DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24: — Što je ali prije donjekle zanemareno, to bi trebalo bar sada ozbiljno početi provadjati, a pošto je za takav posao težko oduševiti šumske uprave i ine mjerodavne osobe, bilo bi shodno, kako već prije spomenuh, da u prvom redu naš Šumarski list ozbiljno započme sa češćim objelodanjivanjem šumsko-povjestnih podataka, koji bi mu ma bilo s koje strane na razpolaganje došli. Priznati se ali mora, da je naš Šumarski list već u toj stvari dosta i učinio, te više radnja takove naravi objelodanio, a objelodanit će sjegurno najpripravnije i ostale priloge za našu šumarsku povjest, samo mu ih treba na objelodanjenje poslati. Ne sumnjam pako, da će se koji od uvaženih naših šumarskih stručnjaka odvažiti na taj posao sa puno više volje i nade u uspjeh, ako uz sebe na tako važnom stručnom i domovinskom djelu nadje pripravne suradjivati i mnoge za stvar oduševljene hrvatske šumare! K. M. v. š. Razni načini i sredstva za poboljšanje svojstava surovog drva. Kakogod čovječanstvo u svakom pogledu danomice sve to više napreduje, nastoji ono, da svojim izumima i proizvodima dade po mogućnosti ne samo čim prikladniji i ljepši oblik, nego i čim veću trajnost. Usporedo s tim kao naravna posljedica gospodarskog svaćanJE i štednje, zavladala je težnja, da se sve to poluči sa čim manjim sredstvima i uz čim manji trošak, samo da budu proizvodi čim jeftiniji, da se time omogući čim bolja prodja. Poput raznih drugih obrta, tako se služe i ona poduzeća, koja se bave izradbom drva u sve to većoj mjeri raznim tehničkim sredstvima i načinima, da poboljšaju i promjene izgled i svojstva surovog drva, te ćemo s toga i našim čitateljima njekoje od tih najvažnijih načina ovdje spomenuti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — 1. Poboljšanje vanjštine ili teksture drva. Njekoje vrsti drva imaju vrlo neugledan izgled ili teksturu kao na primjer lipa, breza, jalša, te razne obične vrsti crnogorice. Pošto je opće poznata stvar, da drvo imade mnogo ljepši izgled, kada mu vlakanca ne teku u ravnom smijeru, nego kad su valovito izvinuta, kao što je to primjerice kod javora rebraša, to nastoje umjetnim načinom i to velikim tlakom i stiskavanjem da u pojedinim komadima drva vlakanca valovito previnu. Vanjštinu (teksturu) skupocjenih inozemnih vrsti drva nastoje patvarati i oponašati na taj način, da pomoću ugrijanih valjaka ili ploča, na kojima su oni osebujni (karakteristični) obrisi teksture one vrsti drva, koju hoće da patvore, izbočeno načinjeni, utisnu običnom drvu pomoću jakoga tlaka. Na takav način priredjuju iz drva jalše i bukve daščice, iz kojih prave škatulje za cigare, a nastoje tom priredbom oponašati drvo virginske borovice iz kojega su njekada pravili škatulje za finije vrsti cigara. Isto tako poljepšavaju izgled drva na taj način da na njemu izpale razne šare, što se opet čini sa posebnim užarenim kovnim pločama, na kojima su dotične šare izbočeno načinjene. Ako se drvo bojadiše kvašenjem u raznim rastopinama u vodi topivih boja ili uljenim bojama, to se tekstura već po želji pravi sa običnom kičicom ili sa kičicom ili keficom od željeza, ili pako sa ptičjim perom, a rabe se zato i drveni češljevi. Tako se na bukovom drvu ili na drvu od jalše pravi tekstura orahovine, na trešnjevom drvu tekstura mahagonija, na javorovom tekstura ružičnog drva, na jelovini, smrekovini ili borovini tekstura hrastovine. Najobičniji način za poboljšanje teksture drva jeste furniranje, to jest pokrivanje i oblaganje manje vrijednog običnog drva sa tankim pločicama vrijednijeg i skupocjenijeg drva. Furniranje drva ne možemo u podpunom smislu nazvati patvaranjem. jer taj način izradbe pruža njekoje prednosti, pošto predmeti postaju jeftiniji, laglji, a osim toga se neiskrivljuju i neizba |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — cuju, t. j . nemijenjaju svoj oblik. Kao podloga za furniranje služi drvo jelovo, smrekovo, borovo, topolovo, lipovo, a za furnire rabe se lijepo bojadisani, ugladjeni i šarani komadi orahovine, mahagonija, javora rebraša, javora ikraša, jasena ikraša, hrasta i t. d. Osobita pozornost posvećuje se na zgodno sastavljanje raznih šara u simetrične figure, što teksturu ´dotičnog komada osobito poljepšava, te joj daje veću raznolikost. Furniri Ijepe se na podloge običnim stolarskim ljepilom (keljom) ali prije toga se one ploštine, koje se imaju skupa sljepiti načine hrapave i to strugalom, koje imade oštre zube. Skupa sljepljeni komadi moraju dakako doći pod veliki tlak, dok se ljepilo neosuši. 2 Poboljšanje naravne boje drva. Tu svrhu polučuje tehnika raznim pomoćnim sredstvimar kojih imade veliki broj. Drvu tamne boje može se dati svjetlija boja na taj način, da se drvo izbjeli, a da se drvo pri tom ne bojadiše i nepremazuje. To čine na taj način, da prvobitnu boju drva unište, a da drvo pri tom ne trpi. To polučuju kojekakovim kemičkim spojevima, koji obiluju kisikom kao što je na pr. vodikov prekis, amonijak, natrijev i barijev prekis, oksalna kiselina. Bijelenje drva može se postići sa klorovim vapnom, sa sodom ili sa rastopinom pepeljike (Pottasche) Kvašeuje drva u rastopinama za bojadisanje ima svrhu, da, se raznim jeftinim vrstima domaćeg drva, dade osobito lijepi izgled, koji vladajućim zahtjevima ukusa najbolje odgovara, ili pako, da se tim načinom razne šare i pruge na pojedinim komadima čim bolje istaknu, pošto razni dijelovi drva, boju vrlo raznoliko upijaju. Napose patvaraju na taj način dragocijene inozemne vrsti drva. Ako želimo tim načinom samo površinu drva bojadisati. to je dovoljno da se drvo sa takovom tekućinom namaze. No kada se mora naskroz bojadisati, kao n. pr. drveni mozaik i t. d., tada se mora rabiti pneumatični način, i to sa strojevi, koji rade sa tlakom pare, a to su strojevi od iste one vrsti, koji se rabe kod impregniranja drva. Pri takovom boja |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 27 disanju mora se naročito na to paziti, da upijena boja nepokvari lijepu teksturu drva. Ličenje i bojadisanje, dotično premazivanje drva imade svrhu, da poveća trajnost drva, da ga očuva od vlage, pucanja i svijanja. Ujedno se time pokriju i premazu sve pogrješke, no zato se mora na njemu načiniti nova tekstura i sjaj. Boje za ličenje drva prave se miješanjem vapna i metalnih boja. Prije ličenja mora se drvo prevući temeljnom bojom i to radi toga, da se ispune sve šupljine hrapavosti i ostale pogrješke. Njekojim vrstima drva, koje inače neimaju izrazite boje, kao n. pr. brezovo drvo, daje se ljepši izgled time, da ga za neko vrijeme zakopaju u zemlju. Uplivom raznih glj ivica, počme se drvo rastvarati, te dobije žute i crvenkaste pruge, a time i ljepši izgled, te se kao takovo onda rabi za razne tokarske radnje. Ovaj način upotrebljuje se vrlo mnogo u Japanu za raznovrstna vrlo uspjela patvaranja. 3. Povećavanje i poboljšavanje sjaja. Laštenjem ili politurom daje se drvu trajni blještavi sjaj, uslijed kojega se tekstura drva ljepše ističe. Laštenje štiti drvo od vlage, te sprječava da se drvo neiskrivljuje i nesvija. Kao sredstvo za laštenje rabe šelak i žestu ili manillakopel ili musphylak i žestu, s kojom smjesom se drvo po višeput natire. Za laštenje podova (parketa) rabe mazilo, koje se sastoji iz voska i terpentinovog ulja. Lakiranje t. j . bojadisanje sa lakom, rabi se većinom samo za lošije pokućtvo. U tu svrhu rabe šelak i špirit (žestu), kopal, mastiks, sandarak sa žestom ili terpentinovim uljem ili tako zvane masne lake, koji se vrlo sporo suše, ali koji su i najtrajniji. Ako se pojedinim drvenim objektima dade prevlaka, koja ima slabi sjaj; ali koja ipak ističe teksturu drva, to takav postupak nazivlju tamnim laštenjem (matiranje). To se postizava tako, da se drvo ponajprije posvema izgladi (polira), a iza toga brusi sa plovučcem i uljem ili sa vrlo finim pjeskom. 4. Povećavanje ili umanjivanje tvrdoće. Kod razne uporabe drva, potrebno je kadkada da se drvu dade veća tvrdoća ili obratno, da ga se umekša. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— -28 — Kuhanjem u vodi, dotično u vodenoj pari pod visokim tla kom, postaju drvna vlakanca posve meka. Ako se drvo prije takovog kuhanja stavi u razredjenu solnu kiselinu, to njekoje vrsti drva, a pogotovo bukovina postaju tako meke i plastične da se dadu na šesti dio svojega običnog objama stlačiti. Isto tako postane drvo meko i gipko, ako se kuha u za sićenoj rastopini klorkalcija. Drvo postaje tvrdje, ako se namaze rastopinom u vodi to pivog stakla, a pogotovo, ako se pneumatičnim načinom sa ta kovom vrućom rastopinom impregnira. To će reći, da se drvo stavi u zatvorene posude, pa da se dotična rastopina velikim tlakom u drvo utisne. Isto tako postane drvo tvrdje, a i proti uplivu vremena mnogo odpornije, ako se impregnira sa jedkim kalijevim ili na trijevim lugom. Povećana težina nepoboljšava tehničke sposobnosti, pa zato se nije tehnika nikad time bavila da specifičnu težinu drva poveća. Slučajno povećanje težine, koje nastaje kao uzgredna po java prigodom impregniranja, mora se trpiti, ma da se takova u opće neželi postići, pošto nedaje drvu nikakove prednosti. Umanjivanje specifične težine drva, može se samo donjekle postići i to sušenjem Kad je drvo već posve suho/to se daljnje , smanjivanje težine nemože postići bez razaranja drvne supstancije. No takova.procedura nije u opće nužna, jer se tome dade pomoći, da se u slučaju potrebe umjesto težkog drva uzme lakša vrst, ili meko drvo sa furnirom. Vrlo raznovrstni su načini, kojima se poboljšavaju dotično umanjuju hygroskopicna svojstva drva, i to radi toga, da drvo bude manje podvrženo uplivu vlage, koja je razlogom, da drvo puca, bubri, da se izvija i iskrivljuje i t. d. Da se zapriječi pucanje drva na obodu i raspucavanje jezgre ili srca, preporučuju njekoji, da se na drvu ljeti, prije sječe, u visinu od 1 met. iznad zemlje oguli kora (podbijeli), te da se drvo posječe istom u jesen, kada se je posve posušilo. To se preporučuje navodno stoga, što se predpostavlja, da lišće ispa |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — rivanjem izvuče iz stabla svu vodu. Medjutim je poznato, da se lišće na stablu suši i da kora na njemu puca i odpada već prije, nego što ono izgubi 1/3 vode, tako, da još u drvu ostane velika količina vode, koja se nemože tako brzo ispariti. Istu svrhu kušali su postići kružnim zarezivanjem stabla, jer je opaženo, da stabla iza takovog zarezivanja brzo pogibaju i to crnogorična u roku od njekoliko tjedana, a bukova za 1 do 3 godine. No ni taj pokus nije uspjeo upravo kao ni onaj, da se stablo obori dok je na njemu lišča, pa da se ostavi dulje vremena ležati sa podpunom krošnjom, jer ni jednim ni drugim načinom nisu mogli postići željenu svrhu [naime, da se drvo u čim kraćem roku posvema osuši. Ovakovi načini za brzo sušenje, koje bi uz to imalo povećati trajnost drva, predlažu se vrlo često već od davnine, pošto se čine u prvi mah posve naravnima i shvatljivima, a rabili su ih i njeki stari narodi kao na primjer Grci. Ali na mnogo jednostavniji i bolji način poluči se željena svrha, ako se na posječenom stablu oguli kora samo mjestimično u manjim komadima, ili pako u obliku spirale, (probijeli). jer se drvo uslijed toga sporije suši, pa nepuca Vrlo su neugodne one pukotine, koje nastaju na deblu na onim ploštinama, gdje su ogranci od debla odpiljeni. Da se pucanje na tim mjestima zapriječi, preporučuju njekoji, da se te ploštine zaljepe papirom ili pokriju korom ili komadićem daščice. Drugi opet, da se ta mjesta namazu sa ljepilom, koje se rabi za hvatanje gusjenica, sa voskom, ili sa karbolineumom, petrolejem, lanenim uljem, katranom, ilovačom ili u vodi topivim staklom itd- Pri odpremanju dragocjenog tropskog eksotičnog drva, zalijepe se u opće sve plohe sa papirom. Vrlo je rašireno mnijenje, da se izluživanjem u drvu se nalazećih topivih tvari, kao što su soli, protoplazma i sokovi povećava ne samo trajnost i čvrstoća drva, nego da se time, sprječava pucanje i iskrivljivanje drva. Toga radi preporučuju, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— SOda drvo odleži dulje vremena u tekućoj vodi ili da se isto kuha ili pari. Kao vrlo dobro sredstvo proti iskrivljivanju i bubrenju drva smatra se impregniranje ili natapanje drva raznim tvarima, koje priječe trulež, ali pri tom je glavna svrha, da se poluči čim veća trajnost. Dakako da se iza toga postupka mora drvo dobro osušiti. Sušenje drva postizavali su njekada na taj način, da su drvo u znatnim količinama dugi niz godina držali na otvorenim skladištima ili su ga stavljali u suhe zračne prostorije kao up. suše ili na tavane. Kašnje su kušali drvo tako sušiti, da su ga stavljali u prostorije koje su bile udešene za loženje. Danas se sve to više ne čini, djelomice radi pomanjkanja dovoljnih prostorija, ali najviše iz novčanih razloga, pošto bi za takova skladišta trebalo vrlo mnogo drva, koja opet predstavljaju velike novčane glavnice, koje beskoristno leže te se nebi mogle povoljno ukamaćivati. Sada se rabi ili nepodpuno osušeno drvo, ili ga suše na brzu ruku umjetnim načinom. Ovi načini brzog sušenja najviše su razšireni u Americi. (Svršit će se). Osobne vijesti. f Ferdo Zikmundowsky Dne 9. prosinca 1912. iznenadila nas je vijest, daje toga dana u 4 sata u jutro naglo preminuo u 70 godini života Ferdo Zikmundowsky, bivši predsjednik hrv. slav. šumarskoga društva, odsječni savjetnik kr. zem. vlade i zemaljski šumarski izvjestitelj u m. vitez reda Franje Josipa I. i t. d. Njega se može punim pravom nazvati reformatorom hrvatskoga šumarstva, jerbo se samo njegovoj energiji i svojskom zauzimanju ima zahvaliti, da je šumarstvo kod unutarnjeg odjela kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade dobilo svoj samostalan odsjek, sa šumarskim stručnjakom na čelu. Time je zem. šumarski izvjestitelj kao odsječni savjetnik došao u položaj, da može šumarske interese izravno kod predstavnika kr. zem. vlade obrazlagati i zagovarati, a da je to stečeno pravo F. Z. kao tadanji zem. šum. izvjestitelj u interesu šumarstva izrabio svjedoči najbolje to, što je na snagu stupio današnji, po hrvatsko šumarstvo toli važni zakon o uredjenju šumsko-tehn. službe kod polit, oblastih u kraljevinama Hrv. i Slav , zatim zakon o upravi i gospodarenju sa šumama, stojećima pod osobitim javnim nadzorom, te zakon o uredjenju bujica. |