DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 94 — U mješovitim se sastojinama mogu bukova stabla katkada i sasvim isjeći, a inače se sijeku stabla za kadjenje ćumura prijebornom sječom uz koriščenje od po prilici 40—70% drvne sadržine sastojine. Sa gledišta gojenja šuma valjalo bi još pako slijedeće istaknuti : Stabla bi se morala doznačivati po šumarski dovoljno naobraženim organima. Obaranje bi se moralo izvadjati uz po mogućnosti što manje ozlegjenje preostajuće sastojine. Sječa neka se dovrši u roku jedne godine bez naknadnoga doznačivanja, pošto od ovoga potonjega jako trpi podmladak. Plavačima* valja doznačiti stalne puteve, te paziti, da ovi ne upotrebljavaju za svoje svrhe najljepša stabalca podmlatka. Sada ću last not least spomenuti kulture, te branjevine. Nijedna sječa, gdje su prije vladala stara stabla, ne bi smjela ostati, a da se ne zabrani. Sjećam se slučaja, gdje su koze bukov bujni podmladak do polovice ljeta pretvorile u suhu šištru bez lišća, dočim su sijane omorike istom onda od koza trpjele, kad je bukovina bila već listom propala. Sa gledišta narodnoga gospodarstva teško je za sada u ovim zemljama uspostavljati branjevine u dovoljnoj mjeri, pošto se stanovničtvo prema brdovitome položaju ovih zemalja bavi mnogo stočarstvom, pri čemu koze — na žalost — ne igraju baš zadnju ulogu. Sto se pako tiče umjetnoga pomlagjivanja, valjalo bi prije svega usporediti sijanje i sagjenje. Sijanje je jeftino te je svukuda pri dobrome zemljištu kao sijanje u kućice upotrebivo, no ono poglavito uz panjeve, traži više troškova oko trijebljenja** te zahtijeva dulju zabranu. * Plavači = radnici koji drvo valjaju vukli i dopremaju do ugljišta. ** plevljenja. |