DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 43 <-- 43 --> PDF |
* — 121 — uzrocima koje govore za osnutak visoke škole navadja se, da velik broj domaćih djaka polazi tudja sveučilišta, te da u lavovskom srednjem učilištu, broj ovih frekventanta sve više raste, koj, se sa ispitom zrelosti izkazati mogu, jer da su već sada, kod sveukupnog broja od 100 slušača tridesetorica nastupili zavod nakon položene mature. Konačno se navadja, da broj slušatelja u opće raste, pa se medju ovima priličan broj Bugara na lazi. Pokrajinski zemaljski odbor priznaje time potrebu osnovanja višjeg šumarskog učilišta, te nema dvojbe, da će galički sabor taj predlog usvojiti i saborskim zaključkom potvrditi. Neima sumnje, da ovi mjerodavni faktori znadu sami najbolje, što je njihovoj zemlji potrebno. Na žalost je od zaključka do realizovanja redovito dalek put, jer znamo da mnogi zaključci kroz decenija izvršeni nisu. U savezu s time imalo bi se riješiti pitanje srednjeg šumarskog učilišta. Trebalo bi zaključiti, da li bi šumarsko srednje učilište imalo i nadalje postojati ili ga valja ukinuti. Jedno i drugo, zajedno šumarska visoka škola i šnmarsko srednje učilište, bilo bi suvišno pa bi dovelo do nezdrave konkurencije izmedju absolvenata obih naučnih smijerova, koji si luksus galički šumarski odnošaji nebi mogli dozvoliti. Iz F. u J. Z. priobćio T. G. Otrovno drvo. Medju tropskim drvima zaprema Svileno ili Atlas drvo odlično mjesto. Taj naziv nije botanički već je uzet po vanjskom svilenastom izgledu drva. Medju ovima je Chloroxylon Svietenia, kojoj je domovina Prednja i Stražnja Indija, poznata radi svojih otrovnih svojstva. Dogodilo se često, da su radnici u pilanama, u kojima se je to drvo izradjivalo, obolili na posebnoj kožnoj bolesti. Konstatovano je, da drvo sadržaje ulje, u kojem se nalazi alkaloid, koji je bio prije posvema nepoznat, a sada zadobio ime Chloroxylonin. Iz F. u I. Ž. priobćio T G. Ispravak. U slici 6. na strani 47. o. 1, nalazi se jedna manjkavost, koja se sastoji u tomu, što «smočnica« neima vrata. Ulaz u smočnicu ima biti iz malog hodnika, te su u prvotnom nacrtu tamo i osnovana vrata, no prigodom priredbe prerisa za kliše, su ta vrata previdjena i pogrješno cijela stijena položena crnim tušem. ´ A. Kern. Uspjesi dražbe. Na dražbi dne 28. siečnja t. g. dostala je u I. vranovinskom sjekoredu razpisanu drvnu gromadu tvrdka Ganz i drug Danubius iz Budimpešte uz kupovninu od 29277 kruna i na dražbi održanoj dne 31. siečnja t. g. dostala je u I. i II. sjekoredu kr. šumarije u Dragancu razpisane hrastove suhare tvrdka »Slavonija«, izvozna trgovina drvom uz kupovninu od 22400 kruna. Riječ o nomenklaturi i terminologiji. Piše Dr. Aug. Langhoffer. Evo već godišnjica članka .> šum. terminologiji u našem »Šumarskom listu« prema dopisu kr. zem. šum. nadzornika u m. V. Račkog i g. dr. Ugrenovića popraćenog sa lijepim riječima, ali kao da smo i opet ostali kod riječi. To me je potaknulo, da i ja koju riječ o tom napišem, sa živom željom da se maknemo što prije dalje. U »Nastavnom Vjesniku» 1899 složio sam »Prilog za nomenklaturu kukaca u opsegu srednjoškolske obuke«, sabrao iz pripustnih mi knjiga |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 122 — nazive kukaca a od svih tih odabrao jedno, koje mi se činilo najprikladnijim. Tu nomenklaturu prihvatili su u našim školskim knjigama. Kasnije su na sličan način proveli nomenklaturu za ptice prof. Dr. E Rôssler a za ostale životinje prof. Ant. Korlević. Sve ovo bilo je provedeno tek za srednjoškolsku obuku. Potrebe viših zavoda, potrebe struke i prakse traže, da se takova nomenklatura proširi i u koječem dopuni. Od vremena mog članka prošlo je 15 godina! Imam češće zgode na svojim izletima i putovanjima uvjeriti se o tome kakovu nepriliku čine različita imena za istu životinju ne samo kod lugar skog osoblja nego i kod srukovnjaka samih. Držim da bi dobro bilo dogovorom, sporazumno odrediti ime životinje, kojim se imamo u budućem usmenom i pismenom saobraćaju služiti, a drugo ime ima nam prema prilikama služiti tek u drugom redu, pismeno u zaporci. Mislim da bi se na taj način mogli izmotati iz današnje neizvjestnosti i neprilike. Neprilika je ako istog leptira zove jedan gubarom drugi glavonjom, ili kada se isti leptir zove jedanput vitičarom, drugi put kukavičjim suznikom, a da ne SDominjem kukce koji imaju na tucete imena narodna i kovanice a ove posljedne cesto nezgrapne, suvišne. Već sam izraz kukci uzimlje se u širjem smislu prof. Kišpatića u knjigama »Matice Hrvatske« a i u užjem smislu isto što su nam kornjaši. Ovo bi bila jedna pola posla oko nazivlja zooloških predmeta, oko nomenklature. Druga pola posla pripada nazivu pojmova terminologiji. Dok imamo za prvu barem dobar dio gradje pribran — učinjeno je to donekle i za botaniku — stojimo sa terminologijom još gore. Ja ću i tu ostati kod svoje struke. , Kod sveučilišnih svojih predavanja, strukovnih sastanaka često osiećam potrebu i nepriliku naše terminologije, služim se savjetima naših filologa, nastojim našu terminologiju dotjerati. Tko zaviri u naše strukovne listove opazit će na žalost da svaki pisac ima svoje izraze, a da se ni isti pisac ne služi dosljedno sa istim izrazom, koleba i sam. i ovom nepovoljnom stanju treba pomoći. Evo mog mnijenja, kako mislim, da bi se dalo stvari pomoći. Trebalo bi složiti male pododbore, koji bi si Došao oko šum. terminologije i nomenklature razdijelili. Sastao bi se svaki pododbor barem 3 puta na godinu barem po 1 sat i raspravljao o sabranom rmterijalu Taj materijal bi se štampao . Svaki član ima pravo do stanovitog roka svoje prigovore obrazložiti prema kojima bi se po mogućnosti izvele preinake a tako priredjen materijal bio bi pod ogom riječnika. Držim, da je danas još preuranjeno govoriti o sastavljanju gotovoga riječ ika za terminologiju i nomenklaturu, dok nemamo predradnja kakove ja predlažem za zoologiju po primjeru obavljene naše nomenklature Štampanje sabranog materijala zagovaram zato, da svaki član a makar i nečlan, tko se u stvar razumije ili za nju-zanima, bude nam od pomoći. Iskustvo moje a bez sumnje i mnogih članova društva govori za to, jer znamo svi, da ako se javi za materijal, da je tam i tam na uvid postavljen, biva to od slabe ili nikakove koristi, daje povoda naknadnim prigovorima. Rekoh, da nislim na svoju struku, zoologiju a da mi se ne kaže, da i ja ostajam kod riječi evo me za korak dalje. Voljan sam u godini barem |