DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 154 —


jablan 55,6 akaciju 1,1
hrast 13,9 trešnju 1,0
brijest 7,0 orah 0,7
crnogoricu 6,8 brezu 0,5
bukvu 3,8 divlji kostanj 0,5
krušku 2,7 šljivu 0,4
vrbu 1,5 kostanj 0,3
jasen 1,3 johu 0,1
lipu 1,2 platanu 0,1
jabuku 1,1 trs 0,1


Prispodobimo sa ovim drugo jedno statističko opažanje izvedeno
u Schleswig-Holsteinu po Brodersenu . U godinama
1884—1899 zabilježio je on u stanovitom području 239 slučaja
udarca groma u razno drveće i odpada na:


jablan
hrast
lipu
jasen
voćke
109
27
23
21
11
johu
brijest
brezu
bukvu
ostalo razno
6
3
1
1
vrbe 10 drveće 18
crnogoricu 10
Nije nužno, da ovdjeviše ili manje podudaraju,
izn
Naosim sve
temelju
statistike, kad
tog svrstao je
se sve
Stah l


naše drveće s obzirom na opasnost prema udarcu groma u
tri hrpe.


U prv u hrp u brojimo drveće, koje je ponajviše ugroženo
od groma i što se broja udaraca i žestine njihove tiče.
Na prvom mjestu vidimo i opet jablan i hrast, a onda
krušku, brijest, vrbu, jasen, akaciju, te crnogorično drveće.


U drugo j hrp i nalazi se drveće, koje biva rjedje
gromom udareno i to : lipa, jabuka, trešnja, orah i kostanj, a
trećo j hrp i pripadaju gromom vrlo rijedko udarena
drveta, kao: joha, divlji kostanj i na poslednjem mjestu bukva .


Nakon ove statistički konstatirane činjenice namiče nam
se pitanje : zašto baš tako često udara grom u jablan i hrast,
dočim vrlo rijedko ili nikada u bukvu?