DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1913 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 89 —


*


novčanu odštetu, to se ima, ako broj blaga nije veći od 20
komada jedan komad, ako je broj komada izmedju 21—40,
dva komada, ako je od 41—60 komada, tri komada itd. izlučiti
i prodati, a utržak uručiti državnoj blagajni.


Cl. 46. Za palenje ugljena izvan po šumskom osoblju odkazanih
mjesta, imadu se poduzetnici ili drugi ovlaštenici kazniti
globom od 20 bešlika.


Cl. 47. Tko hotimice zapali šumu podpada pod kaznu ustanovljenu
u § 164. turskog kaznenog zakona.
Cl. 48. Tko upotrebljava krivotvoreni državni šumski čekić,
kaznit će se po § 150 kaz. zakona.


Zaglavna ustanova.
Ovaj zakon stupa na snagu tri mjeseca od dana proglašenja
po dotičnoj šumskoj upravi.
Carevinsko šumarsko odjelenje ima ustanoviti djelokrug
činovnika i izdati naputak o provedbi ovoga zakona.


*
* *


Premda ovaj zakon ne odgovara današnjim zahtjevima, to
se ipak vidi, da je bila dobra volja turske vlade, da uživanje
šuma uredi, a stane na put pustošenju.


Doduše je to nastojanje njezino ostalo samo pri dobroj
volji, jer za točno provedenje odredaba ovoga zakona manjkalo
je nužno šumsko činovništvo, a i jaka državna vlast. Svaki je
koristio i dalje državne šume po svojoj volji, a mnogi su si ih
i prisvojili.


Tek od kako je preuzela Austro-Ugarska monarhija upravu
Bosne i Hercegovine, zaveden je njekakav red u gospodarenju
sa šumama. Ona se je stavila u glavnom na stanovište turske
vlade, da je sve šumsko zemljište državno vlastničtvo osim onih
dijelova, koji su uz valjano izdane tapije* prešli u ruke privatnik a.
Privatnici bili su primorani tapijom dokazati svoje vlastničko
pravo nad državnim šumskim posjedom. Ove su se tapije ispitale,
te ako se je dokazalo, da je od turske vlade izdata tapija
prava, izdala se je dotičnom vlastniku nova tapija.


* Tapija je povelja.