DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 198 — tvorba biti će i tim više opravdana, što baš ti dijelovi šume ovlaštenicima leže najdalje i s neruke, ter ih u ostalih njihovih gosp napremica to otudjenje ni najmanje smetati neće. Sto sijedi iz gornjeg saobćenja? a) da sam obustavio dotadanji i kroz stoljeća rabljeni neuredno preborni sjek, te buduću uporabu Turopoljskog luga zasnovao na sječinskom gospodarenju i na naravnoj pomladnji, koja se ima provoditi oplodnom sječom ; b) da je tvarno gospodarenje ote prastare šume pretvoreno u novčano gospodarenje ter da sam opredjelio i uredio visinu njezinih tekućih prihoda i prehvata za vrijeme prve obhodnje ; c) da je smjer budućeg ekonomskog gospodarenja ovlaštenika preinačen iz krmadarskog na marvogojstveni time, što sam predložio pretvorbu znatnog dijela šuma u livade. Do danas postignuti praktični posljedci i uspjesi odredaba te gosp. osnove jesu: da je pl obćina dosele iz Turopoljskog luga prodala putem veleprodaje hrastova iz površine od 4298 jutara za iznos od 3,783.491 kruna, da imade jošte za unovčiti oko 758 jut. jut. stare šume; da stranom već jest i da će počam od 1. listopada 1895. pa do 1. listopada 1928. iz gornjih dosadanjih prodaja razdijeliti medju svoje ovlašten:ke u svemu 1.619.334 krune, a imati uloženo na račun predhodno nerazdjelive (do 1935. god.) glavnice 2,164.157 kruna. Opazim li jošte, da je pl. obćina jedne godine utržila za travu iz livada, nalazećih se u Turopoljskom lugu oko 28 000 kruna i da je dosele izdala u svrhu oplemenjenja stoke za nabave pastuha, junica i bikova oko 58.000 kruna, ter da je jošte danas za pašu rogatog blaga, konja i svinja za sela Buševac, Kuće, Mraclin i Kakitovec u Turop. lugu otvoreno oko 1900 jutara šume, tad sam sve istaknuo, da predočim da mi je poznato, kako se ima načelno i redovito u našim hrastovim šumama nastojati oko njihove uporabe i ponovne pomladnje — oplodnim sijekom. A kako stojimo sa »Draganićkom zem. zajednicom i Drag. lugom«? Skupina ovlaštenika, bivših slobodnjaka i banderijalaca gospoštije kerestinečke iz mjesta Barkovići, Bencetići, Budrovci, Čeglji, Darići, Franjetici, Guci, Izimje, Jazvaci, Križančići, Lazina, Lug, Mrzljaki, Petaki, Vrbanci i Vrh s rim. kat. župnikom u Sipku, bilježnikom upr. opć. Draganić i ravnajućim učiteljem opće pučke škole u Petakima, sačinjavaju »zemljišnu zajednicu poveljene imovne općine Draganić«. I ota zem. zajednica ima znatan zajednički šumski posjed oko 5700 jutara u Drag. lugu. Gledom na to svatko će upitati, zašto da neizradim i za otu šumu gosp. osnovu po receptu osnove, sastavljene za Turop. lug, kad je potonja tečajem nemalo dvadesetgodišnje provedbe rodila tako povoljnim posljedcimâ po mlade sasto´ine i po tamošnje ovlaštenike ? Zato ne, jer u Drag lugu vladaju sasma ini načini uporabe šume sasma različiti sastojinski odnošaji i jer su obće ekonomske prilike Drag. plemića; pa i zato ne, što su u ovom slučaju uredjenja — prema postojećim propisima — imali Drag. ovlaštenici pravo, da isticanjem svojih ekonomskih odnošaja i potreba, malone odlučno utječu na sam način uredjenja šume, što pri uredjenju Turop. luga nije bio nikako slučaj. Izmedju obih tih starodrevnih župa postoje prevelike gospodarstvene i posjedovne razlike, a da bi se njihova |