DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 132 — koliko da dadu u ime odkupa dužnosti svoga podavanja, pa makar upravne obćine neznani kako na sebe preuzele sve dužnosti glede buduće novogradnje i uzdržavanja mostova. Odnosne zakonske ustanove, odnosede se na ovaj predmet u pogledu podavanja imov. obćina za obćinske mostove glase: 1. Glasom § 6. toč. a) naputka a) k zakonu od 11. VII. 1881., kojim se razjasnjuju etc. ustanove zak. od 15. VI. 1873. o imovnim obćinama u bivšoj vojnoj Krajini, pripada mjestnim obćinama,, kao pravoužitnicama u šuma imov. obćina pravo na drvo za novogradnje i uzdržavanje mostova i propusta na onih cesta i putevih, koje jedužna mjestna obćina popravljati i to (glasom prediduće alineje toga §-a) od takovih vrstih drveća, koje se nalaze u najbližih dijelovi šumskih. 2. Po § 17. istoga nap. a) svaki pravoužitnik može samo u toliko zahtijevati izpunjenje ustanovljenih mu potrebštinah na drvu, u koliko zato po trajn i prihod šuma imov. obć. dotječe. Nedotječe li potrajni prihod iz šuma za posvemašnje pokriće potrebština pravoužitnika, tada se mora svaki od njih po razmjeru manjega prihoda ne samo sa ograničenjem zadovoljiti, nego mora, ako je potrebno osim toga još i za pokriće poreza etc. pripomoći uplatom odgovarajuće šumske pristojbe za svoja beriva u naravi. U § 19. istoga naputka izričito je spomenuto, da ustanovljenu pristojbu za gradju i za ostala beriva u naravi, imadu plaćati i mjestne obćine, ako ju ostali pravoužitnici plaćaju. 3. Po § 22. istoga naputka nije pravoužitnikom dozvoljeno za kućnu porabu bezplatno ili uz sniženu šumsku pristojbu za gradju ili ogrjev dobiveno drvo prodati, ili ga za druge vrijednostne predmete zamijeniti ili darovati. Tko se takovog prestupka krivcem učini, dužan je za dotično drvo u blagajnu imov. obćine platiti cijelu šumsku pristojbu, koja za ne pravoužitnika postoji. Ova zadnja ustanova prema svojoj stilizaciji čini se da je uzela u obzir samo pravoužitnike ljude, ali se mora predmjevati, da su tu mišljeni i ostali pravoužitnici, jer u službovnom pravil |