DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 108 — ne smije uračunati za uzdržavanje suhe destilacije gubitak u ime goriva. 1. O gradnji upine1. Dolinsko je dno u brdovitim predjelima radi lakoga plavljenja drveta, blize vode i zaštićenoga položaja najprikladnije za gradnju upina. Pri dobroj zemlji te dovoljno ravnoga prostora zaokruži se krug od 8—12 m. promjera, uredi se kao lijeha u bašći, sbije se, te se još prema sredini nadoda toliko zemlje, da voda sa sviju strana otiče s upine. Sto je zemlja nepropustnija, to je upina bolja, pošto je onda manji promah kroz upinu, a ovaj, pošto se njime ne može vladati, dakako upliviše jako nepovoljno na tok kagjenja. Vodu, koja otiče sa upine, valja jarkom odvesti, jer ćemo kasnije upoznati veliku štetu mokre upine. Pri uskome dolinskome dnu valja, kao što i u stranama, upine polovicom podzidati santračama, a polovicom ukopati u zemlju (si. 2.) Različite santrače pokazuje slika, a princip je, da imaju dovoljnu nosnost, te da se pod žežnicom svukuda nalazi sloj od najmanje 60 cm. dobre zemlje bez kamena, jer kao što ćumuraši kažu, nakon povlači vatru, te takogjer djeluje jako nepovoljno na kagjenje. Upine treba po mogućnosti graditi već prediduće godine, da se slegnu prije upotrebe. 2. O postavljanju žežnice. Cumuraš zabije u sredini upine četiri široke letve u četvorini sa stranicama od 30—40 cm. Ove su na nekoliko mjesta prućem svezane, te čine kabao2. (Vidi si. 7. a do c i si. 14. a). Na drugi, manje zgodan način zidaju ćumuraši kabao iz sitnoga drveta kao dimnjak. Oko ovoga se kabla pri dnu složi iz tankoga, suhoga drveta ćunj za upaljivanje (si. 7 a.) Cijela ostala žežnica stoji na ćupriji.3 (si. 14.) Ta ćuprija se načini postepeno (si. 15.) sa donjim spratom4 (radnici kažu samo štoz — Stoss) u dvije 1 upina-ugljište ili gumno, na kom će se složiti ugljenik. * dimnjak. 3 podloga. 4 sa prvim- redom stubočke postavljenih cjepanica. |