DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 153 —


žalostna činjenica, da će se znatne površine otudjiti daljnjem
šumskom uzgoju, a kakav utjecaj imade to na klimatičke odnošaje
kotara, prepuštam sudu štovanog čitaoca.


U Slatini , mjeseca veljače 1913.


Rudolf Koliba š,


kr. šum. povjerenik.


U koje drveće udara grom i zašto?


Već od najstarijih vremena poznato je, da grom udara ponajvećma
samo u stanovito drveće, koje ima, kako u davnim
vremenima mišljahu, osobitu privlačivost za munju. U mitologiji
mnogih naroda nalazimo stanovito drveće posvećeno bogu gromovniku
; spominjem samo grčkog gromovnika Zevsa, komu je
bio posvećen hrast — a za hrast i danas znamo, da biva
mnogo češće udaren gromom, nego li ostalo drveće. U narodu
je takodjer poznato, da u nekoje vrsti drveća, kao n. pr. bukvu vrlo
rijetko udari grom, dok jablani i hrastovi skoro za svake oluje
trpe od strijele. Nije dakle čudo, da nauka, baveći se i najneznatnijim
problemima nije mimoišla ni pitanje: »U koje drveće
udara grom i zašto ?


U nedavno izašloj brošuri* profesora biljne fiziologije na
sveučilištu u Jeni dra. E. S t a h 1 a ovo je pitanje na temelju
dojakošnj h i njegovih vlastitih istraživanja podvrgnuto svestranom
razmatranju, a čini se daje dovedeno i do prilično izvjesnog
kraja. Neka mi buie dozvoljeno priopćiti rezultate odličnog
učenjaka u ovom stručnom listu, jer držim, da čitaoci istog
imadu u prvom redu za ovo pitanje interes, te će na temelju
svojih vlastitih opažanja moći jamačno svoje vlastito iskustvo
uporediti sa naukom.


Opažanja i bilježenja udarca groma u drveće su u nekim
krajevima na dulje vremena obavljana, te se ti podaci u glavnom
podudaraju. Opsežna statistička izvješća na temelju opažanja
za vrijeme od 23 godine potječu od Vande rlinden
a iz Belgije. Iz tog izvješća vidi se, da na 1101 udarac
groma dolazi u postotcima izraženo na


* E. Stahl: Die Blitzgefahrdung der verschiedenen Baumarten. G. Fischer,
Jena 1912.