DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1913 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Nešto malo štete čine hruštevi i to samo na mladom Ušću, zatim miševi, koji obgrizaju korenje i srndaći, koji, kako je poznato, upravo traže, na rijetko po šumi se nalazeće vrsti drveća, da si na njima svoje mlade rogove čiste Štetni kukci ne pojavljuju se na orasima skoro nikad. Obzirom na gore istaknute činjeniee, moralo bi se i u nas uzgoju tako koristnog drvlja, koje već sa 80 godina daje vrlo traženu robu posvetiti čim veća pažnja i to tim više, što je naše podnebje za uzgoj oraha vanredno povoljno. V. C. Sto je pravi uzrok sušenju hrastovih sastojina u šumama petrovaradinske imovne općine? Piše Dušan Ostoić, šumar. Iz godine u godinu opaža se u njekim šumama petrovaradinske imovne općine, da se u sastojinama suše mlada hrastova stabla, koja ´bi trebala, da u toj dobi daju najbolje priraste i da nam podaju nadu, koju u budućnosti od njih izčekujemo. Opaža se naime, da se hrastovi u dobi od 40 do 70 godina starosti, počimlju sušiti i to ne samo potištena podstojna stabla, nego i vladajuća i nadstojna stabla. Sušenje nastaje od vrha prama panju, i to prve godine osuši se takovom stablu samo krošnja, dok slijedeće godine osuši se sasvim, a za prvih proljetnjih kiša i vjetrova, kad je tlo mehko, izvali se čitavo stablo sa protrulim žilama i skrhanom trulom srčanicom. Ova se pojava opaža na više mijesta po šumama istočno od Mitrovice prama Zemunu u t. zv. doljnjem Srijemu i to samo u šumama na relativnom šumskom tlu, koje nije izvrženo poplavi, dočim u šumama na poplavnom području ne vide se slične pojave. Ova pojava pripisivana je štetnom uplivu zareznika i gusjenica koji su po šumama harali, a u najnovije doba pripisiva se i medljiki, koja je baš naročito takove šume napadala. Sasvim je vjerojatno, da su i gore navedeni štetni uplivi djelovali na sušenje tih sastojina, ali čini se, da se tu krije |