DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 197 — ogrjev doznačivati, pa i putem javne dražbe unovčivati, samo da se čas prije s ploštine maknu; dočim će se ljepokrošnji grabri, jaseni i brijestovi imati kao sjemenjaci, ali samo u manjem broju, da se poluči povoljna smjesa na ploštini ostavljati, ter istom onda k uporabi privesti, pošto svojem zadatku i svrsi podpunoma udovolje. 3. U pogledu uporabe glavnog užitka, odnosno unovčenja hrastova ustanovljuje se, da se ima izuzam ploštine odredjene II. sjekoredom, I. gosp. razdobje samo postupice privadjati k uporabi i t o u onom razmjeru, kako će hrastovi odpadom žira ploštinu naravnim načinom pomladiti. b) Godišnji užitak počam od god. 1895. smjeti će se, izuzam ploštine II. sjekoreda I. gosp. razdobja, koja se može pod navedenim stegami glede uporabe utrška odmah k uporabi privesti, samo iz tekućih sječina vaditi, i to samo onda, iza kako i ove bude zagajene, ter na njima ili a) naravno pomladjenje potpuno uspjelo, ili b) omladjenje sječine putem umjetne podsadnje (Vorunterbau) osjegurano. Medjutim nema zapreke, da šumska uprava umjesto gospodarenja na jednogodišnje sječine, uvede u buduće gospodarenje sa predzabranami tako, da više sječina u jednu predzabranu stegne , ter da tada oko pošumljenja iste po gornjim načelima postupa. (Str. 13) U nijednom slučaju neće se smjeti iz oivorenog dijela »Turopoljskog luga« niti jedno daljne stablo upotrebljivati, jer se sada već preostali hrastovi na cijeloj sastojini nalaze u rijetkom sklopu i u položaju sjemenjačkog sjeka, ter što bi se daljnim prebiranjem buduće naravno pomladjenje osujetilo. Svaka dakle daljna i buduća uporaba hrastova biti će odvisna od podpune zagaje i omladjenja dotične užitne ploštine, ter će se smjeti preduzimati jedino na temelju propisa obćeg sječnog reda sastavljenog za gosp. razdoblja od god. 1895.—1934. (Str. 16) b) Pošto posjednici i ovlaštenici šume »Turopoljski lug« posjeduju osim njega jošte šume pl. obćina ležečih oko njihovih sela, iz kojih šuma ponajviše podmiruju svoje potrebe na ogrjevnom drvu, to je jasno, da šuma Turop. lug imade glavni zadatak, da s jedne strane uzgajanjem u tehničke svrhe sposobnog drva pruža ovlaštenikom sigurnu, godišnju rentu, a s druge strane, da pospješi gojenje i tovljenje krmadi, osobito za obilnih žirovnih godina. Prema tomu je izvan svake dvojbe, da će zagajivanje većih sječina, odnosno predzabrana kao i nastupila svinjska pošast, koja je znatno broj krmadi u tom okružju reducirala i sa narodno-gospodarstvenog stanovišta uplivati na ekonomski razvoj onog dijela ovlaštenika, koj se je dosele bavio intenzivnim gojenjem krmadi. Ukazuje se stoga uputnim, da pl. obćina nastoji, da si od isjeći se imajućeg dijela Turop. luga što moguće veći dio istoga pretvori u livade . . . Svakako će pl. općina poraditi samo u svojem interesu, ako od šume »luga« pretvori oko 1000 jutara šume u livade, jer će tim načinom u jednu ruku omogućiti i olahkotiti svojim ovlaštenicima prelaz od gojenja krmadi na stočarstvo, a s druge strane osjegurati si tekuću godišnju novčanu rentu od po prilici god. 40 000 K i za ono doba, kad cijeli lug izsječen bude, ter kad će prestati prihodi iz drvne gromade Ta pako pre |