DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 2 — vrlo brzo u visinu, nego i daje za tehničku porabu vrlo sposobno drvo. No primjetiti se mora, da crni orah stavlja na tlo vrlo velike zahtjeve, pošto traži ne samo blago podnebje, većdobru, rahlu i snažnu zemlju. Radi njegovoga osobito lijepoga uzrasta sadjen je crni orah po vrtovima i nasadima Francuske, Njemačke, Švicarske i Austrije već polovicom 19. stoljeća. Odraslo stablo crnog oraha je proti studeni vrlo odporno, te može bez štetnih posljedica podnijeti i temperaturu od 37°. Obzirom na njegovu vrlo cijenjenu kakvoću drva i veliku odpornost proti mrazu i studeni, kušali su njekoji stručnjaci, da to drvo udomaće u šumama srednje Europe, ali su ti pokušaji u prvi mah ostali većinom bez uspjeha. No uza sve neuspjehe nisu se dali njekoji šumari od daljnjih pokušaja uzgoja raznih vrsti oraha odvratiti, jer kako smo već spomenuli, spadaju sve tri spomenute vrsti oraha medju takovu robu, koja je za drvno tržište od tim veće važnosti, što te vrsti drveća naglo sve to više nestaje/pošto su mnogobrojna stabla, koja su se njekad nalazila po voćnjacima i drvoredima Francuske i ostalih zemalja nestala, a da se ljudi za podmladak toga lijepoga i koristnoga drveta nisu pobrinuli. Pošto bi za naše šumsko gospodarstvo bilo vrlo koristno, da se kultiviranje te vrsti drveta što više unaprijedi, jer bi sve vrsti oraha mogle uspijevati malo ne u svim krajevima naše domovine, navesti ćemo ovdje ona iskustva, što ih je u pogledu uzgoja oraha stekao šumarnik Eebmann iz Strassburga, koji se uzgojem oraha bavi već preko 30 godina. 0 kakvoći tla, koje bi za uzgoj oraha najprikladnije bilo, razilaze se dosta jako mnijenja stručnjaka. Mnogi drže, da orah za dobro uspijevanje upravo mora imati vapneno tlo. No to ne stoji. Znade se, da orah dolazi na najraznovrstnijem tlu, no razumije se, da je prema tome i njegov porast vrlo raznolik. Mjerenjem od preko 500 komada orahovih stabala ustanovljeno je, da 80 godina staro stablo može postići u prsnoj visini slijedeće debljine: Na mršavom pjeskovitom tlu 40 do 45 cm., na tlu od škriljevca 50 do 55 cm., na tlu od |