DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 193 —


Pokusi sa Pinus Banksiana iz sjeverne Amerik
e nisu dali takodjer povoljne rezultate.


Nasuprot ovima pokazao je borovac (Pinus S t r ob
u s) osobito povoljne uspjehe. On u opće ne stradava od
snjegoloma, ne stavlja na tlo velike zahtjeve, podjednako brzo
raste sa crnim borom, od kojega je mnogo puta i višji, ako
ih hrpimično mješamo, a glavna mu je prednost, da imade vrlo
lijepu deblovinu. Od snijega manje stradava, jer mu iglice za
mokrog vremena prilegnu uz grane, te tako ploštinu krošnje
umanjuju. Radi svih ovih dobrih svojstava upotrebljuje se ova
vrst u zadnje vrijeme mnogo, osobito za popunjivanje starijih
kultura (posadjeno 75.780 biljaka).


Jela (Abies pectinata), koja na krasu čini sa
bukvom velike stare sastojine, imade kod pošumljenja krasa
važnu zadaću, da u većini slučajeva na popravljenom tlu zamjeni
borove sastojine, koje već u 25 godini treba proredjivati,
uslijed čega bivaju one sve svjetlije, te ne pružaju tlu dovoljno
zaštite. Ovakove se sastojine podsadjuju jelom, koja dosta dugo
podnaša slabu zasjenu sastojine bora, koja se prema uspijevanju
jele dalje polahko proredjuje. Kod tih proreda mora se vrlo
oprezno postupati, jer jela lahko strada od ljetne suše, kao i
od kasnih mrazova. Do sada imade jelom podsadjenih borovih
sastojina oko 500 ha.


Pokraj spomenutih vrsti četinjavog drveća upotrebljeno je
za pošumljenje i oko 400.000 biljka raznih vrsti listača, najviše
hrasta kitnjaka, johe, jasena i javora, kojih je mnogo
uginulo, ali ih je takodjer dosta i ostalo.


Završujuć pisac ovaj izvještaj spominje, da u zakonu za
pošumljenje krasa od godine 1885. manjka točna ustanova o
čuvanju i o budućem gospodarenju sa uzgojenim kulturama.
Povjerenstvo zastupa stanovište, da pošto ono ima zadaću provadjati
pošumljenja, da mu bezdvojbeno pripada pravo, uzgojene
sastojine stanovito vrijeme njegovati i njima gospodariti
po stanovitoj osnovi neodvisno od vlasnikah površina, jer su
isti gotovo bez ikakovih žrtava došli do vrijednih šuma, te se