DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 3     <-- 3 -->        PDF

%^*>i*


54


BROJ 3. U ZAGREBU, 1. OŽUJKA 1913. GOD. XXX


<~


5...5.1 LIST


Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuče K 20. — Za redovite
članove I- razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
>Šum. list« K 4 u ime pretplate. — >Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj «Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K ; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K;


četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


f


Šumski posjed i turski šumski zakon
u Bosni i Hercegovini. *\..´.


. Posjed zemljišta u raznim pokrajinama turske države iako O


´


je zamršen.


U Bosni i Hercegovini, kao njekadanjim pokrajinama turskoga
carstva dijeli se zemljište u dvije glavne kategorije u
»mulk« i u »mirie«. U prvu kategoriju spadaju ona zemljišta,
nad kojima posjednik ima neograničeno pravo, a u drugu spada
sve državno zemljište. Ovo može opet biti podijeljeno uz njeku
pristojbu ili nepodijeljeno. Ako se državna zemljišta podijele za
dobrotvorne svrhe, što može samo vladar dozvoliti, to se onda
ta zemljišta zovu „nepravi vakuf" za razliku od „pravog vakufa",
u koji spadaju zemljišta podijeljena po vlastniku od njegova
„mulk" posjeda.


Državna zemljišta, koja služe občinama za opću upotrebu zovu
se „metruke", te se dijele u šume (baltalik) i pašnjake (mera).
Pusta zemljišta, koja iiijesu nikome predatanza koristenje, zovu
se „mevat". --^^LJZJS^ j .-^..^,


....


* U ovo, po tursku carevinu sudbonosno doba držimo, da će naše hrvatske
šumare zanimati šumarske uredbe njezine, čega radi smo dobrotom prof. šumarstva
u Sarajevu g. F. Holla pribavili prevod turskog šumskog zakona, te ga ovdje
objelodanjujemo.
Evropska Turska obsiže prema podatcima od god. 1900. 16,930.000 ha, od
česa odpada na šume 4,500.000 ha ili 26%. Na 100 stanovnika odpada oko 70 ha
šume.Uredničtvo. , ^ f





V


n


\i




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 82 —


Posjednik zemljišta može isto sam obradjivati (begluk) ili
ga dati obraditi od drugih osoba, ili može zemljište dati pod
zajam (ćesim). U većini slučajeva obradjuje zemljište kmet (čifčija),
koji jedan dio godišnjeg prihoda (hak) vlastniku zemlje
{aga, beg) predati mora.


Sto se tiče šumskog posjeda, to spada ukupno šumsko
zemljište državi kao državno dobro, osim onih kompleksa, koji
su ustupljeni pojedincima ili općinama kao mirie-vlastništvo, u
koju svrhu se dotičnim izdala posebna povelja tako zvana
„tapija".


Da se na put stane samovoljnom koristenju, te usljed toga
i pustošenju državnih šuma, koje imaju služiti za opću korist,
izdala je turska vlada god. 1869. šumski zakon, kojega ovdje
donosimo :


Turski šumski zakon


od 11. Schevala godine 1286 (1869.)


I. d i o.
Kategorije šuma.
Cl. 1. Šume turske carevine dijele se na četiri posjedovne
kategorije i to na šume državne, vakufske, občinske i privatne.
Za privatne šume sadržani su svi propisi jur u raznim paragrafima
temeljnog turskog zakona, čega radi se ustanove
ovoga zakona na tu kategoriju šuma niti neodnose, nego se odnose
jedino na prve tri kategorije šuma.


1. Odsjek.
0 državnim šumama.
Cl. 2. Sve državne šume se kao državne označuju i omedjašuju.
I niže navedene ustanove odnose se samo na one državne
šume, koje su na gore spomenuti način označene, oraedjašene
i s kojima gospodari država.


Cl. 3. Proti ustanovama ovoga zakona nesmije u državnim
šumama nitko drva sjeći.
Čl. 4. K ovomu zakonu dodana je jedna posebna naredba,
kojom se uredjuje izradba i dovoz gradjevnog drva iz državnih,




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 83 —


vakufskih i privatnih šuma za svrhe carskog topničkog i pomorskog
arsenala.


Čl. 5. Seoski stanovnici ovlašteni su na bezplatno dobivanje
gradje, tvoriva i ogrjeva, što ga trebaju za gradnju i popravak
vlastitih kuća, suša, štala i sličnih zgrada, za priugotavljanje
njihovih kola i ratarskog orudja, te za kućne ogrjevne svrhe.


Isto vrijedi i za sve ono ogrjevno drvo i ugljen, što ga
seoski stanovnici na vlastitim vozilima ili tovarima na prodaju
dopremaju na ona tržišta, koja zu za njih odredjena.


Za gradjevno i tvorivno drvo, koje je za prodaju namijenjeno,
imadu seoski stanovnici svakako platiti pristojbu, što će
ju ustanoviti šumska uprava, a za ogrjevno drvo i za ugljen
imadu platiti odpadajuću pristojbu samo onda, ako ga namjeravaju
prodati na kojem drugom tržištu, a ne na onom, koje
je za njih odredjeno i to bez razlike, da li oni to drvo dopremali
na vlastitim ili tudjim prometnim sredstvima.


U tome su oni izjednačeni trgovcima, te se moraju ravnati
po ovima postojećima propisima.
Provedba ovih ustanova uredit će se posebnim naputkom.


Čl. 6. Svake godine odkazuje se odgovarajuća površina
državnih šuma za izradbu gradje. Za sječu odredjena stabla
označuju se državnim šumskim čekićem, a šumarski činovnici
imadu ta stabla po vrsti i broju unjeti u posebnu zabilježnicu.


Čl. 7. Listače smiju se obarati samo u vrijeme kad u njima
ne kola mezgra t. j . izmedju 15. oktobra i 15. aprila.
U svrhu gulenja kore može se posebno dozvoliti obaranje
hrastovih stabala i u koje drugo doba godine.
Crnogorično drveće pako slobodno je obarati u svako doba
godine.
Čl. 8. Šumarski činovnici odkazivat će svake godine mjesta
za proizvadjanje ogrjeva i za palenje ugljena.


Čl. 9. Obaranje i odpremanje gradje i tvoriva može uslijediti
jedino uz posebno po šumarskim činovnicima izpostavljene
doznačnice.




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 84 —


Cl. 10. Gradjevno, iz državnih šuma potičuće drvo, označuju
šumarski činovnici posebnim znakovima, po kojima se pozna, od
kuda je drvo.


Cl. 11. U slučajevima, kada se u državnim šumama izradjiva
drvo na temelju ugovora, moraju poduzetnici položiti primjerenu
jamčevinu, kojom jamče za svoje obveze i za novčane globe,
koje bi mogle biti izrečene proti njima ili proti njihovim radnicima.


Prema okolnostima može za te svrhe umjesto jamčevine
dobar stajati i koji sjeguran jamac.


Čl. 12. Stanoviti dijelovi državnih šuma mogu se takodjer
ugovorno prepustiti poduzetnicima za izradbu drva, no poduzetnici
su dužni u svakom slučaju koli u pogledu obsega, toli i
glede vrsti i načina izradbe te odpreme za rušenje odredjenog
stabalja, držati se posebnih konkretnih naputaka.


Cl. 13. Seoski muktari (starešine) dužni su svake godine
sastaviti i šumskoj upravi predložiti izkaze o broju i vrsti blaga,
što ga svi seoski stanovnici kane tjerati na pašu u državne šume.


Cl. 14. Nakon primitka tih izkaza odredjuje šumska uprava
kada i kako dugo smije se blago u državnim šumama na paši
zadržati, kao i ine uslove pašarenja.


Čl. 15. Svako selo mora postaviti za čuvanje svoga blaga
jednoga posebnoga pastira, koji mora paziti, da blago odredjene
medje pašišta neprelazi.


Čl. 16. Stranci i trgovci blagom dužni su za tjeranje svojega
blaga na pašu u državne šume izhoditi si od šumske uprave
posebnu dozvolu.


Za to blago ima se odkazat odjeljeno pašište i platiti običajna
pašarinska pristojba.


Čl. 17. Stanovnici imadu pravo unutar hatara svoje občine uz
dozvolu šumske uprave bezplatno si uzeti iz držav, šuma drvo,
koje se je uslijed naravnih uzroka srušilo.


Čl. 18. Bez posebne dozvole zabranjeno je iz držav, šuma
izvažati kamenje, zemlju, sušanj (listinac) i brst, rudače i ine
šumske proizvode.


Postupak o tom uredjuje se posebnim naputkom.




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 85 —


2. Odsjek.
0 vakufskim šumama.*
Čl. 19. Prema ustanovama § 4 temeljnog zakona, imadu se
prihodi vakufskih zemljišta upotrebiti u svrhe dotične zaklade.
U tom pogledu, kao i u pogledu uprave takovih šuma vrijede,
u cijelosti propisi o vakufskim dobrima.


Čl. 20. Vakufske šume, s kojima neposredno gospodari
vakufsko ministarstvo (munhas sirenef kafi mazbute) uzimaju se
u državno gospodarenje, te se na njih imadu primijeniti ne samo
u prvom odsjeku ovoga zakona navedena načela u pogledu obaranja,
odpremanja i prodaje drva, nego i u pogledu inoga rukovanja,
te i svi zakoni i naredbe, koje će u buduće biti izdane
za državne šume.


Izdavanje i plaćanje za carsko topničtvo i pomorski arsenal
potrebnoga gradjevnog drva iz vakufskih šuma, uredit će se
posebnim zakonom.


3. Odsjek.
O občinskim šumama (Baltalik).
Cl. 21. Baltaliki su takove šume, koje su od izkona prepuštene
na uživanje pučanstvu pojedinih sela ili gradova.
Cl. 22. Stanovnici takovih sela ili gradova imadu po §91 .
i 92. temeljnog zakona sami i uz izključenje stanovnika drugih
obćina, izključivo pravo porabe svojih baltalika.
Čl. 23. Posjedovanje zemljišta od obć. baltalika ili pojedinih
stabala po privatnicima na njima, jest posvema izključeno.
Čl. 24. Dodje li radi takova šta u pogledu baltalika do
parnice, to neima mjesta pozivanja na dosjelost u smislu ustanova
§ 102. zakona o vlasnosti zemljišta.
Čl. 25. Občinski baltaliki prepušteni su na uživanje obćini
i privatnikom. Za trgovinu iz njih opredijeljeno gradjevno drvo
ostaje ipak kao i do sada podvrženo desetini.
Čl. 26. Stanovnici sela dužni su paziti, da stanovnici drugih
sela ili gradova ne uživaju njihove baltalike. Nadalje su dužni


* Vakuf = crkveno dobro.


ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 86 —


paziti, da za palenje ugljena budu odkazana posebna mjestada se šume ne haraju.
Provedba ovih odredaba povjerava se muktarima i policajnim
organima.
Gospodarenje sa baltalikama uredit će se posebnim naputkom..


II. D i o.
0 šumskim prekršajima i o kaznenom
postupku o njima.
1. Odsjek.
0 kaznenom postupku.
CI. 27. Kazneni postupak glede šumski prekršaja, koji se počine
u državnim ili vakufskim šumama, koje su uzete u državno
gospodarenje, prinadleži u obima instancijama redovitim sudovima.
Cl. 28. Šumski nadziratelji* imadu konstatirani prekršaj
bezodvlačno pismenim opisom učina (takrir) prijaviti predstojniku
kotara.


Cl. 29. 0 učinu sastavljeni spis mora sadržavati ime i obitavalište
počinitelja, zatim vrst prekršaja, mjesto gdje, te ako
je moguće i doba kada je počinjen.


Cl. 30. Izpostavi li se prigodom kaznenog postupka, koji
se vodi radi nedozvoljene paše, da obtužba nije temeljita, to
se mora po vlastnicima blaga u smislu ustanova čl. 45. ovoga
zakona na ruke seoskog muktara, položena jamčevina istima vratiti.
Ako li je naprotiv obtužba opravdana, te ako je vrijednost u
državnoj šumi zatečenoga i u državnu korist prodati se imajućega
blaga manja od ustanovljene novčane kazne, to se ipak ne
može od vlastnika blaga ništa više tražiti.


Čl. 31. Kazneni postupak radi šumskih prekršaja mora se
povesti unutar roka od 3 mjeseca od dana počinjenoga prekršaja,
a odnosna presuda mora se provesti unutar roka od 3 mjeseca
od dana pravomoćnosti, jer inače nastupa zagoda. Proti Činovnicima,
koji su skrivili zavlačenje ima se postupati po kaznenom
zakonu.


* Šum. nadziratelji = lugari.


ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 87 —


Čl. 32. Predstojnik kotara ima od vremena do vremena
javiti šumskoj upravi konačni uspjeh šumsko-prekršajnih parnica,,
što ih je ona podigla.


2. Odsjek.
O kaznama.
Cl. 33. Kazne za nepripadno porušeno ili odsvojeno drvo
iz državnih šuma iznašaju :


8 bešlika* za drveće oko 1—2 aršina** oboda.


15 bešlika za drveće oko 2—3 aršina oboda.


20 bešlika za drveće preko 3 aršina oboda.


Ako oboreno stabalje ima obod izpod jednog aršina, ima
se novčana kazna odmjeriti prema tovarima , te se ima za
životinjski tovar odmjeriti 4, a za svaki svežanj (snop ili naramak)
ili čovječje breme 2 bešlika.


Za hrastovo drvo ubira se dvostruka novčana kazna. Obod
se mjeri u obće 2 aršina visoko nad zemljom. U slučaju, da
je drvo niže odsječeno, onda se mjeri na prerezu.


Cl. 34. Oguljenje kore ili inako kakvo ozledjenje drveća
kazni se isto onako kao i obaranje.


Čl. 35. Kod nedozvoljenog prisvojenja u čl. 18. navedenih
šumskih proizvoda, kazni .. za voz sa 15 bešlika, za tovar sa
5, a za naramak sa 2 bešlika.


Čl. 36. Osim gore spomenutih kazna, što šumoštetnici moraju
platiti, moraju oni naknaditi još i svaku inu ustanovljenu
štetu i vratiti prisvojene proizvode.


Za izvedenje prekršaja upotrebljeno orudje kao sjekire, pile
i ino imade se štetočincima oduzeti i zaplijeniti. Na oduzimanje
takvog orudja ovlašteno je i šumsko osoblje, ali ga ima bezodvlačno
predati nadležnoj kot. oblasti.


Čl. 37. Tko proti ustanovama čl. 9. prije pismene ovlasti
šumske uprave drvo obara, podpada u čl. 33. odredjenim novčanim
kaznama, ustanovljenima za nedozvoljeno obaranje drva.


* Bešlik ili bešluk je turski srebrni novac od pet groši.
** Aršin je turska mjera za dužinu, koja se još i sada rabi u Bosni i Hercegovini,
a iznaša oko s´4 metra.




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 88 —


Nemogu li se počinitelji pronaći, imađu se odpadajuće novčane
kazne utjerati od zakupnika šume ili od poduzetnika, koji
su ovlašteni na izradbu drva.


Čl. 38. Tko protivno ustanovama cl. 9. dobiveno drvo bez
pismene dozvole iz šume izveze, podpada pod kazne ustanovljene
za nedozvoljeno dobivanje drva.


Nemože li se počinitelj pronaći, imadu štetu nadoknaditi
zakupnici ili poduzetnici šumski.


Cl. 39. Kod prisvojenja drva preko dozvoljene količine ima
se za suvišak odmjeriti kazna odgovarajuća dvostrukom iznosu za
nedozvoljenu sječu drva ustanovljene kazne, a povrh toga ima se
suvišak drva vratiti i šteta podpunoma naknaditi. Nepronadje li
se počinitelj, pada kazan na zakupnike ili poduzetnike.


Čl. 40. Sa stablima, na kojima bude znak doznačnog čekića
tako uništen, da se ne poznaje, imade se, u koliko se nebi
dokazati moglo nehotično oštećenje, postupati kao da su neovlašteno
posječena.


Čl. 41. Kod ustanovljenih izvoznih rokova, ima se do izminuća
roka iz šume neodstranjeno drvo zaplijeniti i u korist
erara prodati.


Čl. 42. Ogriješe li se zakupnici ili poduzetnici proti obdržavanju
mimo ovoga zakona po šumskoj upravi izdanim propisima
ili proti ustanovljenim uvjetima, imadu osim pristojba za
odštetu, platiti još i novčanu globu od 10—20 bešlika.


Čl. 43. U slučajevima nedozvoljenog pašarenja imadu vlastnici
blaga za svaki komad živine platiti jedan pijaster* globe i
podpunu odštetu za počinjeni kvar. Odšteta nesmije se nikada
odmjeriti izpod visine globe.


Čl. 44. Spada li u kvaru zatečeno blago k stadu,** koje
obćine, ima se kazna izreći proti dotičnom obćinskom pastiru.


Čl. 45. Nespada li u kvaru zatečeno blago k obćinskom
stadu, ima se ono zaplijeniti i predati seoskom muktaru.*** Ustručava
li se vlastnik blaga položiti na ruke muktarove odpadajuću


* 1 pijaster je 20 filira.
** Stado je čorda.
*** Muktar je starešina.




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 89 —


*


novčanu odštetu, to se ima, ako broj blaga nije veći od 20
komada jedan komad, ako je broj komada izmedju 21—40,
dva komada, ako je od 41—60 komada, tri komada itd. izlučiti
i prodati, a utržak uručiti državnoj blagajni.


Cl. 46. Za palenje ugljena izvan po šumskom osoblju odkazanih
mjesta, imadu se poduzetnici ili drugi ovlaštenici kazniti
globom od 20 bešlika.


Cl. 47. Tko hotimice zapali šumu podpada pod kaznu ustanovljenu
u § 164. turskog kaznenog zakona.
Cl. 48. Tko upotrebljava krivotvoreni državni šumski čekić,
kaznit će se po § 150 kaz. zakona.


Zaglavna ustanova.
Ovaj zakon stupa na snagu tri mjeseca od dana proglašenja
po dotičnoj šumskoj upravi.
Carevinsko šumarsko odjelenje ima ustanoviti djelokrug
činovnika i izdati naputak o provedbi ovoga zakona.


*
* *


Premda ovaj zakon ne odgovara današnjim zahtjevima, to
se ipak vidi, da je bila dobra volja turske vlade, da uživanje
šuma uredi, a stane na put pustošenju.


Doduše je to nastojanje njezino ostalo samo pri dobroj
volji, jer za točno provedenje odredaba ovoga zakona manjkalo
je nužno šumsko činovništvo, a i jaka državna vlast. Svaki je
koristio i dalje državne šume po svojoj volji, a mnogi su si ih
i prisvojili.


Tek od kako je preuzela Austro-Ugarska monarhija upravu
Bosne i Hercegovine, zaveden je njekakav red u gospodarenju
sa šumama. Ona se je stavila u glavnom na stanovište turske
vlade, da je sve šumsko zemljište državno vlastničtvo osim onih
dijelova, koji su uz valjano izdane tapije* prešli u ruke privatnik a.
Privatnici bili su primorani tapijom dokazati svoje vlastničko
pravo nad državnim šumskim posjedom. Ove su se tapije ispitale,
te ako se je dokazalo, da je od turske vlade izdata tapija
prava, izdala se je dotičnom vlastniku nova tapija.


* Tapija je povelja.


ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 90 —


Ujedno se počelo šumsko državno zemljište omedjašivatL
Takodjer se je provela i šumska organizacija, te sastavila instrukcija
za šumarsku službu kod kotarskih ureda, koja u glavnom
još i danas vrijedi. Pri sastavljanju ove instrukcije bile su
mjerodavne uredbe navedenog turskog šumskog zakona.


U ostalim turskim pokrajinama ostalo je sve pri starom.


Sto će u skorašnje doba najnoviji ratni dogodjaji u šumarskom
pogledu donjeti balkanskim pokrajinama turskoga carstva,
čuti ćemo za kratko vrijeme, dok zanijeme puške i topovi, te
dok tužnoj raji nakon težkog 500 - godišnjeg robstva sine
opet sunce slobode, a s njime i sretnija budućnost zapadne
prosvjete!


Naša balkanska braća zelene struke imati će doskora pune
ruke posla, jer će osim osnivanja „gajeva pobjede" trebati po
šumarskoj znanosti urediti postojeće ali težko zapuštene šume
oslobodjenih si sunarodnjaka, da one budu ono što im je i
zadaća: korist naroda i države, a užitak putnicima i planinarima
svih mogućih naroda, koji će doći, da vide, gdje se je
odigralo krvavo kolo izmedju iztočne i zapadne kulture — za
vječna vremena !


0 kagjenju ćumura.*


Praktična crtica sa osobitim obzirom na najnoviju literaturu, ekstenzivno
gospodarenje te prilike u balkanskim zemljama uz originalne snimke iz
Bosne i Hercegovine.
Piše Dragutin vit. Wessely,


Razvijanjem industrije u balkanskim zemljama stupiti će
na dnevni red i gospodarenje u balkanskim šumama, a gdje se
radi skupoga povoza iza dobivanja cijepane japije** ne isplaćuje
izragjivanje bukovog drveta u gorivo, pružati će i kagjenje
ćumura, — umanjenjem objama drveta na polovicu, a težine na
četvrtinu, — željeno ukorišćenje velikih drvnih zaliha.


* paljenje ugljena.
** gradje.