DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 94 —


U mješovitim se sastojinama mogu bukova stabla katkada
i sasvim isjeći, a inače se sijeku stabla za kadjenje ćumura
prijebornom sječom uz koriščenje od po prilici 40—70% drvne
sadržine sastojine.


Sa gledišta gojenja šuma valjalo bi još pako slijedeće
istaknuti :
Stabla bi se morala doznačivati po šumarski dovoljno naobraženim
organima.
Obaranje bi se moralo izvadjati uz po mogućnosti što
manje ozlegjenje preostajuće sastojine.
Sječa neka se dovrši u roku jedne godine bez naknadnoga


doznačivanja, pošto od ovoga potonjega jako trpi podmladak.
Plavačima* valja doznačiti stalne puteve, te paziti, da ovi
ne upotrebljavaju za svoje svrhe najljepša stabalca podmlatka.


Sada ću last not least spomenuti kulture, te branjevine.
Nijedna sječa, gdje su prije vladala stara stabla, ne bi
smjela ostati, a da se ne zabrani.


Sjećam se slučaja, gdje su koze bukov bujni podmladak
do polovice ljeta pretvorile u suhu šištru bez lišća, dočim su
sijane omorike istom onda od koza trpjele, kad je bukovina
bila već listom propala.


Sa gledišta narodnoga gospodarstva teško je za sada u
ovim zemljama uspostavljati branjevine u dovoljnoj mjeri, pošto
se stanovničtvo prema brdovitome položaju ovih zemalja bavi
mnogo stočarstvom, pri čemu koze — na žalost — ne igraju
baš zadnju ulogu.


Sto se pako tiče umjetnoga pomlagjivanja, valjalo bi prije
svega usporediti sijanje i sagjenje.


Sijanje je jeftino te je svukuda pri dobrome zemljištu kao
sijanje u kućice upotrebivo, no ono poglavito uz panjeve, traži
više troškova oko trijebljenja** te zahtijeva dulju zabranu.


* Plavači = radnici koji drvo valjaju vukli i dopremaju do ugljišta.
** plevljenja.