DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 27 disanju mora se naročito na to paziti, da upijena boja nepokvari lijepu teksturu drva. Ličenje i bojadisanje, dotično premazivanje drva imade svrhu, da poveća trajnost drva, da ga očuva od vlage, pucanja i svijanja. Ujedno se time pokriju i premazu sve pogrješke, no zato se mora na njemu načiniti nova tekstura i sjaj. Boje za ličenje drva prave se miješanjem vapna i metalnih boja. Prije ličenja mora se drvo prevući temeljnom bojom i to radi toga, da se ispune sve šupljine hrapavosti i ostale pogrješke. Njekojim vrstima drva, koje inače neimaju izrazite boje, kao n. pr. brezovo drvo, daje se ljepši izgled time, da ga za neko vrijeme zakopaju u zemlju. Uplivom raznih glj ivica, počme se drvo rastvarati, te dobije žute i crvenkaste pruge, a time i ljepši izgled, te se kao takovo onda rabi za razne tokarske radnje. Ovaj način upotrebljuje se vrlo mnogo u Japanu za raznovrstna vrlo uspjela patvaranja. 3. Povećavanje i poboljšavanje sjaja. Laštenjem ili politurom daje se drvu trajni blještavi sjaj, uslijed kojega se tekstura drva ljepše ističe. Laštenje štiti drvo od vlage, te sprječava da se drvo neiskrivljuje i nesvija. Kao sredstvo za laštenje rabe šelak i žestu ili manillakopel ili musphylak i žestu, s kojom smjesom se drvo po višeput natire. Za laštenje podova (parketa) rabe mazilo, koje se sastoji iz voska i terpentinovog ulja. Lakiranje t. j . bojadisanje sa lakom, rabi se većinom samo za lošije pokućtvo. U tu svrhu rabe šelak i špirit (žestu), kopal, mastiks, sandarak sa žestom ili terpentinovim uljem ili tako zvane masne lake, koji se vrlo sporo suše, ali koji su i najtrajniji. Ako se pojedinim drvenim objektima dade prevlaka, koja ima slabi sjaj; ali koja ipak ističe teksturu drva, to takav postupak nazivlju tamnim laštenjem (matiranje). To se postizava tako, da se drvo ponajprije posvema izgladi (polira), a iza toga brusi sa plovučcem i uljem ili sa vrlo finim pjeskom. 4. Povećavanje ili umanjivanje tvrdoće. Kod razne uporabe drva, potrebno je kadkada da se drvu dade veća tvrdoća ili obratno, da ga se umekša. |