DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 183 —


obrtnici u gradovima nijesu mnogo drukčije radili. I oni su dobivali
drvo od seljaka, a plaćala im se samo izrada i dostavljanje,
drvo samo bijaše bez vrijednosti",


Ako u opreci ovome neznatnome koriščenju (nješto znatnije
opaža se koriščenje tek u okolici sviju većih naseobina),
spomenem, da su po turskoj državi prodane više puta veće količine
drveta*, držim da sam na kraju one crtice.


Predmet prodaje bijahu velike hrastove šume poglavito u
Posavini.


Najveća je pogrješka bila kod ovih prodaja to, što je
cijena odmjerivana od hiljade komada gotove dužice, a kupac
je stabla po svojoj volji izabirao i iskorišćivao.


Oko polovice prošloga stoljeća izvadjalo se je dužice na
milijune, u koju svrhu se je uzelo dakako samo najprikladnije
drvo, a sve manje prikladno ostalo je u šumi — da truhne.


Francuska je dužica iz Bosne bila s toga vrlo dobre kakvoće,
pa je s toga bila na osobitome glasu. Poduzetnici su zaradjivali
na hiljade, a posljedica ovih prodaja jest to, da sada
u Bosni skoro ni nema više u nižim, prometu bližim predjelima
lijepih hrastovih šuma, koje bi bile zrele za sječu.


Sve su to mlade sastojine sa nekoliko prastarih stabala
loše kakvoće, te male vrijednosti. Pravu će pako vrijednost
ovih hrastovih šuma, koje su se u mnogo slučajeva vrlo lijepo
pomladile, budu li se one stručno njegovale, pokazati budućnost.


Prodaja virovitičkog vlastelinstva i sudjelovanje
brodske imov. obćine kod te prodaje.


U prošlom broju Š. 1. objelodanili smo o ovom predmetu
članak g. R. K. kr. šum. povjerenika iz Slatine, u kojem isti
u glavnom zastupa mišljenje, da bi bilo u interesu domaćeg
življa, a sa financijalnog gledišta i u interesu imov. obćina,
kada bi potonje kod kupovanja i parcelacija velikih imanja sudjelovale,
jer bi time domaćem žiteljstvu osjegurale zemljište, a


* A. Freiherr von Hohenbruck : Der Holzexport Oesterreichs nach dem
Westen und Norden. Wien, Branmiiller 1869.