DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Nešto malo štete čine hruštevi i to samo na mladom Ušću, zatim miševi, koji obgrizaju korenje i srndaći, koji, kako je poznato, upravo traže, na rijetko po šumi se nalazeće vrsti drveća, da si na njima svoje mlade rogove čiste Štetni kukci ne pojavljuju se na orasima skoro nikad. Obzirom na gore istaknute činjeniee, moralo bi se i u nas uzgoju tako koristnog drvlja, koje već sa 80 godina daje vrlo traženu robu posvetiti čim veća pažnja i to tim više, što je naše podnebje za uzgoj oraha vanredno povoljno. V. C. Sto je pravi uzrok sušenju hrastovih sastojina u šumama petrovaradinske imovne općine? Piše Dušan Ostoić, šumar. Iz godine u godinu opaža se u njekim šumama petrovaradinske imovne općine, da se u sastojinama suše mlada hrastova stabla, koja ´bi trebala, da u toj dobi daju najbolje priraste i da nam podaju nadu, koju u budućnosti od njih izčekujemo. Opaža se naime, da se hrastovi u dobi od 40 do 70 godina starosti, počimlju sušiti i to ne samo potištena podstojna stabla, nego i vladajuća i nadstojna stabla. Sušenje nastaje od vrha prama panju, i to prve godine osuši se takovom stablu samo krošnja, dok slijedeće godine osuši se sasvim, a za prvih proljetnjih kiša i vjetrova, kad je tlo mehko, izvali se čitavo stablo sa protrulim žilama i skrhanom trulom srčanicom. Ova se pojava opaža na više mijesta po šumama istočno od Mitrovice prama Zemunu u t. zv. doljnjem Srijemu i to samo u šumama na relativnom šumskom tlu, koje nije izvrženo poplavi, dočim u šumama na poplavnom području ne vide se slične pojave. Ova pojava pripisivana je štetnom uplivu zareznika i gusjenica koji su po šumama harali, a u najnovije doba pripisiva se i medljiki, koja je baš naročito takove šume napadala. Sasvim je vjerojatno, da su i gore navedeni štetni uplivi djelovali na sušenje tih sastojina, ali čini se, da se tu krije |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — jedna druga činjenica, koja bi mogla još najprije biti baš glavni uzrok tome sušenju, dočim su gore navedeni štetočinci po svoj prilici tek pospješili to haračanje. Poznato je naime, »da se zareznici i štetni gribovi pojavljuju baš na onim stablima, koja usljed kakvog god drugog upliva i poticaja, počmu fizički na zadovati, da na njima pospješe svoje zazorno djelovanje«. Kako sam naprjed naveo, ovi žalosni pojavi pojavljuju se u koliko podataka imadem u šumama Klenačke, Ogarske i Ku pinske šumarije, a najviše valjda ta žalosna pojava harači šume Klenačke šumarije u kojoj službujem, te prema tome iz činje nica u njoj opaženi pokušati ću, da razsvjetlim uzroke tome djelovanju. Obćenito je poznato, da je zadruga za osušenje jugo istočnog Srijema, oko 60-000 jutara močvarnog neplodnog zem ljišta osušenjem privela kulturi i tim epohalnim djelom učinila preokret na gospodarstvenom polju naroda onoga kraja. No u kolikogod je ta zadruga i napravila koristi sa spo menutim zemljištem na polju poljsko-gospodarstvenom, u toliko se čini posve vjerojatnim, da je baš ona na polju šumskog go spodarstva svojim odvodnjivanjem i nehotice kriva, što se naši hrastici u Srijemu suše. Prije nego započmem sa opisivanjem štetnog upliva, koji je nastao sa odvodnjom šumskog zemljišta, pokušati ću da izne sem geološki sastav šumskog zemljišta, koji će pored gore spo menute činjenice razsvijetliti takodjer uzroke pogubnog djelo vanja, koji svi skupa djeluju na fizikalno propadanje hrastova,, koji se na njima nalaze. Šumsko tlo ovih šuma, prema geološkom sastavu zapre. maju formacije triasa diluvija i aluvija. Dok su u dubljini od 5 do 15 m. smještene naslage triaske formacije sa glinom i gline nom ilovačom primješanom kad i kada laporastim i glinenasto ilovastim naslagama, naslagane su povrh njih diluvialne naslage i na slage ilovače sad sa manjom, sad sa većom primjesom pijeska, a često i sa čistim naslagama pijeska i šljunka, koji slojevi mjestimice tik do površine zemlje izbijaju, a na njekim mje stima i na samu površinu dolaze. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — Povrh ovih slojeva naslagana je u ranije aluvijalno doba naslaga pijeska sa pjeskovitom ilovačom i to samo u njekitn šumama, kao što n. pr. u Maletića lugu, Senajskoj bari, te u Pavlaka lugu, Ove šume, nalaze se u blizini t. zv. bare Vranja, koja je odHrtkovaca preko Nikinaca i Grabovaca njekada uticala u područje Obedske bare, a koju je nizinu rijeka Sava zalijevala, sve do prije 20 godina, kada je bara Vranj kod Hrtkovaca zagaćena. Prije zagaćenja ovoga, po svoj prilici staroga rukava Save, sve su šume, koje se nalaze lijevo i desno od njega, bile poplavljivane svake godine, a po njima se nalazile mnoge močvare, u kojima je preko cijele godine voda stagnirala. Već tim zagaćenjem Vranja prestala je voda poplavljivati, a nizine i šume nakvasivane su od tada samo podzemnom i oborinskom vodom, koja je samo njeko vrijeme — s proleća i jeseni — u njima stagnirala. Skoro u isto to vrijeme pada i produbljenje t. z. rimskog kanala zvanog »Jarčina«, koji je izkopan još u rimsko doba za cara Proba, te je poput luka od sela Jarka do sela Progara na dva kraja u Savu uticao, a imao je već u rimsko doba zadaću, da svu podzemnu vodu, koja je iz Fruške gore podzemnim slojevima proticala, sabere i u Savu odvede. Kada se je taj kanal, koji je bio u prijašnje vrijeme zamuljen, pročistio, nastale su znatne promjene u predjelu, kojega je on ocjedjivao. Sva voda u zdencima i močvarama snizila se je od tada znatno, usljed čega su se sve bare i močvare isušile, izuzam njekih, kojima je dno ispod dna kanala stajalo. Radovima zadruge za isušenje jugo-istočnog Srijema, te provedenom mrežom ostalih kanala polučeno je, da su se sada te bare osušile, te sada u tome kraju nema nigdje više bara i močvara. Promotrimo li sada u kakovim su odnošajima naše šume prije 50 i više godina rasle, a predočimo li si sadanje stanje u kome se nalaze, vidimo, da tako silne promjene moraju i da su morale pogubno na daljni rast i razvoj šuma djelovati. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — Hrastove sastojine lišene dosadanjeg stepene na podzemne vlage, ne mogukorenjem primati dovoljnu količinu vlage, koja´im je za daljnji rast i razvoj potrebna, a na koju su inače bile navikle, niti ju mogu usljed slabog priticanja drvnim cjevčicama dopremiti u gornje slojeve stabla, (od tuda i pojava sušenja sa vrha) dok se oborinska vlaga kroz lako propustne slojeve pijeska i pjeskovite ilovače brzo izgubi, te time bez ikakovog djelovanja i uticaja na žilje prodje. Sa druge strane opet rahlo pjeskovito tlo, lahko propušta i gribove crvenog i bijelog trulenja, koji nadju plodnog dielovanja na srčanici i žilju takovih hrastova. Za podkrepu ovih navoda navesti ću njekoliko opažanja, koja sam u takovim lugovima promatrao. Imade mjesta, koja se nalaze na isto takovom pjeskovitom tlu, ali su obrašteni šumskom šikarom i inim korovljem. Na tima se mjestima ta pojava sušenja tako brzo neopaža, jer se je ovdje ondje po gdje koje stablo tek počelo sušiti, dočim su se na čistom tlu bez šumskog korovlja, tik do te površine, skoro sva stabla osušila ili se počela sušiti. Tumačim taj pojav tim, što se oborinska vlaga dulje drži u zemlji zaštićenoj korovljem i time, što izmedju žilica grmlja, koje inače vežu tlo, polaganije voda odtiče i tako zemlja zadrži ipak njeku konstantnu vlagu. Osim toga takova korovljem obrasla površina brani, da i ona malena količina vlage od pripeke sunca i vjetrova iz zemlje ne ishlapi. Imade opet mjesta u šumi, koja su preko pijeska pokrivena naslagom laporasto-vapnenaste ilovače ili t. zv. slatinave zemlje, koja je jako nepropustna, te na koje se površini zadrži dulje vremena oborinska voda Kraj takovih mjesta i na njima neopaža se sušenje, a dok se udaljimo za njekoliko koračaja dalje,, susrećemo odmah suhareve. Ova navedena opažanja tiču se sreza Senajske bare II. dio, u kojem se je najviše hrašće počelo sušiti i u kojem se sada procjenom vade ti suharevi. Upravo je žalosno i pomisliti, da se manje više u svakom okrugu na površini od kakovih 70 jutara povadi takovih stabala 500 do 1000 komada, a bilo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 19 — je okruga, gdje se je vadilo i 2000 stabala. To je tim žalostnije što su te sastojine inače rijetkog sklopa i obrasta. Za daljnju podkrjepu mojih navoda spomenuti ću odmah susjedni lug Senajske bare I. dio do Save, koji je predjel samo cestom od prvoga rastavljen, te za kojih 5 do 10 metara niži ali poplavam izvržen. Tu svih tih pojava sušenja neopažamo, osim na njekim starim sjemenjacima, koji su se od senilnosti već počeli sušiti i fizički propadati. Dalnjeg primjera radi spomenuti ću lug Dobreč, koji se proteže skoro nuz kanal Jarčinu, a nije poplavi izvržen, te koji je nakon devastacije 1848. godine iz panjeva kao niska šuma pomladjen. Tu, gdje bi čovjek na prvi pogled baš pojave sušenja očekivao, tu ih nemamo, jer je na površju ilovača a doljnji slojevi su glina, koji slojevi premda ih prosjeca kanal Jarčina, teško gube oborinsku i podzemnu vodu. Spomeuuti mi je. da su baš istih godina u istoj količini i ova dva poslednje navedena luga bili obršteni od gusjenica i od medljike napadnuti, pa su se slijedeće godine opet zazelenili, a to je dokaz, da baš gusjenice i medljika nisu direktno krivi sušenju hrastova u Senajskim barama II. dio. Što se tiče vrstih drveća ha kojima se sušenje opaža u prvome redu dolazi hrast (lužnjak) i brijest, dok se grab i cer, koji tamo u smjesi rastu, ne suše ; i opet jedan dokaz, da se usljed pomanjkanja podzemne vlage hrast i brijest, koji vole podzemnu vlagu, suše, dok se cer i grab, koji se zadovolja vaju sa manjim postotkom podzemne vlage, ne suše. Gore spomenuto, kao i činjenica, da je baš lug Senajske bare .. dio sa Maletićem lugom jedna od boljih naših srednje dobnih sastojina, na koje se lugove velika nada polagala, mora nas zabrinuti što će biti, nastanu li i dalje takova sušenja. Morat će se iz temelja pokrenuti način uredjenja i uzgoja tih šuma, koje su usljed odvodnje počele propadati, što se za vremena spriječilo nije, jer se nije moglo predvidjeti, da će tako strašno osušenje stojbine na život ondašnjega drveća uplivati. |