DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1913 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 137 —


prikazivanjem ne pretjerujemo nego dapače, da smo došli do
gornjih zaključaka, na temelju fakata, koji su se zbili.


Tako je u jednom konkretnom slučaju bilo inače matematički
skroz izpravno obračunato, da bi jedna imov. obćina morala
platiti jednoj upravnoj obćini odštetni iznos od 11000 K
za mostove, koji su stajali faktično 8000 K. Tako dotična upravna
obćina ne samo, da ne bi bila absolutno ništa dala za mostove,
koji su ju dosada inače vrlo teretili, nego bi joj bilo ostalo
još 3000 K, koje bi uz 30/
0 uložene kroz 100 godina narasle
na 3000X19-2=57600 K, a po 4°/o na 3000X51=153.000 K
što znači, da bi tada upravna obćina mogla iz suviška načiniti
preko 10 onakovih mostova od 8000 K!


U drugom slučaju, gdje je drvo jeftino, dala bi po tom
računu imov. obćina tako maleni doprinos da upravna obćina
radi prevelikog ostalog troška, nebi mogla izvesti mosta iz
betona, makar da bi takovo izvedenje bilo od velike koristi po
oba interesenta.


Takovo riješenje toga pitanja nemože se lje po našem
nazoru držati pravednim.


Nuždno je dakle da se za doprinosbeni ključ potraži drugi
pravedniji temelj, s kojim bi mogla biti oba interesenta i njihove
nadzorne oblasti zadovoljne i sporazumne.


Držimo, da bi se taj ključ mogao najbolje i najpravednije


ustanoviti na taj način, ako se stvar promotri sa slijedećeg


stanovišta :


1. Imovne obćine su do sada davale za gradnju mostova
drvenu gradju na panju, a upravne obćine su davale odpadajuću
radnju. Vrijednost te gradje i vrijednost te radnje stoje u
njekom stanovitom omjeru;
2. Ako je trebalo za most nješto više ili nješto manje
gradje, to ju je imov. obć. bila obvezana dati, a isto tako je
prema tome i upravna obćina bila obvezana dati više ili manje
radnje, za izradbu i ugradjenje spomenute gradje ;
3. Imovne obćine nisu doduše dužne odkupiti, svoja podavanja
na drvu, ako bi uprav, obćine gradile mostove iz betona