DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 194 — nicati zado oljiti sa prihodima, koji im budu od uprave njihovih šuma doznačeni. Ministarstvo za poljodjelstvo priznaje opravdanost ovog stanovišta, pa će se zakon o pošumljenju krasa u tom pogledu promijeniti. Važno je još pitanje za uspješno i brzo pošumljivanje krasa, oprost od plaćanja poreza za pošumljene površine na stanoviti broj godina. Zakon od 24. svibnja 1869. o uredjenju zemljariiiskog poreza dozvoljava doduše 25 godišnji oprost od poreza za visoke šume uzgojene na neplodnom zemljištu, no ovaj se zakon nije mogao dovoljno primjeniti za pošumljenje površine na krasu, osim u vrlo rijetkim slučajevima, jer su mnoge pošumljene površine, koje su gotove pustinje bile, u katastru klasificirane kao pašnjaci. Privremeni oprost od poreza za sva kraška pošumljenja, kao što to imadu mnoge druge zemlje, djelovao bi kao neka vrst odštete vlasnicima pošumljenih površina, koji se u općem interesu moraju u gospodarenju svojih šuma podvrgavati šumsko-policajnim odredbama. Za sva pošumljenja, čuvanje kultura i upravu izdana je u ovo 25 godina svota od 648.129 kruna, u koju je svrhu doprinjela država svotu od 488.446 K, zemlja svotu od 85 000 K, južna željeznica 27.187 K, od presudjenih šumskih šteta unišlo je 27.771 K, a ostatak od 22 033 K odpadaju na kamate i druge manje doprinose. Dr. Petračić. Drugo pismo iz Draganićkog luga. (Odgovor z. š. n. g. Puku). „Lahko je kritizovati tudji rad, nije uvijek lahko dostizavati ga, a još je teže nadmašiti ga". Iza g. K—a. javio se je g. Puk, koj da jošte bolje poznaje šumu od g. K—a (str. 423. Š 1. 1911.) pa se je latio pera, da znanstveno, nizom brojki dokaže ruinozno gospodarstveno stanje u koje će dospjeti z. z. Draganić, bude li se moglo, na zahtjev njezinih ovlaštenika urediti uživanje njezine šume — uredno prebornim sijekom. * Prije nego li nastavim potankim odgovorom na izvode g. P—a. moram ustanoviti, da su kritike pisane proti načinu, kojim bi se imalo, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 195 — naglašujem, po želji ovlaštenika urediti buduće gospodarenje u Drag. lugu, na mene proizvele utisak, da se hoće javno, u strukovnom organu utvrditi, kako da ja tobože nisam stručno spreman, da izradim povjerenu mi gosp. osnovu. Da jedan za sve pute uglavim, kako sam ja već prije skoro dvadeset godina sudio o gosp. uredjenju naših hrastovih šuma, da pokažem kako sam takova pitanja kao uredjač rješavao i da dokažem kako meni u pitanju gospodarenja s našim hrasticima nije potreban ničiji savjet, to ću iz jednog dijela mog dosadanjeg šumsko-uredjajnog rada sa- obćiti što slijedi. Komposesorat pl. obćine Turopolje, sastojeći se od ovlaštenika stanujućih u 23. pl. sudčije (sela), posjeduje zajedničku šumu «Turopoljski lug" u površini od oko 6172 jutra. Osim toga zajedničkoga šumskog posjeda, ima od gornjih pl. sudčija njih 17 jošte i naposebnih svojih šuma, ležećih ponajviše oko dotičnih sela. Površine tih zasebnih pl. sudčijskih šuma iznose oko 9400 jutara. Godine 1894. povjerio mi je bio župan pl. obćine Turopolje, da uredim šumsko gospodarenje u gore spomenutom »Turopoljskom lugu« Nakon obavljenih predradnja redigovao sam koncem svibnja 1896., dakle u vrijeme, kada u nas kakovim zvaničnim uredjajnim propisima ili naputcima traga nije bilo, gosp. osnovu za »Turopoljski lug«, koju je kr. hrv.slav. dalm zemaljska vlada svojim odpisom od 17. lipnja 1896. br. 32846 odj. unut. bez ikoje promjene i odobrila. O tome, kako sam zasnovao bio uredjenje »Turopoljskoga luga«, gdje sam imao podpuno nevezane ruke i gdje je meni kao uredjaču bilo prepušteno, da na tom znatnom šumskom komplexu odredim cilj i svrhu budućeg gospodarenja, kao i o tome kako sam riješio taj zadatak, navesti ću iz te odobrene gosp. osnove samo ovo. (Str. 8) »Izvan svake je dvojbe, da se šuma ovako velika kao što je »Turopoljski lug« ima urediti sa najvišjom do sada uobičajenih i za uzgoj što jačih dimenzija u tehničke svrhe potrebnih obhodnja od 140 godina, pošto ista ima zadatak, da trajno i jednako godišnje podmiruje tvarne i novčane potrebe ovlaštenika Dosadanji zadatak šume »Turopoljski lug« sastojao se je poglavito u tome, da je obilnom produkcijom žira služio za uzgoj krmadarstva, da se je obilno crpila potreba na jakom gradjevnom drvu i da se je periodičnimi prodajami namicala ona glavnica, koja je od slučaja do slučaja bila ovlaštenicima potrebna, da svoje ekonomske odnošaje podržavaju i ma s kojih razloga poboljšaju. Taj zadatak, a naročito ovaj potonji, da se najme što veći godišnji ili periodični novčani prihodi ovlaštenicima namaknu, ili u ma koje investicione svrhe dobave raspoložive što veće glavnice, imati će predvidno »Turopoljski lug« i u daljnoj budućnosti ispunjavati. Noročito sada, gdje su ovlaštenici te šume uslijed svinjske pošasti dospjeli u akutnu ekonomsku krizu, ter gdje je nastala potreba, da se što veće investicije preduzmu u svrhu gospodarstvenog njihovog oporavlenja nastati će potreba, da se istim stave na raspološbu što veći materialni, a po tom i novčani prihodi iz tih starih šuma. Zato će biti prikladnim, da se za buduće uredjenje te šume ustanovi obhodnja od 140 godina kao vrijeme, koje je za uzgoj što debljih |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 196 — sortimenata, koji vrijednost hrastovine progresivno povećavaju, najprikladnije. Razmjerom izmedju ove i cjeloknpnog uporabnog doba (od 40 godina) datirajućeg od godine 1895. dati će se ustanoviti postotni dijelovi, po kojih će se tekući godišnji novčani prihod imati razlučivati od onog dijela, koj će predstavljati prehvat. Ovaj potonji imati će se kamatonosno uglavničiti, ter će služiti kao novčano izjednačenje tekućeg godišnjeg tvarnog etata za vrijeme od izminuća uporabnog doba do navršenja obhodnje. Kako je god sniženje uporabnog doba opravdano visokom dozrelošću stabala za isjek, tako se imade i obhodnja od 140 godina stručno opravdanom smatrati radi što sigurnijeg postignuća uzgoja što jačih sortimenata. Uz gornje predpostave isposiavlja se (x:60 = 100: 140), da će 42,8°/0 od utrška iz svakogodišnje sječine odpadati na tekući prihod, a 57-2% na prehvat, koj potonji će se imati svagda do izminuća uporabnog doba kamatonosno tako uglavničivati, da će se alikvotni dijelovi te glavnice počam od 41. (1935.) godine pa do 140. (2015.) medju ovlaštenike umjesto tvarnog prihoda tekućih sječina obraslih za sada prestarim drvom, razdjelivati imati. A) Buduće uredjenje šumskog gospodarstva imade se ustanoviti na načelu plošnog, a ne gromadnog užitka, na jednake dijelove kroz 40godina iz razloga, što su obrast, drvna gromada i prirastni odnošaji tako raznoliki, da se isti za podlogu svrsishodnog ustanovljenja užitne jedinice upotrebiti ne mogu, dočim će se s druge strane, ako se uporaba šume »Turopoljski lug«, ograniči na ploštinu, dati bezuvjetno postići osjeguranje postupnog naravnog omladjenja putem predzabrana , te za sikiru već odavna dorasle šume, što je nižjim odredbama i najglavnija svrha. Tom uredjenju, odnosno uporabi tih prastarih hrastova jedino uz uvjet bezuvjetnog pomladjenja sječina, nestoje nikoje zapreke na putu, a morati će pl. obćina Turopolje tom uredjenju svom ozbiljnosti i tim više prilagoditi, što je dosadanjom neprovedbom gosp. osnove postupnost dobnih razreda na velikoj ploštini od 1928 70 ralih tako pobrkana, da se na istoj mjesto 1 —14 godina starog podmlatka, sada ne nalazi skoro nikakav. Moraju se s toga u interesu samih vlastnika već za početnu uporabu te šume propisati slijedeće odredbe : 1. Cijela ploština I. gosp. razdobja u izmjeri od 425#11 j ut. imati će s e u I. sj ekoredu staviti u strogu predzabranu, dočim će se ploština od 38897 jut. iz II. sjekoreda imati privesti livadskom gospodarenju, pa će se iz ove čistim sjekom imati najprije hrastovi uporabiti. Površina od 472´6 jut. stavljena je u predzabranu već god. 1894. 2. Prigodom zagajenja predzabrana imat će šumska uprava sve svoje nastojanje onamo uprijeti, da svu podstojnu sastojinu (jalšu, vrbe, glog i ostali gustik) u označenih odjelih privede k uporabi, ter da istu dade isjecati i s ploštine odstranjivati, da bude ova pripremljena za naravno pomladjenje. To čišćenje imati će se za buduće tako intenzivno provadjati, da će se za onaj slučaj, ako ovlaštenici tog drvlja nebi htjeli sjeći i odvoziti, ili se isto nebi dalo unovčiti, na koliko omladjenju branjevine bude stalo na putu, imati dati po radnicih isjecati i spaljivati. Stari okljaštreni grabri, brijesti, divlje voće, imati će se za |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 197 — ogrjev doznačivati, pa i putem javne dražbe unovčivati, samo da se čas prije s ploštine maknu; dočim će se ljepokrošnji grabri, jaseni i brijestovi imati kao sjemenjaci, ali samo u manjem broju, da se poluči povoljna smjesa na ploštini ostavljati, ter istom onda k uporabi privesti, pošto svojem zadatku i svrsi podpunoma udovolje. 3. U pogledu uporabe glavnog užitka, odnosno unovčenja hrastova ustanovljuje se, da se ima izuzam ploštine odredjene II. sjekoredom, I. gosp. razdobje samo postupice privadjati k uporabi i t o u onom razmjeru, kako će hrastovi odpadom žira ploštinu naravnim načinom pomladiti. b) Godišnji užitak počam od god. 1895. smjeti će se, izuzam ploštine II. sjekoreda I. gosp. razdobja, koja se može pod navedenim stegami glede uporabe utrška odmah k uporabi privesti, samo iz tekućih sječina vaditi, i to samo onda, iza kako i ove bude zagajene, ter na njima ili a) naravno pomladjenje potpuno uspjelo, ili b) omladjenje sječine putem umjetne podsadnje (Vorunterbau) osjegurano. Medjutim nema zapreke, da šumska uprava umjesto gospodarenja na jednogodišnje sječine, uvede u buduće gospodarenje sa predzabranami tako, da više sječina u jednu predzabranu stegne , ter da tada oko pošumljenja iste po gornjim načelima postupa. (Str. 13) U nijednom slučaju neće se smjeti iz oivorenog dijela »Turopoljskog luga« niti jedno daljne stablo upotrebljivati, jer se sada već preostali hrastovi na cijeloj sastojini nalaze u rijetkom sklopu i u položaju sjemenjačkog sjeka, ter što bi se daljnim prebiranjem buduće naravno pomladjenje osujetilo. Svaka dakle daljna i buduća uporaba hrastova biti će odvisna od podpune zagaje i omladjenja dotične užitne ploštine, ter će se smjeti preduzimati jedino na temelju propisa obćeg sječnog reda sastavljenog za gosp. razdoblja od god. 1895.—1934. (Str. 16) b) Pošto posjednici i ovlaštenici šume »Turopoljski lug« posjeduju osim njega jošte šume pl. obćina ležečih oko njihovih sela, iz kojih šuma ponajviše podmiruju svoje potrebe na ogrjevnom drvu, to je jasno, da šuma Turop. lug imade glavni zadatak, da s jedne strane uzgajanjem u tehničke svrhe sposobnog drva pruža ovlaštenikom sigurnu, godišnju rentu, a s druge strane, da pospješi gojenje i tovljenje krmadi, osobito za obilnih žirovnih godina. Prema tomu je izvan svake dvojbe, da će zagajivanje većih sječina, odnosno predzabrana kao i nastupila svinjska pošast, koja je znatno broj krmadi u tom okružju reducirala i sa narodno-gospodarstvenog stanovišta uplivati na ekonomski razvoj onog dijela ovlaštenika, koj se je dosele bavio intenzivnim gojenjem krmadi. Ukazuje se stoga uputnim, da pl. obćina nastoji, da si od isjeći se imajućeg dijela Turop. luga što moguće veći dio istoga pretvori u livade . . . Svakako će pl. općina poraditi samo u svojem interesu, ako od šume »luga« pretvori oko 1000 jutara šume u livade, jer će tim načinom u jednu ruku omogućiti i olahkotiti svojim ovlaštenicima prelaz od gojenja krmadi na stočarstvo, a s druge strane osjegurati si tekuću godišnju novčanu rentu od po prilici god. 40 000 K i za ono doba, kad cijeli lug izsječen bude, ter kad će prestati prihodi iz drvne gromade Ta pako pre |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 198 — tvorba biti će i tim više opravdana, što baš ti dijelovi šume ovlaštenicima leže najdalje i s neruke, ter ih u ostalih njihovih gosp napremica to otudjenje ni najmanje smetati neće. Sto sijedi iz gornjeg saobćenja? a) da sam obustavio dotadanji i kroz stoljeća rabljeni neuredno preborni sjek, te buduću uporabu Turopoljskog luga zasnovao na sječinskom gospodarenju i na naravnoj pomladnji, koja se ima provoditi oplodnom sječom ; b) da je tvarno gospodarenje ote prastare šume pretvoreno u novčano gospodarenje ter da sam opredjelio i uredio visinu njezinih tekućih prihoda i prehvata za vrijeme prve obhodnje ; c) da je smjer budućeg ekonomskog gospodarenja ovlaštenika preinačen iz krmadarskog na marvogojstveni time, što sam predložio pretvorbu znatnog dijela šuma u livade. Do danas postignuti praktični posljedci i uspjesi odredaba te gosp. osnove jesu: da je pl obćina dosele iz Turopoljskog luga prodala putem veleprodaje hrastova iz površine od 4298 jutara za iznos od 3,783.491 kruna, da imade jošte za unovčiti oko 758 jut. jut. stare šume; da stranom već jest i da će počam od 1. listopada 1895. pa do 1. listopada 1928. iz gornjih dosadanjih prodaja razdijeliti medju svoje ovlašten:ke u svemu 1.619.334 krune, a imati uloženo na račun predhodno nerazdjelive (do 1935. god.) glavnice 2,164.157 kruna. Opazim li jošte, da je pl. obćina jedne godine utržila za travu iz livada, nalazećih se u Turopoljskom lugu oko 28 000 kruna i da je dosele izdala u svrhu oplemenjenja stoke za nabave pastuha, junica i bikova oko 58.000 kruna, ter da je jošte danas za pašu rogatog blaga, konja i svinja za sela Buševac, Kuće, Mraclin i Kakitovec u Turop. lugu otvoreno oko 1900 jutara šume, tad sam sve istaknuo, da predočim da mi je poznato, kako se ima načelno i redovito u našim hrastovim šumama nastojati oko njihove uporabe i ponovne pomladnje — oplodnim sijekom. A kako stojimo sa »Draganićkom zem. zajednicom i Drag. lugom«? Skupina ovlaštenika, bivših slobodnjaka i banderijalaca gospoštije kerestinečke iz mjesta Barkovići, Bencetići, Budrovci, Čeglji, Darići, Franjetici, Guci, Izimje, Jazvaci, Križančići, Lazina, Lug, Mrzljaki, Petaki, Vrbanci i Vrh s rim. kat. župnikom u Sipku, bilježnikom upr. opć. Draganić i ravnajućim učiteljem opće pučke škole u Petakima, sačinjavaju »zemljišnu zajednicu poveljene imovne općine Draganić«. I ota zem. zajednica ima znatan zajednički šumski posjed oko 5700 jutara u Drag. lugu. Gledom na to svatko će upitati, zašto da neizradim i za otu šumu gosp. osnovu po receptu osnove, sastavljene za Turop. lug, kad je potonja tečajem nemalo dvadesetgodišnje provedbe rodila tako povoljnim posljedcimâ po mlade sasto´ine i po tamošnje ovlaštenike ? Zato ne, jer u Drag lugu vladaju sasma ini načini uporabe šume sasma različiti sastojinski odnošaji i jer su obće ekonomske prilike Drag. plemića; pa i zato ne, što su u ovom slučaju uredjenja — prema postojećim propisima — imali Drag. ovlaštenici pravo, da isticanjem svojih ekonomskih odnošaja i potreba, malone odlučno utječu na sam način uredjenja šume, što pri uredjenju Turop. luga nije bio nikako slučaj. Izmedju obih tih starodrevnih župa postoje prevelike gospodarstvene i posjedovne razlike, a da bi se njihova |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 199 šumska gospodarstva dala urediti po jednom kalupu. Tako posjeduje ono 17 pl. sudcija Turopoljskih (osim zajednici,e šume Turop. lug) oko svojih sela jošte preko 9400 jutara svojih sukromnih šuma, iz koj h iste mogu da podmiruju sve svoje potrebe na ogrjevnom i gradjevnom drvu, da u istima uživaju pašu i žirovinu. dok od 16 sela i zaselaka Draganićkih posjeduju samo njih sedam u svemu samo 273 jutra (najveća 165 jutra, najmanja 3 jutra) svojih zasebnih, neznatnih selskih šuma. Dck daklem Turopoljske pl. sudčije pretežito mogu, da i bez Turop. luga podmiruju malo ne sve svoje redovit e potrebe iz svojih zasebnih sudčijskih šuma, da iz istih dapače unovčuju hrastove i medjusobno si mjesto etata u naravi podjeljuju novac, dotlem su Drag. ovlaštenici sa svima svojima dnevnima potrebama upućeni isključivo i samo na svoj zajednički Drag. lug. Iz ovog moraju da podmiruju dnevne potrebe na ogrjevnom i gradjevnom drvu. on mora da im pruža prigodnu žirovinu i dnevnu pašu za mnogobrojnu njihovu msrhu, u dobranom dijelu i krmu i stelju iz šumskih čistina i čretova. Dok se u Turop. lugu može na čas voditi i prekidno gospodarenje, dotlem je svakogodišnja uporaba i potrajno gospodarenje u Drag. lugu nemino\ni uvjet ekonomskog obstanka tamošnjih ovlaštenika. Dok ima u Trropolju pretežiti broj pl. sudcija, kojih ovlaštenici po više godina nit nezadju u Turop. lug. upućeni su Drag. ovlaštenici dnevno na svoj lug. Dok pl. sudčije Turopoljske posjeduju osim šuma i pašnjaka u izotiljU, neimaju Drag. ov´aštenici osim Drag. luga znatnijih prostorina za pašu sveg blaga 1er drže, da je njihov lug još i danas pravno i faktično oblerećem služnošću paše i žirovine. Iz svih tih razloga zanimaju se Drag. ovlaštenici živo za sudbinu, kakova će se otkrojiti njima i njihovom lugu prigodom njegovog uredjenja I upravo to zanimanje, a u prvom redu strah, da će izgubiti žirovinu i znatno biti stegnuti u uporabi paše, rodio je u njima neutaživim zahtjevom, da se njihova šuma uredi na načelu uporabe uredno prebornim sijekom. O tome se je uvjerio i g. Puk onom zgodom, kad je kao oblastni izaslanik imao da posreduje u pitanju načina samog uredjenja Nisam dakle ja rodio ur. preb. sjeka za Drag. lug, već sam odlučio tek mu kumovati osim inih razloga i zato, da Drag. ovlaštenike ponovno nenatjeram na sukobe s oblastima, od kojih sam ih tek odvratio bio, da ih smirene i opeta ne natjeram na križni put, kog su radi uredjenja Drag. luga provalili bili, da si bez razloga neotešćam izvanjsko poslovanje i raspravljanje s njima. Da je ma tko bio izradio gosp. osnovu za Drag. lug na načelu sječinskog ili periodnog gospodarenja i oplodne sječe, svakako bi bio izazvao neminovni i žestoki prosvjed Drag. ovlaštenika. Što pako znače u našoj upravi žilavi prigovori i utoci tolikog broja ovlaštenika i stanovnika tolikih sela, to znade svatko, tko se bavi s našim poslovima. Pitanje je otvoreno, da li bi takav izradak u obće bio zadobio nadležno odobrenje, dok za mene nije više pitanjem, kako bi teška bila provedba takove osnove. Predvidjajuć sve to odlučio sam se iz pomenutih razloga, kao i s onih koje ću jošte navesti, da popustim odlučnoj i jednodušnoj reklamaciji ovlaštenika i da izradim gosp. osnovu prema njihovom zahtjevu držeć, da će se iz uredno preb. sijeka laglje preći na sječinsko gospodarenje onda, kad provedba prebornog sijeka nebude ma s kojeg razloga prijala ovlaštenicima i kad će oni sami zahtijevati stati, da se riješe ne |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 200 — česa, što su si sami usuprot upućivanja, tako toplo željkovali. Dokaz tome je gospodarstveno razdjeljenje Drag. luga, koje sam proveo na načelu sječinskog, a ne sjekorednog gospodaredja. Dobro predvidjati znači valjano upravljati! A sada da se vratim na prigovore g. Puka. U svojim prigovorima obara se i g. P. na »njekakove pokusne plohe« koje da se polažu u Drag. lugu. (Str. 423.) Gledom na to, da sam to pitanje već objasnio u odgovoru na pri mjetbe g. K-a, prelazim preko toga, za mene bespredmetnim postalog prigovora Ustanovljujem ali, da nije dosta polaganju tih pokusnih ploha općenito prigovarati, već treba navesti razloge i uglaviti, zašto se one u obće nebi bile smjele polagati i što je u tom polaganju griješna, kad ga naredjuje uredovni naputak, a nauča uredovna teorija? Moram se ali zaustaviti na njegovoj opasci, da radim na toj osnovi već treću godinu (str. 423.), a da nitko nezna, kada će ona biti gotova Zašto me nije o tom g. P. upitao u šumi? Ta bilo je cijeli dan za to vremena. Lojalnom protivniku dužnost je, da zatraži i da si pribavi sve podatke i razjašnjenja prije, nego li napiše opazku, koja naliči javnom prikoru, kao jaje jajetu. Po glasu mojih poslovnih knjižica radio sam osobno u te tri godine (i to ponajviše prekidno) u šumi: na trasiranju 59 kim. prosjeka (i zimi na ledu, po snjegu i za mećava), na analizi hrastova, na istraživanju prirasta, na uzornim stablima pokusnih ploha, na sastojinopisu itd. u godini 1908. — 19, 1909.—75, 1910.—20, 1911.-28 i 1912—00, ukupno do danas — dok ovo pišem — 142 dana. Ako sam dobro upućen, izjavio se je jedan od izletnika, da bi on sa deset šum. vježbenika cijeli uredjajni posao posavršio bio. (Zar i onda, kad bi bio Drag. lug tečajem dugih mjesecih isto tako nepristupan kao što je bio na mahove i za vrijeme mog rada? Koga zanima, neka si iz tog navoda konstruira mjerilo za prosudjenje mog dosadanjeg rada i uspjeha. A kada će biti posao gotov? Svakako ove godine, jer je jošte malo vanjskog rada za posavršiti. Čim se nakon toga s nadležne strane odluči o bitnom načelu glede načina uživanja i pomladnje, nadodje li glede toga sa zastupnicima zem. zajednice do nužnog sporazumka, to neće više biti zapreke, da se pristupi konačnoj izradbi osnove. Zašto nisam bio jošte marljiviji ? Kad sam imao raspoloživog vremena — nije se moglo u Lug, a kad sam htio na rad, došao je po sredi koj neodkloni uredski ili inšpekcioni posao. Dok g. K. tvrdi da je Drag. lug »šuma žirovnjača«, tvrdi g. P. da je ona »sklopljena jednolična hrastova šuma«. Dopuštam da je ima mjestimice i takove, ali ono što je-pri tome bitno, da li je ta šuma jednoili raznodobna, koji su dobri razredi pretežniji, da li je to niska ili visoka, sitna ili obrasla šuma, o tome g. P. šuti. Svakako bi bio grijeh, kad bi ja sam po sebi sklopljenu, jednoličnu, visoku hrastovu šumu, staru 120 do 140 godina, išao tek pretvarati u prebornu šumu, a da toga nebi kategorično iziskivali ovlašteni interesi šumoposjednikovi ili sam potonji. A druga je stvar, ako nastojim, da od pamtivijeka neuredno prebornim načinom uživanu šumu najprije privedem uredno prebornom gospodarenju, naročito stoga, što to tako njezini vlastnici žele i njihovi gospod, probitci za sada tako iziskuju. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 20L — G P. tvrdi da se doznakom dosadanjeg eiata upravo uništava i razara imetak zem. zajedi ice (str. 425.). Ako se dakle Drag. ovlaštenicima privremeno, dok etat nije mogao biti ustanovljen po drvnoj gromadi, isti doznačuje po broju stabala i ako se taj etat vadi, mjesto neuredno prebornim sjekcm po cijeloj šumi (kojim Draganičaka nikada pomladnji sklonio nebi), uredno prebornim sjekom samo iz pojedinih odjela, dotično njihovih minimalnih dijelova u formi godišnjih sječina, kojim putem hoću da ovlaštenike povremeno priučim i sječmskom gospodarenju i da ih privedem zagaji i pomladnji barem isječenih mjesta, odnosno njihovih alikvotnih dijelova na čistinama, pa ako taj etat nedobije nitko drugi već samo draganićki ovlaštenici, da odatlem podmire svoje najpreče, potrebe na gradji, koje im već nizom dugih godina podmirivane nebijahu, zar se onda »pod firmom gospodarstvene osnove« (za koju jošte niti sve predradnje nisu završene) uništava i razara imetak zem. zajednice ? Zar ja nešto otimljem zemljištnoj zajednici, ako ovlaštenjima dajem etat? Zar uništujem imetak zajednice, ako se preko kr. kot. šumara i svakogodišnje ogojne osnove brinem za bezodvlačnu pomladnju? G. P. upravlja Drag. lugom preko 10 godina, a da mu nije uspjelo za to cijelo vrijeme ondje zasaditi niti jednog žirića, dočim su minule jeseni bili mojom pobudom i skoro bih reko, upravo meni za volju Drag. ovlaštenici brali, vozili i sadili žir, što se sve u tom lugu već devetnaest godina zbilo nije. Pa da se u ovo prelazno gospodarstveno vrijeme i dade Drag. ovlaštenicima koja stotina hrastova više no što ih ide, (akoprem toga nedopuštam, jer sam uvjeren, da će definitivni etat biti jošte veći), zar se time uništava i razara imetak zem zajednice ? Zar neima u našim propisima jasnih odredaba, kako se imadu ti preizdatci izravnati i uporabni poredak osjegurati ? Imade svega toga, pa zašto ona o uništavanju i razaranju imetka zajednice po meni? Ako imade pri tom doznačivanju stablovnog etata kakovog uništavanja imetka z. zajednice, onda je na tom uništavanju sukriv g. P. i to stoga, što je lanjske godine u konferenciji, obdržavanoj u tom predme´u pod predsjedanjem vel. župana žup. zagrebačke i odbornika draganićkih izrično priznao, da je po meni privre meno opredijeleni, u šumi konsignirani i po g. P-u preispitani štabi ovni etat cd cirka 1400 stabala ispravan! Ustanovljujem daje sasma zasebne vrsti postupak, kad se pred službenim forunom priznaje, da je po meni opredijeljeni, privremeni stablovni etat ispravan, a pred čitateljima Šum. lista i javnosti se tvrdi, da se doznakom tog etata »upravo uništava i razara (i to po meni) imetak zem. zajednice« ? G. P. tvrdi, da je Drag. lug »sklopljena, jednolična hrastova šuma« pa navadja (str. 424—425), da se je po dosadanjem (njegovom) načinu gospodarenja iz Luga godimice vadilo samo 5—600 manjičavih stabala. Unutar kojih 10 godina njegovog gospodarenja bilo bi to u svemu oko 5000—6000 hrastova. Ako je Drag. lug onakova šuma kakovom ju g. P. opisuje, onda konstatujem, da je po njemu dopitavani etat i po zalihi i po vrijednosti daleko zaostao za pravim. Oko 5700 jut. takove šume kakovom ju g. P. crta, mora dati sasma drugi godišnji prihod. Neka mi je dozvoljeno pitanje, kojim pravom je Drag. ovlaštenicima tečajem 10 godina doznačivan stegnuti etat ? Kako se može opravdati, da se ovlašteniku iz njegove šume nedade godimice ono, što ga ide? Ne imade li se upravo |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 202 — u tom postupku tražiti povod, što su Drag. ovlaštenici konačno navalili na svoj Lug, ter si nanjeli štete do stotinu tisuća kruna? G. P. ističe, da je te hrastove dao prebirati neuredno po cijeloj šumi (po prilici kroz deset godina), a sada spočituje meni što kanim urediti uživanje šume na načelu uredno prebornog sijeka. G. P. nije u cijelom gornjem vremenu zasadio ni žirića u Lugu, akoprem je svojim neuredno prebornim sijekom stvorio plešina od kojih 170—180 jutara, a sada, kad sam u sporazumu sa ovlaštenicima osjegurao i sredstva za kulturne troškove, te kad tražim shodan način ogoja spotiče mi, da će pomladnja tog luga na moju, stajati milijune i prigovara joj Uglavljujem samo protuslovja izmedju čina i riječi g. P-a, i — prelazim preko njih( Svakako mi ali mora biti dozvoljeno da ustanovim, da ja, dok siječem šumu za ovlaštenika u okviru privrem. etata, ter se brinem za to, da ju odmah i pomladim, osjeguravajuć u ogojn´m predlozima potrebne iznose, imetka zajednice razoriti ne mogu. G. P. pokušao je. da računima dokaže neosnovanost uredno prebornog sijeka i zasnovane pomladnje. Najprije tvrdi, da bi čistinice i sijevnice (vrtići) imale biti po svoj šumi raštrkane istr 425, 428, 429) umjesto što su svagda stegnute lih na pojedine odjele u trim zasebnim uredjajnim razredima, i što bi se s istima tek nizom dvadeset i dvijuh godina jedanput imao obaći cijeli Lug, i onda, da bi ta četiri lugara, koje ima zem. zajednica, morali sve umjetne ogojne radnje s težacima obaviti i nadzirati ih 1 jedna i druga od tih supozicija — ne stoje. Prije svega se neima ništa kultivirati po cijeloj šumi, jer bi se uredno preborni sijek imao provadjati u sva tri uredjajna razreda uvjeke samo na jednom odjelu, odnosno na jednom dijelu istoga, koj se iz godine u godinu na tom odjelu povećava tako dugo, dok se iz njega nepovade svi hratovi, deblji od 6 i cm. p promjera. A drugo nestoji ni to, da zem. zajednica Draganić ima samo četiri lugara, već ih ima sedam. Pa zašto nije onda kod svojih računa upotrebio (kod izračunavanja nadzornih troškova pri ogojnim izdatcima) sedam lugara mjesto četiri? U mom jur podanom odgovoru potanko sam obrazložio onaj način ogoja, koj i kakav bi se imao barem za prve obhodnjice u Drag lugu provadjati. I to za sve alternative, ako se iz sklopa isječe zasebno samo jedno stablo, ako se isjeku njih dva ili više jedan do drugoga, ako se u odjelu na´aze već od prije stare plješine i čistine ili ako se one ondje i nenalaze. Ondje sam i ustanovio, da se ne samo neće svake godine pomla djivati 1440 mjesta u sva tri uredjajna razreda, nego da se ta mjesta, pomišljajuć ih svako za sebe, u obće niti mogu niti smiju radi zasjene periferičnih krošnji pošumljivati. Držim, da nakon toga netrebam dalje iztraživati i obarati ispravnost svih onih množidba i dioba, kojima je na str. 428.—430. g. P. svoje hipoteze htio utvrditi, jer kad pada vojvoda(1440X22X4) — pala je i mantija. Držim, da sam riješen dužnosti, da se s tom stavkom dalje zabavim, jer nije ono »strašno«, što bi ja rado da u skladu sa ovlaštenicima i njihovima gospod, potrebama postignem, već su strašni ovakovi rezultati g, P. pošto su glavljeni na krivim predpostavanja. Istaći ću, jošte boljeg razumjevanja radi, da u ur. razr. Jelaskarabna, gdje su dva lugara, jedan u obće neima sječine, u ur. razr. Visoka, gdje su četiri lugara, u srezovima njih trojica neimadu sječina, dočim u ur. razr Sušje, gdje je jedan |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 203 lugar, taj svoju sječinu lahko nadzirati i podsaditi može. Nastupi li medjutim potreba, lahko mu se, kako se to iz gornjeg vidi, za nadzor dodijele drugi raspoloživi lugari ili koj odbornik. Prema svemu tomu padaju podloge računa g Pa . Nestoje konačno računi g. P-a. razviti na str. 428-430, te padaju ondje razviti posljedci onim časom, čim se dodje sa sječom u onakav jedan odjel, gdje imade već od prije velikih čistina i progalina. U takovim slučajevima neće se kultivirati proplanci, iz kojih su isječeni pojedini hrasti (vrtići), već se izostaviti nepošumljeni ; dočim se se ograditi i posumiti u prvom redu ukupna isječena površina na odnosnoj velikoj čistini, odnosno na odvodnjenom i za pomladnju prikladnom postalom čretu Ovo će imati po posljedicu tu okolnost, da dotični dobni razred nebude porazbacan po cijelom odjelu već grupiran u jednu hrpu, što je po samu kulturu, pošto bude samo manji dio iste postrance zasjenjivan povoljnije, a svejedno je po načelno pravilo, da isječena površiua u jednoj godini i na jednom odjelu, na istomu opeta zasadjera biti mora, ako zato ondje mjesta ima. A pošto imade takovih odjela na pretek u Lugu, to pada kritika te pomladnje putem računa posvema iz teg razloga, što se u tom pogledu nedade unapred ništa tvrditi i predpostavljati, po to takove pomladnje imadu biti rezultatom detailne, dotičnogodišnje ogojne osnove, koja će se morati od slučaja do slučaja izraditi prema konkretnim, pomladivim plješinama. Dosljedno tome padaju svi računi g. P-u. razvijeni na str. 451—457. Naglašujem, da sam se vrlo začudio nad metodom radnje po kojoj se je putem računa došlo do posljedka, da će radnje u Drag. lugu, budu li se morale u odjelima ogradjivati pojedine veće plešine, nastale već od prije, ili dovoljno povećane isjecanjem hrastova debljih od 61 cm. p. p., stojati pedeset i osam (Sum. 1. str. 347.), odnosno pedeset i devet (str. 464. Š. 1 ) milijuna kruna. To su zaista kolosalne brojke i prikladne, da svakoga uvjere, kako je — recimo moj predlog pomladnje u Lugu zaista poguban pa Drag. ovlaštenike. Nu pri tim računima dogodila se jedna velika — nedaća koja leži u tome, da u mogućnost izdatka tih svota i ogradnih troškova malo tko vjeruje, dok nasuprot postoji mogućnost da se u Drag lugu zavede uredno preborni sijek, i dok je moguća i umjetna pomladnja sječne površine uz sasma normalne, odnosno samo na toliko veće ogojne izdatke, na koliko ih prouzročuju nuzgredni užitci paše i žirovine iz čijih dohodaka se plus istih i pokriti imade. Gornje bi se račune bili mogli računatelji prištediti, da su ili kao ŠUIEOgojski preispitali ono, što su kao račundjije sračunali, ili da sam na dan izleta imao prilike da izletnike odvedem na mjesto, koje predočuje slika 2. predočena u S. 1. za travanj 1912. Kod ovoga računa moralo se je i uvažiti ono glavno pravilo kultivatora, da se pod granje periferičnih stabala nesmije nikada niti sijati sjeme, niti saditi biljka onih vrti drva, koje ne podnose zasjene, kao što je to slučaj kod hrastova, jasena i brijesta. Isto tako motritelj fizioloških i stojbinskih prilika u Drag. lugu mora uvažiti, da se progalina, koja iznosi 50—60...° (g. P. govori na str. 428. Š. 1. ob onima 20, 30, 40Q°!) sama za sebe nemože i nesmije kultivirati, jer ih granje periferičnih stabala unutar dobe od ca. 2. godina nadraste i tako zastre, da i evetualni mladj, koj bi na toj čistini niknuo ili zasadjen bio, u razvitku spriječi. Da se je kritika na taj bitni momenat |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 204 — osvrnula, te ga dolično uvažila, tad bi se moralo odložiti računalo i napustiti dokaze, da se tim putem predoči ruinoznost i neopravdanost zagaje vrtića u onom slučaju, ako isti nisu najmanje tri do četiri puta veći od 60Q°, pošto samo u tom slučaju postoji mogućnost, da zagajena i zasadjena površina u sastojinu zbilja odraste. U onom dakle slučaju, kad imade na odjelu gdje se isjecaju pojedina debela stabla, još od prije čistina i plješina većih ili jednako velikih svoti zastora isječenih krošanja, ostaju troškovi ogradnje ogojne površine sasma normalni i isti, kao kad se uzgaja visoka šuma načinom predzabrana i naravne pomladnje. Isti je trošak ogoja odnosno ogradnje i onda, kad se isječe 1400 hrastova pojedince iz gusle sastojine, jer se i taj puta ogoj isječene površine provadja kao i u gornjem slučaju, (Vrtići se neogradjuju i nepodsadjuju već stare plešine. Neima li takovih u tom odjelu tad ondje, gdje se čistine nalaze. Neima li ih u cijeloj šumi, tad se u onom debi. razredu, koj je na odjelu jače zastupan no bi normalno smio biti granicama etata proredi sječina i uzgoji najmladji debljinski razred. Moguć je daklem u oba ta slučaja uredno preborni sijek odnosno, vadjenje sadanjih starih i prestarih stabala kao i osjeguranje postupnosti ogojem čistina uz normalne troškove, a da nenastupa slučij izdatka onih milijuna koje su računima uglavljeni. Nastanu li isjecanjem tri do četiri ili više stabala jednog do drugoga, jer iz inače sklopljenih sastojina na odjelu takove plešine, koje se kultivirati (obzirom na zasjenu okolišnih stabala mogu i smiju, tada će troškovi ogradnje tih zasebnih vrtića naravno više stojati no da su oni svi stegnuti u površinu jedne čiste sječine. Te ali više troškove ne imadu pokrivati prihodi s glavnog užitka, već oni s paše i žirovine, jer se upravo radi njih ote radnje i provesti imadu. Da neima paše i žirovine, omanje od tih plješina naplodile bi se i usuprot prebornog sijeka same odpadom žira, a većih, umjetno popunjenih, nebi trebalo ogradjivati. Neprouzročuje i neuvjetuje dakle te ogradnje preborni sijek sam po sebi, već použitak paše i žirovine, pak je i pravo, da višji prihodi s njih i pokrivaju nastale kulturne višetroškove. O stvari idem jošte dalje ter tvrdim, da ogojni višetroškovi smiju stojati i sračunane milijune uvijek onda, ako ih prihodi iz etata na drvu i gospod, razvoj ovlaštenika iz paše i žirovine, amortizirati mogu, odnosno, ako je to jedino sredstvo, da se obća gosp. snaga ovlaštenika uzdrži aktivnom. Moguć je dakle u svima gornjima slučajevima uredno preborni sijek, odnosno vadjenje sadanjih starih i prestarih stabala kao i osjeguranje postupnosti ogojam čistina uz normalne, odnosno u pojedinim slučajevima samo nešto veće troškove, a da se ne moraju izdati oni milijuni, koji su na naslov ogradnje sračunani. Pomladive čistine i plešine, nastale s neuredno i uredno prebornog sijeka imadu u obće toliko raznolikih periferičnih oblika, da se ogojni troškovnici nedadu unapred pouzdano sraćunav a t i ! Takovi se imadu sastavljati tekar nakon dovršene godišnje sječine, kad su pred nama likovi pomladnih ploština jasni. Ovu tvrdnju najbolje objasnuju brojke gg. K—a i P—a kao i njihove premise, pomoćju kojih su došli do onih petdeset i toliko milijuna. G. K. računa (str. 347, obseg ogradnje moje jednogodišnje sječine kao četvorinu, g P. (str. 460.) obseg kao krug. G. K. kalkulira sa 1640 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 205 — krastova g. P. sa 1440 godišnjeg usjeka. G. K. ustanovljuje periferiju godišnje sječine vrtića sa 39360, g. P. sa 36173 tek. hvati. G. K. ustanovljuje cijenu tek. hvata ograde si 20, g. P- sa 40 filira. G K. ustanovljuje trošak jednogodišnje ogradnje sa 8000 K. g P. sa 14469 K. G K. ustanovljuje putem rent konačnih vrjednota trošak svakogodišnje ogradnje kroz 145 godina, pak dobiva 58,760 000 K, a g. P. računa gornji trošak samo na 88 godina pak dobiva 59,798,951 K Glavno je da se dodje do istoga resultata i da se.uglavi, da će te ogradnje što ih D. kani izvesti u Drag. lugu radi šumskog ogoja, stojati oko petdeset osam, devet milijuna kruna i da po tome bude uglavljeno, da je uredno preborni sijek neprovediv. Kod laika ti milijuni nisu upalili, tako me barem uvjeravaju Drag. odbornici. Nu stručar će, koj na brzo i zasebno pročita izvode, dati im u prvi mah pravo, jer te brojke upravo zasljepljuju. Tko si ali usporedi podatke s kojima se je operiralo onako, kako su gore svrstani, ter tko ustanovi toliko protuslovje medju pojedinima od njih, kako se to na prvi pogled iz gornjeg sravnenja razabire, taj će morati, da u taj matematički račun dublje zaviri, jer se inače neda protumačiti, odakle i kako je nastao nemalo sas m a jednaki računični posljedak, a pri tako različnim p re dp o stava ma? Nesuvislost tih računa i posljedka od 58 i 59 milijuna, koji bi navodno imali predstavljati glavničnu vrijednost svakogodišnje ogradnje mojih vrtića leži u tome, što je g. P. prestao onda dalje računati, kad je došao do resultata blizog računa g. K—a! Dok je g K. računao konačne rentovne vrijednosti ogradnog troška svakogodišnjih vrtića do 145. godine, onda je to imao nčiniti i g. P. u svojem računu osno vanom na sličnim predpostavama, a ne stati s njegovim razvojem u 88. godini. Ako i je résultat sličan, ali nije račun ispravan. Eačunamo li ispravno onda stoji pcsljedak ovako: g. K. tvrdi, da će ogranja svakogodišnjih vrtića u Drag. lugu stojati 8000, a g. P. da će stojati 14469 kruna. Računamo li rentovne konačne vrjednote [^ 1, opn — li za 88 godina po g K—u. = 8000 K, 88 godina i 4%> tad iznose troškovi ogradnje s kam. na kamate = 33,057.371 krunu a po g. P—u. = 14469 kruna, 88 god. i 4% = 59,798.951 krunu. A ako gornje ogradne troškove računamo na 145 godine tada dobijemo po računu g. K—a. = 8000 kruna 145 godina i 4°|0 troškove ogradnje s kamat. na kamate sa 58,760,000, a po g. P—u. = 14469 kruna 145 godina i 4 % kamate 106 274.805 kruna. Razlika dakle iznosi izmedju računa obojice gospode u prvom slučaju 26, au drugom slučaju 47 milijuna kruna odnosno 55 2°|0 ! Iz toga slijedi, da oba gospodina ne samo da nisu isti računični résultat postigla za svoje premise glede ogradnje moje jednogodišnje sječine u formi »vrtića«, već su se nasuprot sasma razišli u istima ter došli do tako oprečnih resultata, da se smatram ovlaštenim, te ne trebam u obranu po meni objašnjenoga načina pomladnje svakogodišnjih sječina, pa i »vrtića od dovoljne i za kultiviranje prikladne veličine« — ništa više navesti Oba su gospodina nastojala, da sračunanim milijunima dokažu, kako se uredno preborni sijek nedade u Drag. lugu provadjati, jer da bi kultiviranje već radi ogradjivanja bilo nesmozivo skupo. A što ih je ovlastilo na računične predpostavke kuje |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 2.6 su u tu svrhu upotrebili ? Kada i gdje sam j a tvrdio, da će se godimice o gradjivati 1640 odnosno 1440 vrtića? Kada i gdie sam ja tvrdio, da će periferija ogradnje za godišnju sječinu mjeriti ´69 odnosno 3(5 hiljada metara ili hvati? Kada i gdje sam ja ustanovio jedinične cijene za tekući metar ograde i vrst iste ? Nikada i nigdje, pa niti na izletu, jer dotle na odpočetoj raspravi niti došli nismo; dok sam glede načina pomladjenja konkretno stavljeno pitanje odgovorio samo to, da ćeseizsječena, dovoljno velika mjesta i plešine poput >vrtića« ograditi i kultivirati, čime sam htio označiti da neće — jer i ne može — biti saveznih branjevina poput onih pri oplodnom sijeku. Držim, da me ne može stići prikor s toga, što neogradjujem i nezasadjujem pojedine, osamljene vrtiće od 60Q° i manje. Prije svega zasadjuje se njihov prostorni ekvivalenat svake godine i bezuvjetno na starim čistinama, s druge strane bilo bi svako pomladjivanje tog tako malenog prostora i izdatak za to uzaludan. Pri tom propuštaju neima u ogojnom i prihodnom pogledu nikakovog znatnijeg gubitka, jer će obodna stabla oko tako nastale plešinice znatnije prirašćiva´i, što prije roditi žirom, a sama plešinica davati do ponovnog sklopa pitkiju pašu. Sve su to aktivni čimbenici, koji govore u hatar prebornog sijeka tako dugo — dok postoje one obće gospodarstvene prilike ovlaštenika, koje ga danas po njihovoj želji i uvjetuju. Usuprot svih povoljnih okolnostih vladajućih pri tim vrtićima, nastupa s preloma krošanja kod istih ipak ta jedna neugodnost, što se time snizuje tehnička vrlina okolišnih stabala za toliko, na koliko prirast u visinu (do ponovnog sklopa okolišnih stabala) iza krošnjoloma jenjava, što se ogrevna drvna gromada razvojem granja umnožava, što se duljina krošnje spušta po deblu prema dolje, a usljed toga se umanjuje i tehnička duljina debla. Razumijeva se samo po sebi, da ovo vrijedi samo za mlada, rastiva stabla, dok se neodnosi, ili samo u sasma maloj mjeri, na ona starija stabla, koja su svoj porast u visinu već navršila, a skoro nikako na stabla starija od 80 godina. To je pasivna strana svakog jačeg, ranog prebora u obće, pak će se svakako imati ustanoviti računom koliko iznosi godišnje taj gubitak na vrijednostnom prirastu. Taj gubitak imati će da izjednači onaj višak na gromadnom prirastu, koj tečajem vremena nastupa pri svakom stablu, koje se ma iz kog razloga domogne slobodnijeg stajališta, kao i godišnji prihod na žirovini i paši odnosno ekonomska vrijednost istih, pošto su ti nuzgredni užitci i krivi, da se taj niječni učinak postizava. Svakako će biti jedna od vrlo zahvalnih zadaća šum. upravitelja Drag. luga, da na godišnjim sječinama analizom i sravnivanjem jednako debelih i približno jednakodobnih stabala, izraslih pod protivnima razvojnima prilikama, ustanovi kvalitetnu razliku pojedinih sortimenata i u sadržini i u novcu, ter da taj dio radnje upodpuni, kad je ja — akoprem je sa svake strane vrlo zanimiva, s pomanjkanja vremena obaviti ne mogu. Podjedno će biti vrijedno ustanovljivati kako radjaju žirom hrastovi jednakih prsnih promjera u gustim sastojinama, a kako oni, koji će se nalaziti oko vrtića ili na progalinama, pošto glede toga neimamo usporedjajnih podataka, akoprem je obće poznato, da hrastovi tim obilnije rode žirom, čim su im krošnje razvijenije i čim su stariji. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 207 — Ni prikorom g. P—a, da se moja zamisao o pomladnji vrtića (razumijeva se dovoljno velikih) mora smatrati strukovnim lapsusom, te da su mu to potvrdili unisono skoro svi izletnici šum. društva (str. 425.) nije jošte ništa uglavljeno. Izletnici mogli su doći do tog zaključka samo stoga, što se njima predmet nije mogao dovoljno objasniti usljed prekinuća rasprave. Ti vrtići nisu nikakovo moje iznašašće već su postulat šumske teorije koja nedozvoljava, da ondje, gdje se radi o strogoj potrajnosti ostane nepomladjenih sječina. Ako se g. P. potrudi u odjel 7. ur. raz. Jelas— Karabne tad će naći te vrtiće u obliku onih starih krčevina i njiva, koje je bivši upravrtelj Drag. luga g. Dem. prije 19 godina žirom pod motiku posadio, i koji danas predstavljaju vrlo uspjele mlade hrastove sastojine. Slika 3. To su vrtići umjetni. Na slici 3. a i u svima odjelima, gdje se je u svoje doba jace prebiralo, ter su bile prilike za porast mladikovine prikladne, naći će g. P. vrtiće kako ih je narav u Drag. lugu sama stvorila*. U onim odjelima, gdje je bilo izmedju starog hrašća prostorinâ pak je usljed povodnji onamo bio blagu spriječen pristup, nastali su ti vrtići porastom svih mogućih debljinskih razreda, kako ih na citiranoj slici vidimo. Konačno su ti vrtići kod stanovitih vrsti drva jedini sigurni način po * Fotografičke snimke slika br. 1—3 sačinio je najpripravnije gosp. kr. kot. šumar V. pi. Koroskenyi, kojemu se na njegovoj pripravnosti, kojom seje mojoj zamolbi odazvao i ovom prigodom zahvaljujem. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- — ´208 — mladnje, kao što je to slučaj na pr. kod jele, gdje će se bezuvjetno osjegurati naravna pomladnja, izsječe li se pojedina stabla iz sklopa (Locherhieb) a gdje se naravna pomladnja postići neće, ako ih se izvadi 20—30 jedna do druge. Sto čini narav kod jele podpunoma, to ona čini do periferija zasjene i kod hrasta, a kad to može narav onda neima zapreke, da se to ne učini i načinom umjetnim, ako se samo u tu svrhu pruže potrebna sredstva. Slijedimo li narav kao našu najbolju učiteljicu, tad pogrješaka počiniti ne možemo niti onda, ako se proti njoj i bog zna kako jednoglasno zaključi — pošto ona preko svih zaključaka prosljedjuje svoj put, utrt i ustaljen vječnim zakonima glede novotvorbi Zašto pako u shodno ogradjenom prostoru i od dovoljne veličine nebi uspijevale hrastove, jasenove i brestove biljke u onom slučaju, kad bi se vrtić morao (uslijed pomanjkanja žirovne godine od žira u obće pomladiti umjetnim načinom biljkama, to je imao dokazati g. P. Na meni nemože biti dužnosti, da tu tezu branim, dok takovih mješovitih šuma u našoj domovini poznajemo i na pretek* Da nebude nesporazumka moram izjaviti, da se čudim, što g. P. naglašuje, da ja predlažem za Drag. lug rotulus od samo četiri obhodnjice po 22 godine. To sam mogao navesti samo kod njekog konkretnog primjera, gdje sam htio nešto za 85, 90 godinu obrazložiti. Inače obhodnjice neimaju svog odredjenog broja, osim ako se time hoće reći, da će se u .. 7. 8. obhodnjici imati nješto osebnog učiniti ili prepustiti Obhodnjice teku pri uredno prebornom gospodarenju neprekidno sa zadatkom, da pretvaraju predzadnji tanji debljinski razred u deblji, uz istodobni zahtjev, da se svagdje gdje je uporabljen najstariji dobni razred, odmah osnuje i najmladji — najtanji. I kako je goder pri nepovoljnim odnošajima i kod sječinskog gospodarenja, ter pri naravnoj pomladnji, katkada potrebno po dvije i više obhodnje (od 100—120 —140 i više god.), dok se postignu normalni sastojinski odnošaji, tako će biti pri ured. preb. sijeku potreban u tu svrhu i niz unapred neopredjelivih obhodnjicâ, dok se sva šuma jednom na takovu (naravno idealizovanu) urednost pridigne, da stane pri nastupu svake 23. godine na raspoložbu najveći dio stabala onog najvišjeg debljinskog razreda, koj se u obće može gledom na normalno razmjerje * Medjutim čitam u br. 42. „Oesterr. Forst- und Jagd-Zeitung" od 18. listopada 1912. (dakle 4 godine kašnje nego li sam radnjama u Drag. lugu odpočeo), str. 360 ovo : „Allenthalben im Altbestande, wo der Boden fiir eine natiirliche Ansamung empfânglich ist, werden die zur Nachzucht ausgewâhlten Mutterstâmme behufs Erziehung natiirlicher Verjiingungen freigestellt und in wildreichen Revieren ausnahmslos mitStaketennzâunenumfriedet. Man nennt eine derartige Anlage ein „Gâyersches Gartl". Diese „Gartln" bilden die Verjiingungszentren. Ist der Jungwuchs hinter den Schutzzaiinen dem Aeser des Wildes entwachsen, dan wird er freigestellt". Što će na to svi oni, koji su moje „vrtiće" sažalno i pošpotno susretali? Zar nije onaj „Gartl", koje je kao njeki specialitet u počast glasovitog Gâyera okršten njegovim imenom, nješto sličnog mojem „vrtiću" ? A što će se reći na kuražu tih čeških šumara, da se oni usudjuju te vrtiće ogradjivati tja i štaketnim plotom, dakle stupovima, piljenim letvama i čavlima? Pa ako to grof Czernin gledom na troškove dozvoljava u svojim šumama izvadjati, da si spasi mlade sastojine od pobrsta divljači, i ako se djaci bečke visoke škole za kulturu tla na naučna putovanja vode i u takove šume, zar se to isto ili nješto slična nebi smjelo izvadjati i u Drag. lugu, kada to ovlaštenici traže i kad su voljni, da dotični trošak snašaju samo zato, da im se spasi što više paše i žirovine za njihovo mnogobrojno blago? |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 209 — krošnjeg obstora pojedinih debljinskih razreda na dotičnom odjelu i uzgojiti. Po mojem mnijenju počinio je g. P. glavnu pogrešku na str. 457. i sljedećima, gdje pute m formul e (str. 458) dokazuje: »da će nakon prve obhodnjice biti sva šuma pod zabranom« i gdje tvrdi da: »kod redovitog prebirnog sijeka mora daklem tečajem prve obhodnjice sva šuma doći u zabranu i pod tom zabranom ostaje ondatakodugo dokle god traje prebirni sijek. Zem. zajednica Draganić dakle nakon prve obhodnjice neće moći u svojoj šumi uživati nit i jedn e stop e paš e i to će trajati dotle, dokle god bude trajao redoviti prebirni sijek« (str. 459). Sa slabog pregleda sječinskog poredka pri uredno prebornom sijeku, takova se šta napisati nije moglo. Od ljubavi za samu stvar — jošte manje. Ovlašteno držim, da si je pisac morao biti svjestan, da je kao hypotezu za svoje zaključke napisao jednu neizpravnost, na temelju koje i njezinog časovitog učinka bi se bila imala postići zbrka u cijelom mom dosadanjem uredjajnom radu! Nedozvoljava lig. P ote predpostave, onda mora dozvoliti, da je do tako strašnih posljedaka mogao doći samo na taj način, da je sasma pogrješno konstruirao i svoju matematičku predpostavu za gornje svoje tvrdnje, i samu formulu. Kad bi ta kolosalna stručnjačka recimo samo »nemogućnost« mogla u obće nastupiti, i kad bi uredno preborni sijek mogao do toga dovesti, da će se nakon 22 godišnje njegove uporabe cijeli Drag. lug, svih oko 5700 jut. šume staviti u zabranu i zagaju tako, da se neće moći u cijeloj šumi uživati »niti jedne stope paše«, kako to g. P. piše, onda se nebi za tim sijekom tako uporno otimali sami ovlaštenici. S druge strane moram naglasiti, da ono što je g. P. gore glede posvemašnje zabrane paše uztvrdio nije i nemože biti istina, ne da je on to i računom uglavio. Niti nakon prve, a niti nakon nijedne, pa niti nakon svijuh obhodnjica nemože cijeli Drag. lug doći pod zabranu zato, što sam na dotične želje ovlaštenika pristao samo pod tim uvjetom, da se svake godine i odmah ha provedenog sijeka bud shodno izsječena mjesta, budna mjesto njih alikvotni dio starih čistina bezuvjetno ograde i ponovno pošume. I upravo iz tog razloga stavio sam na jednoj od minulogodišnjih glavnih skupština ovlaštenicima predlog, da se predhvatnom prodajom od 4000 hrastova stvori unutar 40 godina potrošiva investiciona glavnica, koja bi imala u prvom redu omogućiti regulaciju potoka, odvodnju čretova i provedbu uredno prebornog sijeka prema gornjim načelima. Taj predlog bje i prihvaćen. Pitam medjutim : zar moj uporni zahtjev za ugradnjom izsječenih mjesta upravo neizključuje zabrane cijele šume? Hi ćemo ogradjivati za to prikladna izsječena mjesta, odnosno alikvotne stare čistine, i onda ostaje sva ostala šuma otvorenom, ili nećemo ogradjivati označene prostore, ali tada u Drag. lugu ni neima uredno prebornog sijeka. Tertium non datur! Usuprot računičkoguglavljenja g. Pa. tvrdim, da se cijeli Drag lug nebi niti mogao, niti smio staviti u zabranu od paše niti onda, da se u jednoj godini posječe ili posuši svih 35057 hrastova, koji su danas jači od 61 cm. u prs. promjeru i koji bi se event imali izsjeći tečajem prve obhodnjice zato, jer bi se na taj način odgalila tek površina od circa 900 —1000 jutara. Zar bi se zato moralo zagajiti svih 5700 ju |
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 210 — tara šume? Idem jošte dalje pa tvrdim, da Drag. lug nemože nikada, pa niti onda doći najedanput u zabranu, da se cijela šuma danas hametom posiječe. Nemože to nastupiti zato, jer toga obće gospodarstveni odnošaji ovlaštenika, koji imadu pravo paše i žirovine u Lugu, podnositi nebi mogli, jer neima u nijednom zakonu takovog propisa, jer bi jednomašno pomladjenje tolike površine bilo iz financijalnih razloga skoro nemoguće, a s razloga debljinsko-razrednih neprobitacno Možda je htjeo g. P. da Draganićance zatjera u strah s posljedica, što će ih stići s mog uredjajnog rada, a možda i u nadi, da će oni, jer znade koliko im je upravo do paše i žirovine stalo smjesta, čim pročitaju njegova matematička uglavljenja, na mene dići kuku i motiku. To se medjutim nije zbilo a i neće se, jer imade i u tih seljana zdrava suda i mirne razsudbe i glede obsega njihovih prava, i o domašaju oblastnih djelokruga. Medjutim držim da nije niti probitačno, a s upravnog gledišta niti mudro, da se u stručnom listu zastupaju onakove tvrdnje, koje su prikladne, da budu upotrebljene za moguću harangu seljačtva. Pogibelj leži u tome, da se zvani i nezvani u danim prilikama upravo pozivlju na stručni list i na ono, što su o stvarima, za koje im manjka dublje razumijevanje, ondje čitali i sabrali. (Nastavit će se). Osobne vijesti. t Šandor Pere. Šandora Perca nadšumarnika i upravitelja gospodarstvenoga ureda otočke imovne obćine nema viza na životu. Ta vijest kosnula se je diljem Hrvatske i Slavonije svih šumarskih krugova, jer je došla iznenada. Nitko živ, koji je pokojnika poznavao, nije se tome nadao, da će on teku 56 godini života svoga, onako čil i krepak pred prestolje vječne pravde. Osobito smo bili iznenadjeni mi Otočani, toli šumarski činovnici i službenici, koli ostalo činovničtvo i gradjanstvo ne samo otočko nego ono cijele županije, kada se je munjevitom brzinom razprostranila vijest o njegovoj preranoj smrti Službujući u Otočcu preko 30 godina kao upravitelj gospodarstvenog ureda otočke imovne obćine, znao si je steći popularitet gore i dolje. Obdaren vanrednima svojstvima duha i tijela, vršio je svoju težku i napornu službu na obće zadovoljstvo radeć oko podizanja materijalnog stanja imovne obćine, koje je pri nastupu svoje službe godine 1882. našao na nizkima granama, tako, da je imovna obćina sada u posjedu znatne nepotrošive glavnice. Njegove gradjanske vrline učinile su, da mu je pučanstvo u više zgoda povjerilo, da ga zastupa u obćinskom vijeću i u županijskoj skupštini, od koje potonje je bio i biran u upravni odbor županije ličko-krbavske. Kroz mnogo godina bio je i zemaljskim kulturnim vijećnikom. Isto tako obnašao je čast predsjednika povjerenstva za lugarske izpite. Gradjanstvo u užem smislu odlikovalo gaje birajuć ga opetovano puta za predsjednika Hrvatske Čitaonice u Otočcu. Nada sve pako riješile su ga vrline brižnoga otca obitelji za koju se je upravo žrtvovao. Nu te žrtve plaćene su mu obilato, jer je osigurao svoju obitelj kao malo tko. Jasnim su za to dokazom njegova djeca iz prvoga braka, koje je znao tako brižno odgojiti, da danas zapremaju, razmjerno u mladim godinama, odlična mjesta u skroz osiguranom materijalnom položaju. Kako je pako krepak bio, pošlo bi mu to za rukom sigurno i sa djecom iz drugoga braka, da mu prijeka i nenadana smrt neprekinu nit života. |