DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1913 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 180 — Navedena osakaćenja stabala u zadnja dva stoljeća utječu često i sada (osobito kod jelovine) nepovoljno na kakvoću bosanskog drveta. Ovakovi bijahu odnošaji bosanskih šuma u ono doba, kad je za Omer-paše izdan u prošlom broju ovoga lista objelodanjeni šumski zakon. Odnošaji posjeda ocrtani su dovoljno ved u dotičnome broju, a valja još spomenuti slijedeće : Glavna obilježja pravne naravi triju tamo navedenih vrsti posjeda sastoje se u tome, da svojim mulk-posjedom vlasnik može slobodno razpolagati, po svojoj ga volji i na svaki način prenositi, namrijeti ili posvetiti u posebne vjerske svrhe ili u svrhe, koje služe općem dobru, a da za to netreba tražiti oblastne privole. Mirije-posjed nesmije se bez dozvole oblasti ni prenositi, ni baštiniti, ni posvetiti za vakuf. Vakuf-pravi i nepravi odred j en je za sva vremena svojoj svrsi, te se nemože ni preprodavati ni prenositi. Jedino se može promijeniti za slična prava vlasništva, posjeda ili upotrebe uz uvjet, da se ovo mijenjanje provadja u korist vakufa*. (Posto vakuf posjeduje i velike šumske komplekse, te zemljišta, koja su često potrebna za gradnju željeznica, puteva stovarišta itd., a ova pravna ustanova vrijedi i dandanas lako će čitaoci shvatiti poteškoće, koje ova ustanova prouzročava). Prije osmanlijskog osvojenja bio je u ovim zemljama slobodni i državni posjed**, koji se je pojedincima podjeljivao na upotrebu uz neke daće ili dužnost vojevanja (feudum). Ovaj je posjed bio većinom u rukama plemića, ikoji su u ono doba — kao i u drugim zemljama Evrope — bili ujedno gospodari nad svojim seljacima (Grundholde). * Landesregierung fiir Bosnien und die Hercegovina: Die Landwirtschaft in Bosnien und Hercegovina, Sarajevo, Landesdruckerei 1899; izvorno u djelu: Eichler: Das Justizwesen Bosniens und der Hercegovina. Wien, Hof-und Staatsdruckerei, 1889. ** Dr. Stefan Posilović: Das Iramobilarrecht in Bosnien und der Hercegovina. Agram, Scholz 1894. |