DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 159 —


ljude i na otvorenom polju, to ipak svjetuje Schwartz , a
i Stah l držati se za oluje ovog pravila: Za vrijeme oluje
treba se u prvom redu čuvati osamljenog drveća, a osobito
drveća sa osušenim granama. U alejama treba se držati nižeg
drveća, a isto i u šumi. Preporuča se leći po mogućnosti što
dalje od debla, ali ispod krošnje i to na protivnoj strani, s koje
dolazi Oluja, gdje je deblo suho. K tomu pridodaje Stah l
još savjet, ako je izbor drveta moguć, da se kao sklonište
izabere deblo, koje je već u početku kiše ili oluje već do tla
smočeno.


Time završujem izvještaj o interesantnoj Stahlovoj studiji
i veselilo bi me, kada bi doznao, da naši šumari i čuvari
šuma, a i prijatelji prirode nisu ispustili s oka ovaj interesantni
problem, nego da su pribilježili svoja opažanja i iznijeli ih na
ovom mjestu i tako pridonijeli nešto konačnom riješenju tog
problema. Dr. V. Vouk (Zagreb).


Upliv dima i plinova iz talionica na šumu
i šumsko tlo.


Kakogod se razvitkom industrije silno diže blagostanje naroda, ipak
se nemože poreći, da napredak industrije imade i svojih zlih strana, jer
u koliko industrija u jednu ruku stvara vrijednosti, to ih s druge strane
opet uništava.


Treba samo da se sjetimo antagonizma, koji vlada izmedju industrije
te gospodarstva i šumarstva.


Nekoja industrijalna poduzeća uplivišu osobito nepovoljno na gospodarstvo,
a napose na šumske kulture, pa akoprem su štete, koje takova
industrijalna poduzeća nanašaju gospodarskim kulturama i šumi u razmjeru
naprama proizvedenim industrijalnim vrjednostima dosta malene, ipak su
za dotične posjednike, koji ju trpe i snašaju od velike važnosti. U industrijalnim
krajevima došlo je več do mnogih tužba i parnica radi toga,
što su uslijed štetnih plinova i isparivanja za gospodarstvo i šumarstvo
propale znatne površine. Stoga je posve naravno, da nastoje takove zle
uplive iz javnih obzira po mogućnosti umanjiti, a to se može postići u
dvojakom smjeru.


Od strane same industrije umanjivanjem i neškodljivim odvadjanjem
otrovnih plinova i isparina, a od strane šumarstva i gospodarstva takovim
mjerama pomoću kojih se škodljivi upliv otrovnih plinova paralizira. Za
vegetacije su najškodljivije kiseline, a naročito sumporna kiselina, koja se
od svih sastojina dima najčešće u njima nalazi.