DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 161 —


Takovu izmjenu vegetacije opazili su naročito kod talionica srebra
u Klausthalu u Pruskoj, gdje su u tom pogledu provedena opsežna iztraživanja.
U raznim udaljenostima od talionice zasnovane su bile pokusne
plohe i to nekoje na posve pustom i golom zemljištu, druge opet na
zemljištu, koje je obraslo vrištinom, a nekoje na zemljištu koje je obraslo
travom. Na pokusnim plohama, na kojima je bilo vegetacije, odstranjena
je ista, zemlja je dobro obradjena, a od svake obradjene pokusne plohe
su polovicu posuli prahom od žeženog vapna ili prahom od vapnenca,
tako, da je na jedan hektar obradjene površine došla 1 met. centa vapna.


Sve površine bez iznimke — one koje su bile posute sa vapnom i one,
bez vapna —´ posijane, dotično zasadjene su na isti način. Za sjetvu upotrijebili
su crnogorice i listače te razne papilionaceje (leptirnjače).


Biljčice su ponajprije porasle na ploštinama bez vapna, ali su većim
dijelom, nakon kraćeg ili duljeg vremena uginule. Mnoge su uginule tečajem
prvog ljeta, nekoje tečajem slijedeće zime, a samo maleni broj se
je držao kroz dulje vremena.


Naprotiv tome niknule, uspijevale i razvijale su se biljke vrlo dobro
na tlu, kojemu je bilo dodano vapna, a dakako da je to uspijevanje bilo
ovisno o klimatskim dotično o vremenskim prilikama.


Kod presadjenih biljaka (presadnica) opaženo je isto, jer one biljke,
koje su presadjene na tlo, kome nije bilo dodavano vapna, nisu uspijevale,
pa su i nakon nekog vremena uginule, samo je to propadanje bilo
sporije nego kod biljčica, koje su na jednakom tlu niknule iz sjemena.


Kod smreke opažena je razlika u razvoju izmedju biljaka uzraslih na
običnom tlu i onih uzgojenih na tlu, kojemu je dodano vapno tek nakon
2 godine.


No već slijedeće godine uginule su one biljke, koje su uzgojene
na tlu bez vapna. Pokusi su dakle dokazali, da se na zemljištu, na kojem
je nestalo šume, bez obzira, da li je to zemljište već posve golo ili
obraslo travom ili vrištinom, ne može više drveće uzgojiti. Promjene u
tlu uslijed upliva kiseline nepovoljno su djelovale i na bakterije, koje se
u zemlji nalaze. Tako se npr. oni karakteristični gomoljčići, koji se inače
na korjenu leguminoza nalaze, a koji su za asimilaciju dušika neophodno
potrebni, nisu u opće ni razvili, ili tek tu i tamo u vrlo neznatnoj mjeri
i to samo na onom tlu, kojemu je dodavano vapno.


Bakterije nisu bile uslijed upliva kiselina direktno uništene, ali su
im na zemljištu, kojemu je manjkalo vapna, manjkali uvjeti, da bi se mogle
povoljno razvijati. Isto tako nisu se mogli razvijati niti druge vrsti bakterija,
od kojih u glavnom ovisi plodnost tla, kao što su npr. bakterije,
koje prouzrokuju rastvaranje bjelančevina, celuloze, razni bakteriji koji
stvaraju nitrate itd., pošto je ovima za razvoj više ili manje potrebno
vapnenasto tlo, a nestajanjem tih bakterija postaje tlo pogotovo neplodno.


Da višje vrsti biljaka na tlu bez vapna slabo napreduju i postaju
kržljave može se tumačiti tim, što im se u takovom tlu korenje ne razvija
Glavni koren i ogranci ostaju ne samo vrlo kratki, nego je i broj
ogranaka vrlo malen. Čim dodamo tlu vapna počne se glavni korenogranci silno razvijati, a to se naročito opaža, ako sravnjivamo nekoliko
godina stare eksemplare biljaka, koje su na različitom tlu rasle.