DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — Na taj način zaštićeni su od miševa, a osim toga se onda i ne suše. Tako ostaju do mjeseca ožujka, kada je najpogodnijevrijeme za sadnju. Kad nastupi toplije vrijeme, moramo orahe u spremištu češće nadgledati, dali su počeli klijati. Ako klijanje ne započme pravodobno, možemo ga pospješiti tako, da preko gredice, u kojoj se nalaze pohranjeni orasi, rasprostremo sloj konjskog djubra, ili pako da u opće sve orahe stavimo u 8—10 cm. debelu naslagu konjskog gnoja. No ta mjera rijetko je kada potrebna, pošto orasi i bez toga tečajem mjeseca ožujka ili najkašnje polovicom travnja započmu klijati. Klice se naglo pojave skoro u isto vrijeme kod svih oraha, a već za par dana budu 5—. cmt. dugačke. No prije, nego li se klice tako razviju, moraju se orasi na brzu ruku zasaditi, pošto se inače kod sadnje velika klica lahko prelomi. Poznato je, da se kod klijanja ponajprije pojavi korjen, stoga se pri sadnji mora paziti, da se taj okrene prema dolje. Plodovi, koji su počeli najprije klijati, izaberu se, te oprezno polože u košare, u kojima ima vlažne mahovine, te se tako odpremaju na ona mjesta, gdje želimo uzgojiti biljke. Ovo je najbolji i najsigurniji način osnivanja orahovih sastojina, koji je već iskušan kroz dugi niz godina, a ima tu prednost, da se biljke vrlo brzo pojave, Uslijed toga nije plod izvržen uništenju od raznih glodavaca. Uz to je takova sadnja jeftina i uspješna tako, da u povoljnim godinama u opće ne treba nasade popunjivati. No pripravljanje tla za sadnju sjemenka t. j . razrahljivanje zemlje u obliku pruga, ili kopanje jamica, mora se svakako obaviti već u jesen, tako da se u proljeće mogu odmah orasi u zemlju polagati. Tko pako iz stanovitih razloga želi umjesto sjetve sjemena sadnju orahovih biljaka, mora si te biljke uzgojiti na plitko obradjenoj zemlji. Sjemenke sade se u pruge, koje su jedna od druge po 20 cm. udaljene. U prvo vrijeme uzgajali su čiste i mješovite orahove sastojine i to djelomice u slobodnom stanju, a djelomice pod zaštitom drugog drveća. |