DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — jedna druga činjenica, koja bi mogla još najprije biti baš glavni uzrok tome sušenju, dočim su gore navedeni štetočinci po svoj prilici tek pospješili to haračanje. Poznato je naime, »da se zareznici i štetni gribovi pojavljuju baš na onim stablima, koja usljed kakvog god drugog upliva i poticaja, počmu fizički na zadovati, da na njima pospješe svoje zazorno djelovanje«. Kako sam naprjed naveo, ovi žalosni pojavi pojavljuju se u koliko podataka imadem u šumama Klenačke, Ogarske i Ku pinske šumarije, a najviše valjda ta žalosna pojava harači šume Klenačke šumarije u kojoj službujem, te prema tome iz činje nica u njoj opaženi pokušati ću, da razsvjetlim uzroke tome djelovanju. Obćenito je poznato, da je zadruga za osušenje jugo istočnog Srijema, oko 60-000 jutara močvarnog neplodnog zem ljišta osušenjem privela kulturi i tim epohalnim djelom učinila preokret na gospodarstvenom polju naroda onoga kraja. No u kolikogod je ta zadruga i napravila koristi sa spo menutim zemljištem na polju poljsko-gospodarstvenom, u toliko se čini posve vjerojatnim, da je baš ona na polju šumskog go spodarstva svojim odvodnjivanjem i nehotice kriva, što se naši hrastici u Srijemu suše. Prije nego započmem sa opisivanjem štetnog upliva, koji je nastao sa odvodnjom šumskog zemljišta, pokušati ću da izne sem geološki sastav šumskog zemljišta, koji će pored gore spo menute činjenice razsvijetliti takodjer uzroke pogubnog djelo vanja, koji svi skupa djeluju na fizikalno propadanje hrastova,, koji se na njima nalaze. Šumsko tlo ovih šuma, prema geološkom sastavu zapre. maju formacije triasa diluvija i aluvija. Dok su u dubljini od 5 do 15 m. smještene naslage triaske formacije sa glinom i gline nom ilovačom primješanom kad i kada laporastim i glinenasto ilovastim naslagama, naslagane su povrh njih diluvialne naslage i na slage ilovače sad sa manjom, sad sa većom primjesom pijeska, a često i sa čistim naslagama pijeska i šljunka, koji slojevi mjestimice tik do površine zemlje izbijaju, a na njekim mje stima i na samu površinu dolaze. |