DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 90 — Ujedno se počelo šumsko državno zemljište omedjašivatL Takodjer se je provela i šumska organizacija, te sastavila instrukcija za šumarsku službu kod kotarskih ureda, koja u glavnom još i danas vrijedi. Pri sastavljanju ove instrukcije bile su mjerodavne uredbe navedenog turskog šumskog zakona. U ostalim turskim pokrajinama ostalo je sve pri starom. Sto će u skorašnje doba najnoviji ratni dogodjaji u šumarskom pogledu donjeti balkanskim pokrajinama turskoga carstva, čuti ćemo za kratko vrijeme, dok zanijeme puške i topovi, te dok tužnoj raji nakon težkog 500 - godišnjeg robstva sine opet sunce slobode, a s njime i sretnija budućnost zapadne prosvjete! Naša balkanska braća zelene struke imati će doskora pune ruke posla, jer će osim osnivanja „gajeva pobjede" trebati po šumarskoj znanosti urediti postojeće ali težko zapuštene šume oslobodjenih si sunarodnjaka, da one budu ono što im je i zadaća: korist naroda i države, a užitak putnicima i planinarima svih mogućih naroda, koji će doći, da vide, gdje se je odigralo krvavo kolo izmedju iztočne i zapadne kulture — za vječna vremena ! 0 kagjenju ćumura.* Praktična crtica sa osobitim obzirom na najnoviju literaturu, ekstenzivno gospodarenje te prilike u balkanskim zemljama uz originalne snimke iz Bosne i Hercegovine. Piše Dragutin vit. Wessely, Razvijanjem industrije u balkanskim zemljama stupiti će na dnevni red i gospodarenje u balkanskim šumama, a gdje se radi skupoga povoza iza dobivanja cijepane japije** ne isplaćuje izragjivanje bukovog drveta u gorivo, pružati će i kagjenje ćumura, — umanjenjem objama drveta na polovicu, a težine na četvrtinu, — željeno ukorišćenje velikih drvnih zaliha. * paljenje ugljena. ** gradje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 91 — Gdje vlada primitivna domaća željezna industrija racijonalno je kagjenje ćumura neobhodno potreban faktor za njeno daljnje razvijanje. Domaći je narod u ovim zemljama i u prijašnje vrijeme ćumur kadio, ali je upotrebljavao način kagjenja bez glave (na žežnici) te je potrebno, da se u tome zanatu po novom načinu što bolje usavrši. Radi vrlo brdovitoga položaja ovih zemalja valjalo bi uvesti što više prometna sredstva slična onima u Alpama. Obično vlada šumsko ili takozvano prolazno kadjenje, koje se sa micanjem sječine premješta (slika 2), a samo na pojedinim mjestima, gdje vodene spuzaljke dobavljaju znatnu količinu drveta, može se urediti i stalno kagjenje (si. 15. i 16.). Stalno kadjenje upotrebljuje se redovito i kraj velikih pilana, jer se njime velika množina odpadaka pretvara u ugljen, da neide u kvar. U korist što potpunije slike ove grane šumsko-kemičke tehnologije obragjivat ću u slijedećem sa najširega gledišta dobavljanje drveta, kagjenje ćumura te izdavanje i zaračunavanje posla, a držati ću se najkraćeg, i jezgrovitog prikazivanja, ne bi li onaj čitaoc, koji dolazi u priliku, da praktično upotrijebi ovu praktičaru namijenjenu crticu, sbilja u njoj našao uputu, koju traži. Svakoga onoga pako, koji poznaje njemački jezik, a želi se potanko upoznati sa kagjenjern ćumura, upozoravam na izvrstnu praktičnu i opširnu knjigu u ovoj struci Ferdinand Denz: Die Holzverkohlung, a za dobivanje produkata suhe de stilacije i tvorničkoverkohlung. uregjenje Klar: I. Technologie der HolzPremda seO i izdobivanj u mekoga drveta drveta . ćumur kadi, igra bukov ćumur glavnu ulogu te prema tome dolaze najprije u obzir čiste bukove sastojine pa mješovite sastojine bukove sa jelom ili rjegje omorikom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 92 Iz mješovitih se sastojina najprije koristi cjepko bukovo drvo za podvlake i šubije ili drugu cijepanu robu, onda se siječe drvo za kadjenje ćumura, a na posljetku tek sijeku se stabla crnogorice. Ovaj je red u koriščenju usvojen sa gledišta gojenja šuma, pošto dobivanje cijepane japije predstavlja oplodnu sječu, a dobivanje drva za ćumur intezivno svijetlu (Lichtschlag), odnosno prijebornu (prebirnu) sječu. Štetno je što dobivanje četinjačnoga drva koriščenje zaključuje, jer se usljed toga katkada ne iskoristi meko ogrjevno drvo i otpatci, dočim bi se i oni dali upotrijebiti, da kagjenje ćumura završava iskorišćivanje. No taj red sječe usvojen je s toga razloga, pošto u mješovitim sastojinama jele i bukve treba jelu u ranijoj mladosti osobito štititi, da ju bukva sasvim ne zaduši, a osim toga se takogjer u takvoj mješovitoj sastojini već iz financijalnih razloga preporučuje prelaz k čistoj crnogoričnoj sastojini Kao što se već iz predstojećega vidi, vlada gospodarenje prijebornim (prebirnim) sječama, pri čemu se, gdje je to nužno, potpomaže umjetnim pomlagjivanjem. Ovo je potonje obično nužno samo pri sastojinama, koje se sastoje samo iz starijih stabala u kojima je naravno nasijavanje i uz dovoljan broj sjemenih stabala katkada nedovoljno, dočim je u tipičnim prijebornim sastojinama, uz jur od prije postojeći pomladak, usljed oplodne sječe obično nikao dovoljan podmladak. Pošto se uz extenzivno gospodarenje, kojemu su ovdašnje prilike uzrok, vraća koriščenje na istu plohu istom iza dugog, skoro ophodnji jednakog vremena, valja ostaviti samo onoliko stabala, koliko ih je dovoljno, da svojim sjemenom osiguraju svukuda pomlagjenje, i pruže tlu još dovoljno zaštite Kod sastojina visokoga, tankoga uzrasta korisno je radi pogibelji snjegoloma, poledice* ili izvaljivanja po vjetru preostaviti stabla u hrpama. * kitine. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 15 <-- 15 --> PDF |
9.3 A Mi* i . ´ T ´" . . < l´ y ..´ - " , . -; f */: ´ . ´ r ^ :. v - ´*iîS : , . ,.´\ ""´ : 5,´; SI. 1. Sadjenje omorike u ćumurnoj sječini. SI. 2. Šumsko kadjenje sa podzidanom upinom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 94 — U mješovitim se sastojinama mogu bukova stabla katkada i sasvim isjeći, a inače se sijeku stabla za kadjenje ćumura prijebornom sječom uz koriščenje od po prilici 40—70% drvne sadržine sastojine. Sa gledišta gojenja šuma valjalo bi još pako slijedeće istaknuti : Stabla bi se morala doznačivati po šumarski dovoljno naobraženim organima. Obaranje bi se moralo izvadjati uz po mogućnosti što manje ozlegjenje preostajuće sastojine. Sječa neka se dovrši u roku jedne godine bez naknadnoga doznačivanja, pošto od ovoga potonjega jako trpi podmladak. Plavačima* valja doznačiti stalne puteve, te paziti, da ovi ne upotrebljavaju za svoje svrhe najljepša stabalca podmlatka. Sada ću last not least spomenuti kulture, te branjevine. Nijedna sječa, gdje su prije vladala stara stabla, ne bi smjela ostati, a da se ne zabrani. Sjećam se slučaja, gdje su koze bukov bujni podmladak do polovice ljeta pretvorile u suhu šištru bez lišća, dočim su sijane omorike istom onda od koza trpjele, kad je bukovina bila već listom propala. Sa gledišta narodnoga gospodarstva teško je za sada u ovim zemljama uspostavljati branjevine u dovoljnoj mjeri, pošto se stanovničtvo prema brdovitome položaju ovih zemalja bavi mnogo stočarstvom, pri čemu koze — na žalost — ne igraju baš zadnju ulogu. Sto se pako tiče umjetnoga pomlagjivanja, valjalo bi prije svega usporediti sijanje i sagjenje. Sijanje je jeftino te je svukuda pri dobrome zemljištu kao sijanje u kućice upotrebivo, no ono poglavito uz panjeve, traži više troškova oko trijebljenja** te zahtijeva dulju zabranu. * Plavači = radnici koji drvo valjaju vukli i dopremaju do ugljišta. ** plevljenja. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 95 SI. 3. Velika vodena spuzaljka. SI. 4. Glava velike vodene spuzaljke. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 96 — Sagjenje je skuplje no ima uspjeh i pri slabijem zemljištu;; zahtijeva manje troškova oko čišćenja kultura, te biljke odrastu mnogo prije da ih nemože blago pogaziti ni ogrizati. Od vrsti drveća upotrebljavat će se najviše crnogorica i to u prisojnim položajima (rijetko) bor, a u osoju omorika (si. 1. na str. 93.)- Sto se starosti tiče, ne može se pri upotrebi skuplje sadnje dosta preporučiti, da se uzmu starije, jake, presagjene biljke. Biljke se odgajaju što bliže u rasadnicima, ili se uzimaju iz sastojina i to osobito onih, koje su umjetno pomlagjene sijanjem u kućice, te ovo zadnje takogjer valja uvrstiti megju koristi sijanja. O radu i radnjama pri sijanju i sagjenju sve je već opće poznato, s toga neka ovdje samo slijede nekoja specijalna opažanja. Pri vagjenju biljaka iz rasadnika ne može se dosta oprezno postupati. Najbolje je sa lopatom cijeli red otcijepiti te onda više biljaka izvaditi obim rukama i tako s njih otresati zemlju. Voda je pri presagjivanju zlata vrijedna. Pošto je biljka pri isušenju i umiranju najsitnijih žilica jako u dobavi vode i hrane spriječena, te slabije biljčice usljed toga i uginu, moraju biljke, dok opet u zemlju ne dogju, neprestano da leže u vlazi. Ne preduboki laki kotlovi najbolje služe za ovaj posao. Ne u broju dnevno posagjenih biljaka, nego u broju onih, koje će se primiti, leži. uspjeh, te valja u tome pogledu radnike, koji se rado velikim brojevima diče, osobito nadzirati. Pri sijanju u kućice je rad kašnjega trijebljenja bolje pomno načiniti manje te većih kućica, a u svaku valja usaditi po kočić. Izradba drva za ćumur izdaje se radnicima obično uz ucje nicu po prostornom metru. Prosječne cijene od stabla prepo ručuju se jeftinoće radi samo za privatne posjednike, ako se drva ne slažu, uz strogo nadziranje te brzi izvoz, a za manje količine. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
97 4 ; ´ , t ´ ,´i . ..´.;´ «t a -I .. SI. 6. Kako se pravi suha spuzaljka. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 98 — Doznačene se sječe podijele u linije, a pojedine se radničke kompanije smjeste u njima po svojoj jačini. Pri manjim partijama radnika, te nestalnim radnicima, korisno je izdati takodjer i posao u manjim partijama uz direktnu plaću, pošto ono osigurava jednostavno poslovanje a i radnici se obično ozlovolje čekajući dugo na obračun. Godišnje doba upliviše samo u toliko na sječu, što valja da su drva pri kadjenju po mogućnosti suha, te što to takodjer šumogojni obziri zahtijevaju. U brdovitim predjelima padne zimi obično tako dubok snijeg, da je izragjivanje drva na mnogo mjeseci onemogućeno, te ondje valja sjeći i izragjivati u blažije godišnje doba, dapače i u samome ljetu. U tome pogledu imade bukva dobro svojstvo, da se zračno složena jako brzo osuši te se često još iste godine može pri kagjenju upotrijebiti. Za kagjenje bi dakako bilo najpovoljnije što sitnije drvo, ali je ovdje odregjena granica troškovima oko usitnenja U glavnome se može kazati, da je drvo izragjeno pod uvjetima za gorivo takogjer i za kagjenje sasvim prikladno, a dužina cjepalja može da bude i l-50 m. Granje i oblice treba u dužini od 1 m izragjene napose složiti, ako će se i ovo koristiti, a to ovisi opet o udaljenosti mjesta kagjenja te o sredstvima za dobavljanje Sanjkanje dopušta, spuzaljka i plavljenje* isključuje tanke sortimente. Sto se obaranja tiče vladaju i ovdje opća pravila. Dobra izradba zahtijeva slijedeće : Grane i kvrge treba da su po mogućnosti glatko otesane Tražene se duljine treba točno a debljine po mogućnosti držati. Sva trula mjesta valja odcijepiti, što je od velike važnosti, pošto ćumur iz trulog drveta jako dugo tinja. Pri slaganju treba zahtijevati, da pojedine kamare** stoje po mogućnosti slobodno i na podlogama te da su okomito, * Plavijanje privlačenje po ljudima, ** Kamare : složaji ili hvati. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 99 — ^ns^iP^ :-\f SI. 7. SI. 11. SI. 8. \./.^- Sl. 12. SI. 13. SI. 9. SI. 10. SI. 14. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 100 — gusto i čvrsto složene. Kvrge i nepravilne komade valja složiti pri vrhu. Višak u visini za svaki metar mora biti 15 cm., pošto se ćumurska drva — osobito .5 m. duga — obično ne mogu dovoljno gusto složiti. Na obroncima mjeri se kao duljina, tako i visina okomito odnosno paralelno´ sa obronkom. Primaju se samo cijeli metri, a na svakoj se kamari kolobrojem udari tekući broj i dužina, Kod primanja ocjenjuje se izradba škartiranjem od polovice metra na više. Dva radnika mogu uz srednje odnošaje pri duljini drva od 1*5 m. oboriti i izraditi te složiti 6—8 pr. m. za dan. Prije no što će se drva za ćumur pomicati, uvijek valja sastaviti kalkulaciju, da li nije cjeli shodnije kagjenje na licu mjesta, te dostavljanje gotovoga ćumura (si. 2. na str. 93.). Ako kagjenje zaprječuju neotklonive zapreke, valja se odlučiti na način plavljenja drva. Najrašireniji je način sanjkanje, onda vodena, suha, te zemljena spuzaljka, pa nošenje i bacanje. Sanjkanje je jednostavno i jeftino, te se ne oštećuju ni najsitniji sortinenti. Na povoljnome zemljištu put za saone ne iziskuje skoro nikakovih priprema. Pri odviše ravnim položajima umanjuje se trenje poprijeko položenim oblicama i mazanjem saona. Na stranama valja ovakove putove istom iskopati. Oni su 1 m široki, a imaju po mogućnosti jednoličan pad od 30°/0. Radnik može za dan načiniti 5—50 m. takovoga puta. Uz srednje okolnosti i udaljenost od 100 m može 12 pr. m. ili uz udaljenost od 500 m . . 6 pr. m. drva odsanjkati uračunavši već i pravljenje puta. Uz načinjene puteve umanjuje se ovaj posao za V«—V«. Vodena spuzaljka (si. 3. i 4 na str. 95.) prema solidnoj, stalnoj napravi, te velikim udaljenostima, zapravo ne spada megju sredstva za plavljenje (Ruckungsmittel), nego megju sredstva za dostavljanje drveta (Transportmittel). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 101 SI. 15. Postavljanje žežnice. !.0 ^^^sCW3^ SI. 16. Stalno kadjenje blizu glave vel. vodene spuzaljke. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 102 — U Bosni se za dostavljanje najrazličitijih sortiraenata .upotrebljava u daljinama od 20 km i više, a mreža joj suhih spuzaljka (si. 5. na str. 97.) pribavlja veliku količinu drva, koja je nužna, da se ovo skupo sredstvo za dostavljanje (do 10 K po tek. metru bez vrijednosti drveta) isplati. Suha se spuzaljka izmegju ostalih najviše upotrebljava, a gradi se od najjednostavnijeg oblika iz položenih cjepalja na najraznije načine (si. 6. na str. 97.)´k Radnici grade ovakove spuzaljke bez izmjerene trase i uz najteže okolnosti, a troškovi iznose po tek. m 60 h — 1 K 20 h. Pri primanju valja spuzaljku ispitati obzirom na solidnu gradnju, te sposobnost za dostavljanje drveta, pri čemu valja osobito paziti na vrijeme, pošto je spuzaljka, koja se uz vlažno proljeće vrlo dobro upotrijebiti dade, kadkada kroz cijelo ljeto za plavljenje nesposobna. Pad iznosi 30—40% i više. Zemljene se spuzaljke* uregjuju i upotrebljavaju u strmim položajima, gdje su već od prirode dane, a mane su im jako oštećenje i gubitak na drvetu, te prouzrokovanje selina i bujica. Najskuplji je način plavljenja nošenje i bacanje, te se samo iznimno upotrebljava za pojedine pod upinama(ugljenicima) stojeće kamare ili u kršu, ako je drugi način plavljenja isključen, Plavljenje se ćumurnog drva izdaje obično po pojedinim linijama kagjenja, a izvagjaju ga posebni plavači. Gdje pako ćumuraši prezime, korisno je, da oni, ako položaj dopušta zimsko plavljenje, obave taj posao. Osobito ondje, gdje se drva sanjkanju, ne smiju se kod upine bez reda nabacivati, nego ih valja složiti´ u velike kamare. Da se uvijek omogući uadgledanje plavljenja, treba da plavači napose slože brojne cjeplje** splavljenih kamara II. O k a g j e n j u ć u m u r a. Prije no što se osvrnem na pojedine poslove pri kagjenju, prikazati ću praktično ono, što je g. šumar Denz u svome već * Zemljena spuzaljka = točilo. ** tj. na kojima je broj kamare bio udaren. (Vidi str. 100.). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 103 SI. 17. Nadopunjivanje žežnice. SI. 18. Prevoz ćumura na kolima. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 104 — prije navedenom djelu inicijativno napisao pogledom na dva glavna znanstvena pitanja o kagjenju ćumura kao takovom. G. šumar Denz uspostavio je u opreci sa dosadašnjim znanstvenim stanovištem slijedeće stavke* : I. Pri kagjenju ćumura u žežnicama** ne postoje dva različna procesa: nepotpuno, (djelomično) izgaranje, s kojim je skopčan gubitak na drvu, te suha destilacija drveta, koji uzajamno djeluju tako, da izgaranjem proizvedena toplina prouzrokuje suhu destilaciju ostaloga, u žežnici se nalazećeg drveta, nego : pošto je izgaranjem drveta u žežnici polučena ona toplina, u kojoj leži temperatura kagjenja u žežnici složenih drva, nastupiti će kagjenje, te će se žežnica iskaditi bez daljnjega upliva tugje, izgaranjem proizvedene topline. Iz ovoga on crpa slijedeću definiciju : »Kagjenj e ćumur a u žežnicam a jes t uslije d ograničenoga pristupa zraka podvezano (utiš a n o, prigušeno), te zbog toga nepotpuno izgaranje— kagjenje — k oj e prouzrokuje smanjenje objama drveta na ob jam konačnoga proizvoda, ćumura, bez da bi po nastupu kagjenja s time bio skopčan gubitak na supstanciji uslijed pravoga izgaranja." (»Die Holzverkohlung in Meilern ist ein zufolge beschrankten Luftzutrittes gedampftes, dahef unvollkommenes Brennen — ein Schwelen — welches das Schwinden-des Holzvolumens auf das Volumen des Endprodukten, der Kohle, mit sich bringt, ohne dass nach erfolgcen Eintritte des Schwelens ein Substanzverlust durch wirkliche Verbrennung damit verbunden wâre«). Na razjašnjenje ove definicije, kao što i slijedećega primjećujem, da je pisac praktičar, a ne teoretički naobraženi kemičar kao n. pr. Klar te nije znao drugačije da ocrta onaj posebni proces izgaranja. * Nezavisno od ove Denzove radnje, a dokazom za istu otkrio je Klar t zv. eksoteričnu toplinu pri suhoj destilaciji drveta. ** žežnica = ugljenik. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 105 — Naši ćumuraši dobro poznavajući i shvaćajući ovaj proces kažu, da se ćumur »kadi«, a ne »pali« te sam se ja za Den zov tehnički izraz »das Schwelen«, premda u opreci sa pravim značenjem te riječi, koja znači smanjenje objema uslijed top line, poslužio isto kao što za ćumurenje (koju riječ naši ćumu raši ne upotrebljavaju) našom riječi »kagjenje«. Tumačeći predstojeću definiciju nadodaje pisac: »Postupak pri ćumurenju uz pristup zraka je dakle na ravan, jer se dogadja po općim zakonima izgaranja; onaj kod suhe destilacije drveta prisiljen, prouzrokovan .uslijed tudje top line na drvo«. Ovaj se »naravni« postupak na drugom mjestu tumači: »Onaj stupanj topline, koji sebi zdravo, suho drvo pod utjecajem prave količine zraka te sortimentu odgovarajuće veli čine žežnice samo proizvadja, te onaj tok, koji kadjenje usvoji, ako na nj ne djeluju nikakve pospješujuće ili zaprječujuće sile, .je za kadjenje ćumura u žežnicama najpodesniji«. II. Temperature mjerene pri suhoj destilaciji drveta ne smiju se primijeniti i na kadjenje ili dapače (kao što Bersch) pretpostavljati usljed pristupa zraka još više temperature sve do bijele zere, pošto se temperatura pri kadjenju u žežnicama, nasuprot one pri suhoj destilaciji od 360°—430° C, kreće samo u visini od 240—280" C. Ovdje dakle «ne može biti govora ni o žezi, vatri ili palenju. Ja ću u slijedećem na temelju priklopljenih slika, te stečenoga iskustva u ovoj struci pokušati, da opće razumljivo prikazem ono, što je jezgra predstojećih dvaju stavaka, koje uz mnoge pogrješke u znanstvenom tumačenju, sačinjavaju temelj novome shvaćanju ovoga procesa, što će se g. šumaru Denzu kao nagrada za njegova mnogogodišnje i skupe pokuse, koje je ovaj stručnjak, žrtvujući za njih i ono malo svoga imetka, neobičnom ustrajnošću proveo, uvijek pripoznati morati * * * |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 106 — Slika 7. predstavlja nam žežnicu, pošto je u nju metnuta vatra (a). Zrak pristupa kroz otvore na podnožju (b), otvoreni kabao* vuče kao dimnjak (c), a lako zapaljivi materijal kod (a) (sitno iscijepano drvo i sitni ćumur) gori kao vatra u peći. Zaostatak je iza ovoga izgaranja pepeo, a za kagjenje je to gubitak u ime potpaljivanja. Temperatura sliči onoj u našim običnim pećima. Na slici 8. zrak opet pristupa kroz otvore na podnožju, ali je kabao zatvoren, te više ne vuče, a gorivo stoga više ne gori plamenom, nego je u užarenom stanju, a vrućina prolazi kroz naslagano drvo te se absorbira zajedno sa nastalom parom u pokrovu (žežnica se znoji.) Proizvod je ovoga nepotpunoga izgaranja uz pristup zraka uslijed visoke temperature pepeo, te malo vrijedni, raspucani, laki, sitni ćumur, dakle za kadjenje slijedi djelomični gubitak na drvetu za isušivanje u žežnici složenih drva. Temperatura je 420° C i više. U slici 9. kabao je napunjen gorivom, ali nije zatvoren, te se ono podvezano (gedampft) izgaranje (zera) povlači polako u glavu, gdje se u slici 10. širi usljed prvih dimnih rupa (d). Pristup je zraka sa podnožja u gornje partije tako neznatan, da se drvo više ne može da užari, temperatura se je spustila po prilici na 300° C te nastaje onaj* proces, koji g. šumar Denz označuje kagjenjem (u smislu Schwelen). Proizvod je usljed visoke temperature i pristupa zraka takogjer malo vrijedni ćumur iz kabla, te pepeo. U slici su 11. i 12. otvori na podnožju (b) zatvoreni, pristup zraka kroz sredinu žežnice ima svoj kraj i svaka se ovdje nalazeća zera mora bezuvjetno utrnuti. Od sada je centralna partija žežnice pasivna pri kagjenju te ovdje ne postoji zera, čija bi toplina prouzrokovala kagjenje ostaloga, u žežnici složenoga drveta. Zrak od sada pristupa sa oboda žežnice kroz uzdušne rupe ili kroz pokrov (e). * kabao — grlo — dimnjak. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 107 — Sta se sada dogagja u žežnici, pokazuju dimne rupe. One najprije odvagjaju vodenu paru, prouzrokovanu toplinom: približavajućeg se pojasa kagjenja. Ako je dim žutosmegj, kiseloga, bockajućeg mirisa, znak je, da pojas kagjenja baš prolazi mjestom dimnih rupa. Ovdje se uz ograničeni pristup zraka usljed procesa kagjenja t. j. nepotpunoga izgaranja bez efekta svjetlosti povisi temperatura na 240—280° C, drvo uz izlučivanje mjehurića posmegji te pocrni i tako se pretvara u ćumur. Širina se onoga pojasa kagjenja mijenja izmegju 8 — 12 cm. te napreduje proporcionalno sa pristupom zraka sve polaganije prema centrumu žežnice. Pred ovim je pojasom drvo, a za ovim pojasom polako ohlagjuje gotovi ćumur. Proizvod je ovoga procesa ćumur, koji usljed niže temperature pri kagjenju sadržaje više katrana, teži je i čvršći, te radi toga kud i kamo odlikovaniji ispred retortnoga. Dopustimo li, da zrak po dovršenomu kagjenju (što pokazuje svjetli do modrušasti dim iz dimnih rupa) dalje struji kroz pojas kagjenja, izgara ćumur nepotpuno, te slijedi gubitak na objamu i kakvoći. Temperatura se usljed ovoga izgaranja povisi, te se može ćumur ili užariti ili izgorjeti. Pri koncu kagjenja (si. 13.) pristupa zrak u velikoj množini i nerazdijeljen pojasu ćumurenja, te se ovaj zato odviše ugrije, pa će se kadkada pri podnožju i užariti. Posljedica je opet malo vrijedni, laki, raspucani, sitni ćumur. Iz ovoga primjera za kagjenje ćumura u žežnicama, slijedi osim prije navedenoga još slijedeća praktična stavka (po Denzu) ; »Kagjenje ćumura u žežnicama pruža uz j eftin e jednostavne pripreme, uračunavši već minimalni gubitak za upal j en je, bez daljnjega gubitka na gorivu po prilici 45—50% (Denz kaže preko 50%) objama (pr m.) potrošenih drva najboljega talijoničnog ćumura«. Ako još usporedimo ovaj rezultat sa onim pri suhoj destilaciji, slijedi takogjer dokaz, da se pri kagjenju_ u žežnicama. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 108 — ne smije uračunati za uzdržavanje suhe destilacije gubitak u ime goriva. 1. O gradnji upine1. Dolinsko je dno u brdovitim predjelima radi lakoga plavljenja drveta, blize vode i zaštićenoga položaja najprikladnije za gradnju upina. Pri dobroj zemlji te dovoljno ravnoga prostora zaokruži se krug od 8—12 m. promjera, uredi se kao lijeha u bašći, sbije se, te se još prema sredini nadoda toliko zemlje, da voda sa sviju strana otiče s upine. Sto je zemlja nepropustnija, to je upina bolja, pošto je onda manji promah kroz upinu, a ovaj, pošto se njime ne može vladati, dakako upliviše jako nepovoljno na tok kagjenja. Vodu, koja otiče sa upine, valja jarkom odvesti, jer ćemo kasnije upoznati veliku štetu mokre upine. Pri uskome dolinskome dnu valja, kao što i u stranama, upine polovicom podzidati santračama, a polovicom ukopati u zemlju (si. 2.) Različite santrače pokazuje slika, a princip je, da imaju dovoljnu nosnost, te da se pod žežnicom svukuda nalazi sloj od najmanje 60 cm. dobre zemlje bez kamena, jer kao što ćumuraši kažu, nakon povlači vatru, te takogjer djeluje jako nepovoljno na kagjenje. Upine treba po mogućnosti graditi već prediduće godine, da se slegnu prije upotrebe. 2. O postavljanju žežnice. Cumuraš zabije u sredini upine četiri široke letve u četvorini sa stranicama od 30—40 cm. Ove su na nekoliko mjesta prućem svezane, te čine kabao2. (Vidi si. 7. a do c i si. 14. a). Na drugi, manje zgodan način zidaju ćumuraši kabao iz sitnoga drveta kao dimnjak. Oko ovoga se kabla pri dnu složi iz tankoga, suhoga drveta ćunj za upaljivanje (si. 7 a.) Cijela ostala žežnica stoji na ćupriji.3 (si. 14.) Ta ćuprija se načini postepeno (si. 15.) sa donjim spratom4 (radnici kažu samo štoz — Stoss) u dvije 1 upina-ugljište ili gumno, na kom će se složiti ugljenik. * dimnjak. 3 podloga. 4 sa prvim- redom stubočke postavljenih cjepanica. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
» — 109 — naslage radijalno i tangencijalno položenih, tankih cjepalja i oblica, čuva drvo od propadanja u zemlju, prima propadajuću sipku zemlju sa pokrova (stup — Gestiibe), reguliše pristup zraka, te umanjuje količinu opetaka (Brânde).* Sada počima postavljanje prvoga sprata (si. 7. /.), te se jače cjepanice postave stubočke odmah u blizini sredine. Mokro drvo valja metnuti u gornji sprat, jer će tamo uz dovoljno grijanje najmanje škoditi. Drva se .postave na ćupriju uvijek debljim krajem prema dolje, te se tako postigne pokos žežnice. Drugi sprat (si. 7. //.) mora imati radi okruglosti žežnice veći pokos, a taj se postigne čunjem u sredini iz sitnijega materijala. Nad ovim stoji treći sprat (si. 7. ///.) ili ako se taj ne gradi, neposredno glava (die Haube). Ova se što gušće složi iz tankih, kratkih komadića, da zapriječi prosipanje zemlje sa pokrova u žežnicu. Radi toga se složena žežnica takogjer još i »pošajta« (das Ausschmâlen t. j . pukotine se na obodu zatvore tankim cjepljama i oblicama. Jedan radnik složi dnevno 10—15 pr. metara drva. o j ~-~ ~ ~ MI-V r „ r obod2 X visina badrzina se zezmce računa približno po lormuh 8 ^ Tome se prema obliku dodaju ili odbijaju postotci. Točnije se sadržina računa kao sbroj dvaju paraboloida, od kojih se prvi računa iz ukupne visine žežnice i gornjega oboda, a drugi iz visine i donjega oboda spratova. Za proračunavanje objama žežnica ima posebnih tablica. Po ovim se podacima unese svaka žežnica u knjigu o žežnicama (Meilerbuch) i na drvenu tablicu, pričvršćenu kraj žežnice, te se tamo drži u evidenciji pogledom na trajanje kagjenja, dobitak ćumura i osobite zgode. 3. O zašćupavanju žežnice** (pocrnjivanje — des Schwarzen). Žežnica se pokrije slojem jelovih grančica, paprati ili lišća ili se ono poreda tako, da lišće dodje na * dobro nepougljenito drvo, koje se mora još jedanput paliti, vidi st. 110. al. zadnja. ** pokrivanje ugljenika zemljom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 110 — glavu, a paprat ili granje na bokove žežnice. Ovaj zeleni pokrov (Rauhdach) treba da je tako gust, da se zemlja ne prosipa u žežnicu. Upotrebljena zemlja treba da je sasvim sipka, nabaca se u debljini od 20 — 25 cm., te se lopatama stlači, a na glavi stuče. Upotrebom ova zemlja od produkata kagjenja sasvim pocrni, te se onda zove stup (das Gestube). Nova zemlja i prestari stup slabe su kakvoće za zašćupavanje. Kod žežnica sa strmim pokosom podupire se stup postavljenim i položenim cjepljama (vidi si. 17.) Za zašćupavanje žežnice trebaju ćumuraši uz zgodne prilike 4 — 6 nadnica. 4. Metanje vatre u žežnicu i kagjenje obragjeno je već donjekle na primjeru za teoriju šumara Denza, te još popunjujući slijede neka opažanja. Najpodesnije je vrijeme za »metanje vatre« (tako se izrazuju ćumuraši) rana zora prije izlaza sunca, a ovaj se proces obavlja tako, da se u kabao bace 2 — 3 lopate zere te sitnih drva (opetaka) i sitnoga ćumura (si. 7. a). Pošto se vatra tako razgorila, da se više nije bojati, da će se utrnuti, nadometne se još goriva, a kabao se zatvori (si. 8.) Usljed toga se žežnica grije, a drvo se suši (das Vorwârmen). Ovo sušenje drva traje prema njegovoj kakvoći nekoliko dana. Daljnji se postupak razabire iz predstojećega primjera (si. 9—13.), a dimne se rupe (d) pomiču uvijek za jedno 30 cm. naprijed, čim svjetlo-modri dim pokazuje, da je kagjenje dovršeno. Vazdušne rupe (e) stoje po prilici 1 m. niže od dimnih, a množinom ovih rupa reguliše se tok kagjenja. Kadkada ih u opće nema, te zrak pristupa samo kroz pokrov (si. 12.). »Žega ruča« a ćumuraši joj pripravljaju »ručak« iz sitnih drva (opetaka) ili sitnoga ćumura, te kažu, da u tu svrhu ne valja žaliti ćumura, jer ćumur da ragja opet ćumur. (Opetci su uslijed pomanjkanja zraka nedokagjeni dolnji krajevi cjepalja iz dolnjega sprata ; ima ih tim manje, čim je bolje načinjena ćuprija, a upotrebljavaju se pri potpaljivanjunadopunjavanju žežnice). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— . — Ovo nadopunjivanje (das Nachfullen), koje nastupa uslijed :slegnuća iskagjenih drva, djeluje nepovoljno na tok kagjenja, aranjem pokrova zrak dobije pristup u žežnice, te Denz dobro preporučuje, da se na mjestima, gdje će trebati po više puta nadopunjavati, načini iz drveta guta, koja se mjesto drugoga ručka zabije u žežnicu. Pri radnjama na žežnici mora ćumuraš po propisu uvijek hodati na daskama, pošto se propadanjem u žežnicu mogu dogoditi najopasnije nesreće. Vrlo je zanimljiv fenomen pucanje žežnice (das Schutten), koje nastupa uslijed pare ili plinova. Žežnica eksplodira, te pri tome odbacuje djelove svoga pokrova, a kadkada i sama drva. Zanimljivo je opažanje, da žežnica, prije no što će pucati uslijed pliuova, potegne zrak u se. Ćumuraš se ovoga pojava zbog velike štete i napornoga posla jako boji, a može ga kadkada u pravome času otkloniti zatvaranjem dovoljnoga broja ili svih rupa. Žege pucaju samo do nastupa pravilnoga toka kagjenja. Kakvoća drveta djeluje na kagjenje kako slijedi : Mokra drva valja dugo sušiti (predgrijavati — das Vor warraen), žežnicu često nadopunjivati, jer ova rado puca. Takova se drva teško upale, a kagjenje je parom vrlo pos pješeno, te daje jako raspucani (lisnati), malo vrijedni ćumur. Trula drva drže dugo žaru, prouzrokuju previsoku tem peraturu, daju meki, laki, tamno crni ćumur, koji odaje boju, a jer dugo potajno tinja, osobito je pogibeljan. Krupna drva teže pucaju u kagjenju, kade se dulje i tre baju veći promah. Duga je drva teško gusto složiti, zrak dakle ima odviše pristupa, žežnica se napravilno sliježe, te traži mnogo nado punjivanja. Veliki upliv na kagjenje ima voda. Ovdašnji ćumuraši kažu punim pravom : Voda popije ćumur. Vrući se ćumur uslijed vodene pare mahom raztvara. Nekoliko udubina u upini, u kojima se nakupi voda, žderu ćumur na vreće. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 112 — Na žežnici može biti voda štetna, ali i veoma korisna. Dugo kišovito vrijeme ili snijeg pospješuje kagjenje, troši ćumur i oteščava čišćenje, ali stup treba da je uvijek vlažan, jer se inače osipa i prosipa u žežnicu, uslijed čega ćumur na nekim golim mjestima izgori, dok se na drugima i kagjenje uguši. Posao je oko takove žežnice zbog propadanja i prašine jako tegotan, te žešnice valja za vrijeme vrućih mjeseci često polijevati. Zežnica od kojih 150 pr. m. gori po prilici dv^je nedjelje. 5. 0 čišćenju žežnice, te vagjenju i sortiranju ćumur a. Dokagjena se žežnica čisti. Ćumuraš u pojasima djelomično skida pokrov, zasjecka sloj lišća ili grančica te usitnjenim pokrovom opet pokrije žežnicu. Pristup je zraka tako potpuno otklonjen, te se šežnica hladi 2 dana. Sada se ćumur vadi tako, da ćumuraš grabljama skine jedan dio pokrova, te kukom izvlači komade ćumura. Ćumur se vadi (štora; — des Stôren) sa oboda ili u spratovima. Pri prvome načinu obilazi ćumuraš žežnicu vadeći ćumur, a pri drugome vadi ćumur u vodoravnim slojevima sa vrha počevši. Ovaj se potonji način osobito preporuča za velike žežnice, jer propadajući stup odklanja svaki pristup zraka. Vodu neka ćumuraš pri vagjenju ćumura što manje upotrebljava, jer se njome zbog pucanja kakvoća ćumura znatno ošteti. Tinjajuće komade valja napose utrnuti. Izvagjeni ćumur treba da leži najmanje 6 sati na upini, a štiti se od kiše lakim, drvenim 1 m. širokim, a 2 m. dugim krovovima. Ćumur se puni u vreće (po prilici 0.18 pr. m.) grabljama, kojima zubci stoje u razmaku od 4 cm., te služi kao talijonični ćumur. Ostali se ćumur do veličine oraha može upotrijebiti za razne svrhe kao sitni ćumur. Dobar talijonični ćumur treba da je čvrst, u velikim ko |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 113 — madima, jasnoga zvuka, crne boje sa plavkasti m sjajem, mora da se lomi školjkasto uz oštre bridove, te da pokazuje jasno teksturu drveta. Predugo kagjeni ćumur je lak, tvrd, sivo crn sa srebrenim sjajem. Pri kagjenju uz mnogo mokrine postane ćumur težak, manje tvrdoće, te se ne sjaji. Prostorni objem ćumura iznosi pri školovanomu osoblju i suhim drvima po mome iskustvu 45 —50% prostor noga objema potrošenih drva. U slijedećoj su tablici navedeni konkretni rezultati ispali sbog djelomično upotrijebljenih sirovih drva, te nepotpuno školovanoga domaće osoblja, nešto slabiji. D r v a Ćumu r Ćumuraš od prošle godine primio sam izradio skupa iz predstojećih drva Prostorni li metar i pr. m. vreća /o Spahić Mustafa 1835 lit 136 2082 935-eo 3411 45 CiSić Ibro 580 171 203 954 429-, 1593 45 Tufek6ić Bajro 876 354 331 1560 701-68 2507 45 Purić Ahmed 860 481 16 1347 568-„, 2095 43 Hećimović Hasan 265 58 411 724 .„ 1084 40 Lužić Suljo 555 429 25 1009 403-eo 1478 40 Dedić Pašo 370 30 544 944 377-<5 1385 40 Halilović Huso — — 763 763 305-5, 1116 40 Čisić Salih — — 693 693 277-„ 1005 40 Čaljaković Ibro — 69 266 335 .´. 497 40 Patković Ardo — — 539 539 215-,, 789 40 Spahić Ardo — — 578 578 mu 840 40 Doller Andrija 700 — 700 32.-,6 1162 « ; Ukupno . . 5320 2403 4505 12228 5195-„ 18962 ». 0 274 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 36 <-- 36 --> PDF |
114 Slijedi primjer knjige o žežnicama : Ćumuraš Mustafa Spahić. Šuma Osoje. Primljena drva : 1835 ... m ođ prošle godine. lil pr. m ođ ove godine. Svega 1946 pr. m. Ž e iÎ n i c e M sadrdala opseg visina kadi se Primjedba a br. žaj je . m pr. m. od do vreća D II 1 35 8-s 206 28/4 12/5 334 III 1 34 &, 178 17/5 31/5 280 I 1 34 3 S 178 21/5 16/6 234* *upina progorila. II 2 37 8-, 211 19.6 5/7 326 III 2 36 3-2 165 24/7 10/8 281 20* \ *mulac. I 2 37 .-, 182 8/8 23/8 302 1 II 3 38 213 23/8 11/9 329 3.J5 III 3 34 .-. 158 25/9 7/10 236 1 3 37 .-. 205 30/9 13/10 384 11 4 24 2 46 30/10 10/11 83 Ukupne > . . 1742 2809 ođ proSle gođint ) . . 340 602 Svega 2082 pr. m. drva i 3411 vreća — 935-60 pr. m. ćumura. Drva primio 1946 pr. m Iskorištenje 45°/„ Sam izradio 136 pr. m. Punjenje vreća 0-274 pr. m. Ovoj tablici primjećujem slijedeće : Upina progori, ako pod žežnicom nema dovoljnoga sloja zemlje, te onda valja ćumur što brže izvaditi, a šteta je, kao što se iz primjera vidi, velika. Ako iza žežnice ostane oveći broj opetaka, to ćumuraši iz njih slože i iskade male žežnice, koje zovu »mulci«, a ćumur se njihov računa k onoj žežnici, kojoj pripadaju. 1 pr. m. na zraku sušenoga bukovoga drveta teži 500 kg. 1. » » bukovog ćumura ..,..» 230 » 1 » » zračno suhoga mekog drveta . > 370 » 1 » » ćumura iz mekog drveta . . . » 160 » 2.2 pr. m. na zraku sušenoga bukovog drveta daju 1 pr. m. ćumura. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 115 — I skorišćenje je dakle po prostornome objamu slaba polovica, a po težini slaba četvrtina iskagjenih drva. Daćumuraššto bolje iskoristi predana mu drva, prodaju mu se ova za cijenu izradbe, a ucjenica se za kagjenje primjereno povisi. III. O primanju, plavjenju i dostavljanju ćumura te izdavanju i zaračunavanju posla. Ćumurske vreće moraju biti iz čvrstoga materijala, formata su obično 90 X 140 cm te drže po prilici četvrtinu pr. metra. Treba da imaju poklopac, halke, te čvrsti konopac za vezanje i dvije ušivene i uvezane drvene kugle za prihvatanje. Cijena je takovih vreća sada bez poštarine oko 3 K po komadu. Ćumur se kraj ceste, da ne kišne, slaže u primitivno natkrivena stovarišta. Sa udaljenih se upina dosanjka, pri čemu čovjek vuče na saonama 3—5 vreća t. j . 1—1*5 pr. m. čumura. Konjske saone vuku 7—10 vreća t. j , 2—3 pr. m. Domaća dvoprežna kola nose na putovima slabije kakvoće oko 25 vreća t, j . 7 pr. m, a jaka kola sa velikim stranim konjima do 40 vreća t. j . 11 pr. metara, što se već smatra rekordom (si. 18). Po kakvoći i padu ceste utare se ćumur pri ponosu za po prilici 7% svoga prostornog objama. Pune se vreće pri natovarenju, sanjkanju, povozu i stovarenju ne smiju bacati i gaziti, a sanjkari i vozari moraju prazne vreće besplatno dostaviti na ono mjesto, otkuda primaju pune. Cumur se na željezničkoj postaji prima od vreće te se ove pretvaraju u pr. m. po broju vreća, koje se sipaju u jedan željeznički vagon. Pravedno je, da se pri ucjenici za kagjenje uzme obzir na razne načine plavljenja i dostavljanja, koje razno smanjuju prostorni objam ćumura, ako se na željezničkoj stanici prima nabaške ćumur od pojedinih kompanija. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 116 — I kakvoća se ćumurova ispituje kod ovoga primanja, te se ćumuraši za opetke, zemlju ili ćumur, koji je uslijed njihove krivnje slabije kakvoće, kazne. Radi manjega trvenja i boljega iskorišćavanja zalihe vreća, korisno je, da se vreće do vrha napune. Ovo će se postići najbolje na taj način, ako se radi slabog punjenja vreća kod pojedinih kompanija nenadano ćumur sandukom od 1 pr. m. mjeri te im se za cijeli taj mjesec računa pronagjena sadržina vreća. Kao što na kolima, transportira se ćumur u vrećama i na šum. željeznicama, te spuzaljkama od žice, rijetko na konjima. Kao što je već prije navedeno, najprikladnije je, da se. drva ćumurašima, ako ne prezime, predaju splavljena kraj gotove upine. Posao se izdaje na ucjenicu radnicima ili poduzetnicima. Pri radu na ucjenicu stoji jedan radnik na čelu kompanije, pogodi posao od pr. m., te je za ukupni posao odgovoran, a njegova partija ima udio na zaradi (kompanija) ili je on plaća po nadnici, mjesečno ili godišnje. Poduzetnici preuzimaju poslovanje u čitavim predjelima, kadkada i ukupnu produkciju ćumura na ucjenicu, te izdaju posao radnicima na ucjenicu, nadnicu, te mjesečnu ili godišnju pogodjenu plaću. Poduzetnici su samo od koristi, ako šumski organi nemaju još dovoljno iskustva u kagjenju, a inače samo onda, ako su u stanju, da vode posao uz direktnu plaću primljenoga ćumura, dakle bez predujmova ili dapače uz položenu kauciju. Ako će se pako stanje posla i kod poduzetnika zbog predujmova držati uvijek u točnoj evidenciji, pojednostavljena je manipulacija samo manjim brojem konta. U tome ju slučaju poduzetnik samo nepotrebni posrednik. Zaračunavanje je posla pri kagjenju slijedeće: Drva, koja se glasom brojnih knjiga primaju, plave ili ćumurašima predaju, zaračunavaju se u računu o ćumurnim drvim a (skladišna knjiga sa primitkom i i izdatkom). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 117 — Primljene količine ćumura dodju u izvještaj o´ pria n j u. Na temelju ovoga i podataka o otposlanome ćumuru radi se račun ćumurnoga skladišta. Svaki ćumuraš (ili drugi radnik, koji se nemože direktno isplatiti) ima svoj tekući račun. U ovomu se on računu odmah optereti izradnim troškom primljenih drva te predujmovima, a na drugoj se strani sukcesivno zaračuna predani ćumur. Iz ovoga slijedi, da su ćumuraši za prve polovice sezone pasivni. Za opredjeljenje predujmova služi stoga detajln i izvještaj , koji koncem svakoga mjeseca sadržava ukupnu vrijednost neprimljenoga posla (uključno neizkagjenih drva). Predujmovi se zaračuvaju u knjizi o predujmovima. Ova se svaki mjesec zaključi, a svota unese u zakladn i račun , koji sadržava obračun o ukupnome prihodu i rashodu u novcu. Računi o realitetama, inventaru, orugju, fondovima za slučaj bolesti i nesreće, malim izdatcima, depositima itd. ne sadržavaju ništa posebnoga. Pojedine se pogodbe (akordi) unesu u knjig u o p ogodbama. Preciznim sastavljanjem pogodaba i ugovora izbjegavaju se kasniji nesporazumi, svagje i tužbe. Preliminaro m se odregjuje poslovanje i proračunaju troškovi za buduću kampanju kagjenja. Primjer za proračunavanje troškova u godini 19 .. , u šumskome predjelu Osoje proizvedenih ..195-20 pr. m. ćumura. A. Kalkulacija o proizvodnim troškovima za 1 pr. m. ćumura na upini, uračunavši proizvodne troškove upotrijebljenih drva, kako služi za sastavljanje detaljnoga izvještaja: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 118 — filira pojedino | ukupno 1 pr. m ćumurskih drva na panju 67 67 1 pr. m » » na upini 23 90 1 pr. m » » složen u žežnicu 20 110 1 pr. m » » si. u žežnicu i zašćupan 05 115 1 pr. m » » iskagjen I 51 /166 2-2 pr. m drva daju 1 pr. m ćumura (45%) \112 \365 1 pr. m ćumura očišćen 05 370 1 pr. m » izvagjen 20 390 1 pr. m » u vrećama 10 400 Ako drva splavljenja na upinu stoje po pr. m. mjesto 90 filira 1 krunu povisi se cijena za kagjenje od 4 K na 4 K 20 fil. po pr. metru ćumura. B. Konkretni primjer o ukupnim troškovima. Ćumur Sanjkanje 1 Ć u m u r a š pr. m po h ! K |h| pr. m po h K h Spahić Muatafa 935-60 415 3882 75 P n Cišić Ibro 429-20 415 1781 18 n Tufekčić Bajro 701-68 415, 2911 96 „ B ĆiSić Salih 277-27 390 1081 34 IJ D Turić Ahmet 568-68 400 2274 72 » « „ n Lušić Suljo 126-28 400 505 12 3.038-71 3571 1084 82 Patković Avđo 216-69 420 905 90 51 » Haliković Huzo 305-59 420 1283 48 T) H 1 Čaljaković Ibro 134-19 420 563 60 635-47 40 254 19 Doller Andrija 325-36 510 ..´,98 325-36 502 162 68 LuSić Suljo 277-52 400 111008 „ Ti B Dedić .... 377-45 400 1509 80 . n „ jD Hećimović Hasan 284-37 430 124429 . n Spahić Avdo 231-14 320 970 78 kraj ceste loko upina 5-195-02 411.1 21.35898 3-999 54 1501 69 sanjkanje — 1.50169 loko cesta 5.195-02 440 -22.860 67 U okviru većega povoz na 4.869-66 1203 5.818´.0 poslovanja otpadaju kolima 325-36 80* 26029 na ćumur predjela loko željezn. stanica 5.195 02 557-5 28.961 56 Osoje sljedeće tansipanje u vagone 5.19502 12 623 40 gente po pr. m loko vagon 5.195 02 5695 29.587 96 *imura 1 1 1 400 rn » 500 m 8 8 km vrlo slabe, jako strmenite ceste uz česti povodanj ; odgovara cesti srednje kakvoće od 12 km. 1 5 km |
| ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 119 — Ceste, gradjevine i popravci 60-27 fil. Opća režija ..... . 90´40 fil. Kulture 20-— fit. Investicije (1/10) ... . 15*— fil. Sbroj tagenta . 185-67 fil5. Proizvodni su dakle troškovi za pr. metar ćumura loko željeznički vagon 569*5 više 185-7 filira to jest 7 K 55 fil. Osobne vijesti. Previšnje odlikovanje. Gosp. Julije Sperlbauer, nadšumar zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu premješten je na vlastitu molbu iza skoro 40-godišnjega službovanja u trajno stanje mira. Ovom ga ie prigodom Nj. Veličanstvo odlikovalo zlatnim krstom za zasluge sa krunom. U prisutnosti skoro svih šumarskih činovnika zemaljske vlade ocrtao je upravitelj šumsko gospodarstvenog odsjeka šumski nadsavjetnik Hugo Schmidt vjerno i dugo^ službovanje odlikovanoga u ovim zemljama te je zaključio trostrukim : »Živilo Njegovo Veličanstvo« ! uz sveopće oduševljeno klicanje prisutnih. Na to mu je prikopčao krst za zasluge i čestitao na ovom vidljivom znaku Previšnjega odlikovanja. Nadšumar J. Sperlbauer zahvalio se je ganut na ovoj Previšnjoj milosti kao i svoj gospodi kolegama, koji su ga tom prigodom odlikovali svojom prisutnošću. Želimo, da g. nadšumar J. Sperlbauer još mnogo godina u krugu svoje obitelji, a kao uzor mladjega naraštaja uživa plodove svoga revnoga službovanja. D. v. W. Imenovanja. Kraljevski povjerenik u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji imenovao je absolvente zagrebačke šumarske akademije Ivana Maruzzija i Božidara Neuholda privremenih šumarskim vježbenicima kod ogulinske imovne obćine sa sustavnim berivima. Razno. Kloroformiranje biljaka. Nekoja narkotična sredstva imaju na biljke osobiti upliv. Svakome je dobro poznato, da naše listnato drveće zimi miruje, a taj zimski sam traje redovito po više mjeseci. No ovo mirovanje vegetacije može se prekinuti, ako n. p. grančice lisnatog drveća stavimo kroz neko vrijeme i to 24 do 36 sati u prostor u kojemu je zrak zasićen parama kloroforma ili etera. Ako iza toga takove grančice stavimo u vodu i donesemo ih u toplu sobu, to pupoljci počmu za kratko vrijeme tjerati. » ´ Tangente će rijetko tako visoko ispasti. |