DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 182 — te radi ne dovoljnoga broja sposobnog osoblja, a s druge su se strane radi nedovoljnoga nadzora u najvećoj mjeri i zlorabili*, našla je austro-ugarska uprava u njima dokumente od najveće vrijednosti za uređjenje ondašnjih prilika. Tako upozoravam čitaoce toga šumskog zakona osobito na instituciju i uređjenje servitutnih prava, općinskih šuma, paše i t. d., koji sa narodno-gospodarskog i šumarskog gledišta igraju vrlo zamašnu ulogu. O načinu tadašnjeg koriščenja ovih šuma citira Dimitz službeni izvještaj ovako: „Potrebu drva za begovske kuće dobavljali su kmetovi koli redovito, toli i na posebni zahtjev za novogradnje i popravke. Kmetovsko je selište povlačilo drvo iz najbliže sastojine, a zimi su seljaci dogonili u grad drvo na tovarima na prodaju. Predmet prodaje i nuzgredne zarade bijaše takodjer i luči za rasvjetu, zatim ćumur (drveni ugljen) za loženje i grijanje**, te za kafane i kovače. U nekim su predjelima izradjivali pa prodavali takodjer razno orudje, sprave, bešike (koljevke) vretena i slično. Time je pako bio i dovršen niz iskorišćavanja. Orudje selišta, krupno i nezgrapno, načinio je sebi seljak sam, isto je tako bio on i sam svoj dungjer (nejmar = poduzetnik). Pile nijesu skoro ni poznavali, barem ne velikih pila. Duge i široke šindare (šimla = krovna daska), letve i daske svake vrsti, sve je to dundjer pravio teslom i sjekirom. A i stručni * R. barun Potier des Echelles piše u svomu djelu: Die Produktionsverhâltnisse in Bosnien u. der Hercegovina, Wien, Seidel u. Sohn 1879.: „Šumski zakon u Bosni doduše postoji, prijašnji su ga pako nadzornici (Inspektoren) jedva poznavali. Ovi su, smatrajući svoju službu samo sinekirom, upravljali šumskom kulturom bez ikakova znanstvenoga temelja, samo sa stanovišta momentané potrebe. . . . Šume u blizini gradova koristile su se bez svakoga razumjevanja, a često su se i iz objesti nemilosrdno pustošile. Dosta se je često dogadjalo, da su prostrani šumski požari podmetnuti i čisto poticani, dok elementi sami zaštitu ne preuzeše t. j . dok nije kiša zeru utrnula". ** Trgovci, kavedžije i t. d. koji u svojim prostorijama ili neimaju peći ili kad još nije jaka zima griju se tako, da metnu užareni ćumur u man gai t. j . posudu sa tri noge, koja im nadomješćuje peć, a ujedno služi i za podpaljivanje čibuka. |