoja, koj i kakav bi se imao barem za prve obhodnjice u Drag lugu provadjati. I to za sve alternative, ako se iz sklopa isječe zasebno samo jedno stablo, ako se isjeku njih dva ili više jedan do drugoga, ako se u odjelu na´aze već od prije stare plješine i čistine ili ako se one ondje i nenalaze. Ondje sam i ustanovio, da se ne samo neće svake godine pomla djivati 1440 mjesta u sva tri uredjajna razreda, nego da se ta mjesta, pomišljajuć ih svako za sebe, u obće niti mogu niti smiju radi zasjene periferičnih krošnji pošumljivati. Držim, da nakon toga netrebam dalje iztraživati i obarati ispravnost svih onih množidba i dioba, kojima je na str. 428.—430. g. P. svoje hipoteze htio utvrditi, jer kad pada vojvoda(1440X22X4) — pala je i mantija. Držim, da sam riješen dužnosti, da se s tom stavkom dalje zabavim, jer nije ono »strašno«, što bi ja rado da u skladu sa ovlaštenicima i njihovima gospod, potrebama postignem, već su strašni ovakovi rezultati g, P. pošto su glavljeni na krivim predpostavanja. Istaći ću, jošte boljeg razumjevanja radi, da u ur. razr. Jelaskarabna, gdje su dva lugara, jedan u obće neima sječine, u ur. razr. Visoka, gdje su četiri lugara, u srezovima njih trojica neimadu sječina, dočim u ur. razr Sušje, gdje je jedan |