DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 137 — prikazivanjem ne pretjerujemo nego dapače, da smo došli do gornjih zaključaka, na temelju fakata, koji su se zbili. Tako je u jednom konkretnom slučaju bilo inače matematički skroz izpravno obračunato, da bi jedna imov. obćina morala platiti jednoj upravnoj obćini odštetni iznos od 11000 K za mostove, koji su stajali faktično 8000 K. Tako dotična upravna obćina ne samo, da ne bi bila absolutno ništa dala za mostove, koji su ju dosada inače vrlo teretili, nego bi joj bilo ostalo još 3000 K, koje bi uz 30/ 0 uložene kroz 100 godina narasle na 3000X19-2=57600 K, a po 4°/o na 3000X51=153.000 K što znači, da bi tada upravna obćina mogla iz suviška načiniti preko 10 onakovih mostova od 8000 K! U drugom slučaju, gdje je drvo jeftino, dala bi po tom računu imov. obćina tako maleni doprinos da upravna obćina radi prevelikog ostalog troška, nebi mogla izvesti mosta iz betona, makar da bi takovo izvedenje bilo od velike koristi po oba interesenta. Takovo riješenje toga pitanja nemože se lje po našem nazoru držati pravednim. Nuždno je dakle da se za doprinosbeni ključ potraži drugi pravedniji temelj, s kojim bi mogla biti oba interesenta i njihove nadzorne oblasti zadovoljne i sporazumne. Držimo, da bi se taj ključ mogao najbolje i najpravednije ustanoviti na taj način, ako se stvar promotri sa slijedećeg stanovišta : 1. Imovne obćine su do sada davale za gradnju mostova drvenu gradju na panju, a upravne obćine su davale odpadajuću radnju. Vrijednost te gradje i vrijednost te radnje stoje u njekom stanovitom omjeru; 2. Ako je trebalo za most nješto više ili nješto manje gradje, to ju je imov. obć. bila obvezana dati, a isto tako je prema tome i upravna obćina bila obvezana dati više ili manje radnje, za izradbu i ugradjenje spomenute gradje ; 3. Imovne obćine nisu doduše dužne odkupiti, svoja podavanja na drvu, ako bi uprav, obćine gradile mostove iz betona |