DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 193 — Pokusi sa Pinus Banksiana iz sjeverne Amerik e nisu dali takodjer povoljne rezultate. Nasuprot ovima pokazao je borovac (Pinus S t r ob u s) osobito povoljne uspjehe. On u opće ne stradava od snjegoloma, ne stavlja na tlo velike zahtjeve, podjednako brzo raste sa crnim borom, od kojega je mnogo puta i višji, ako ih hrpimično mješamo, a glavna mu je prednost, da imade vrlo lijepu deblovinu. Od snijega manje stradava, jer mu iglice za mokrog vremena prilegnu uz grane, te tako ploštinu krošnje umanjuju. Radi svih ovih dobrih svojstava upotrebljuje se ova vrst u zadnje vrijeme mnogo, osobito za popunjivanje starijih kultura (posadjeno 75.780 biljaka). Jela (Abies pectinata), koja na krasu čini sa bukvom velike stare sastojine, imade kod pošumljenja krasa važnu zadaću, da u većini slučajeva na popravljenom tlu zamjeni borove sastojine, koje već u 25 godini treba proredjivati, uslijed čega bivaju one sve svjetlije, te ne pružaju tlu dovoljno zaštite. Ovakove se sastojine podsadjuju jelom, koja dosta dugo podnaša slabu zasjenu sastojine bora, koja se prema uspijevanju jele dalje polahko proredjuje. Kod tih proreda mora se vrlo oprezno postupati, jer jela lahko strada od ljetne suše, kao i od kasnih mrazova. Do sada imade jelom podsadjenih borovih sastojina oko 500 ha. Pokraj spomenutih vrsti četinjavog drveća upotrebljeno je za pošumljenje i oko 400.000 biljka raznih vrsti listača, najviše hrasta kitnjaka, johe, jasena i javora, kojih je mnogo uginulo, ali ih je takodjer dosta i ostalo. Završujuć pisac ovaj izvještaj spominje, da u zakonu za pošumljenje krasa od godine 1885. manjka točna ustanova o čuvanju i o budućem gospodarenju sa uzgojenim kulturama. Povjerenstvo zastupa stanovište, da pošto ono ima zadaću provadjati pošumljenja, da mu bezdvojbeno pripada pravo, uzgojene sastojine stanovito vrijeme njegovati i njima gospodariti po stanovitoj osnovi neodvisno od vlasnikah površina, jer su isti gotovo bez ikakovih žrtava došli do vrijednih šuma, te se |