DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 190 na
jedan put oduzeti. Samo pošumljenje obavlja se u pravilu
sadnjom biljka u jame, koje su redovno 40 cm. široke i 30 cm.
duboke. Potrebne se biljke neposredno prije sadnje u svežnjima
po 1000 komada dobave na mjesto radnje, tamo se poredaju
u jarke, a korjenje im se zagrne svježom zemljom.


Odavde se onda u manjim množinama prinašaju na samo
mjesto sadnje, gdje im se korjenje zamoči u kašu od zemlje, i
predugačke žile prirezu. Takove se biljke po 20 komada razdjele
radnicima, koji ih u posebnim košarama u vlažnoj mahovini
ili sličnom materijalu čuvaju, dok ih ne zasade, pri čemu
moraju korjenje u jami dobro razmjestiti i rahlom zemljom zatrpati.
Ako nema dovoljno zemlje, mora se ista pridonjeti ili
jamu razširiti. Ovu zemlju redovno radnik svojom motikom
malo pritisne, da se polaganije suši. Biljke se zasade tako, da
stoje nešto niže od okolišnoga tlavjda mogu što više oborina
pridržati, a osim toga se oblože kamenjem ili obrnutim busenjem,
da kiša zemlju ne odnese, da se zemlja brzo ne osuši i
da ne obras´e korovljem. Nadalje se korisnim pokazalo zaštićivanje
biljaka sa sunčane strane sa 1 ili 2 višja kamena, a
ako je biljka na strmini zasadjena, takodjer kamenom sa gbraje
strane, da pridrži odronjujuće se kamenje, koje bi biljku moglo
ozlediti.


Sadnja se u pravilu obavlja rano u proljeću jer se kašnje
tlo izsuši. Čim koja kultura visinski niže leži i čim je više
suncu izvrgnuta, tim se ranije mora saditi. Visočine, kao i sjeverne
strane, mogu se uspješno do konca svibnja pošumljivati.
Jesenje kulture sa četinjačama ne izvadjaju se više, jer je njihov
uspjeh vrlo slab, te zaostaje i za uspjehom sadnje u kasnom
proljeću. Nasuprot jesenje kulture sa biljkama od listača dobro
uspiju.


Kako pošumljenje kranjskog krasa traje već 25 godina,
navadja nam pisac izvještaja izkustva stečena za to vrijeme u
pogledu uspijevanja pojedinih vrsti drveća, koja ćemo u kratko
ovdje navesti.


Crni bor (Pinus Austriaca) je svakako ona vrst drveća,
koja za pošumljenje kraških goljeti najbolje odgovara. On pod